Kozarčeva 22, 10000 Zagreb, Hrvatska/Croatia   |   e-mail: hps@hps.hr   |   tel: 01/4823-624, tel/fax: 01/4824-142



Hrvatske planinarske i alpinističke ekspedicije

Korijen riječi ekspedicija je u latinskom jeziku (ex pes, ped - na noge, expedire - otići, isporučiti), a od 15. stoljeća u doba istraživanja dalekih krajeva postao je pojam za duga putovanja gdje su čovjek ili skupina odvojeni od ostalog svijeta, a sve potrebno za preživljavanje, djelovanje i ostvarenja cilja moraju imati sa sobom. Većinom se koristio kao naziv za vojna, znanstvena, istraživalačka i sl. putovanja. U planinarstvu (alpinizmu/penjanju) koristi se od kraja 19. st. kada su u teško dostupna svjetska velegorja krenule skupine penjača s namjerom uspona na vrhove visokih planina.

Alpinističke ekspedicije su:

  • Odlazak u neko velegorje sa ciljem koji danas* u svjetskim mjerilima podrazumjeva taj pojam.
  • Sudionici su u dužem razdoblju (od više tjedana do više mjeseci) odvojeni od uobičajnih standarda prehrane i noćenja (sami pripremaju hranu iz svojih zaliha, ne postoje čvrsti objekti za odmor i spavanje).
  • U većem djelu uspona i silaza upotrebljavaju alpinističku opremu i tehniku (penju se) te koriste vlastitu logistiku za ostvarenje cilja (određuju smjer uspona, mjesta noćenja - bivakiranja ili visinskih logora, snabdjevaju ih, po svom planu izmjenjuju momčad u njima i sl.).

* Pojedina područja, posebice najmanje teški usponi na Kilimanjaro i Aconcaguu vremenom su izgubili neke od ekspedicijskih karakteristika zbog izgrađenih čvrstih objekta u podnožju ili na nekim djelovima puta, odnosno zbog malog udjela penjanja u kojoj se koristi penjačka tehnika te znatnim djelom utabanih i vidljivih staza prema vrhu


1954

  • Članovi PD Grafičar iz Zagreba pod vodstvom Slave Brezovečkog vježbaju u Alpama planirajući ekspedicije u Ande, ali odustaju od puta zbog vojnog udara u Argentini.

1958

  • Članovi PD Platak iz Rijeke Ivo Gropuzzo, dr. Niko Novaković, Stanko Simčić i Emest Tomšić, te član AO Velebit Edvin Rakoš, pod vodstvom Stanka Vičića penju se 11. prosinca na vrh Kilimanjara. Bila je to prva hrvatska visokogorska ekspedicija. (NP 1959, 70)

1962

  • PSH je osnovao Ekspedicijski odbor i održao ljetni ekspedicijski trening u Švicarskoj s pet polaznika.

1965

  • Naši penjači sudjeluju u III. jugoslavenskoj ekspediciji na Kavkaz. Tom se prigodom Nedjeljko Jakić uspinje na 5-tisućnjake i priječi stijenu Bezengi, a Zlatko Smerke snima film i niz umjetničkih fotografija koje su poslije postavljene na izložbi. (NP 1965, 207 i 209)

1968

  • Član AO Velebit Dolfi Rotovnik, sa stalnim boravkom u Kopenhagenu, izvodi kao član ekspedicije Danskog planinarskog kluba pet uspona na Grenlandu i na njima ističe zastavu AO Velebit. Jednom od vrhova daje ime Velebitfjeld. PSH mu upućuje svoju čestitku.

1969

  • Prvi hrvatski uspon na Demavend (5671 m) u Iranu izveli su 20. lipnja članovi PD Zagreb Lota Arh, Branislav Ćelap, Neda Köhler Kubelka i dr. Borivoj Kubelka. (NP 1969, 284; 1970, 227)

1971

  • Prva Hrvatska alpinistička ekspedicija Grenland 1971 pod vodstvom Jerka Kirigina od 7. srpnja do 15. kolovoza izvodi niz prvenstvenih uspona, među kojima je najvažniji onaj u stijeni Ingolsfjelda. Članovi: D. Rotovnik iz Kopenhagena, N. Čulić iz Splita, te M. Čepelak, H. Lukatela, V. Mesarić i B. Šeparović iz Zagreba. (Ekspedicijski izvještaj u NP 1972, prilog broju 1-2, str. 1-32)

1973

  • Prvu splitsku ekspediciju Spitzbergen 73 organizira PD Mosor 9.6. - 24.7. pod vodstvom Nenada Čulića. Članovi Josip Ganza, Mario Ivanišević, Ivo Kaliterna, Ivo Kaštelančić, Vinko Maroević, Zoran Paniko i Boris Siriščević izveli su niz uspona, neke i prvenstvenim smjerom. (NP 1973, 228)
  • Član AO Velebit Dolfi Rotovnik je vođa Dansko-engleske ekspedicije u područje Ingolsfjelda na Grenlandu. (NP 1974, 159)
  • Osnovan je Ekspedicijski odbor za Hrvatsku ekspediciju Ande 1974-75. u povodu proslave 100. obljetnice osnivanja HPD-a (predsjednik Željko Poljak, vođa ekspedicije Jerko Kirigin). Sudjelovali su M. Čepelak, V. Mesarić, B. Aleraj, V. Bubanj i V. Barišić iz Zagreba te D. Filipović i G. Gabrić iz Splita, a penju se na Aconcaguu i neke okolne vrhove. (NP 1975, 86)
  • Stanislav Gilić (AO Kamenjak) i Vladimir Hebar (AO Velebit) sudjeluju u međunarodnom pohodu na Grenland.

1974

  • Na VI. Jugoslavenskoj ekspediciji na Kavkaz sudjeluje šest hrvatskih alpinista: Vladimir Mesarić (vođa), Velimir Barišić, Urso Vrdoljak i Viktor Tabaković iz Zagreba, te Nenad Čulić i Ante Bedalov iz Splita. Posljednja četvorica pogibaju u stijeni Ušbe u najtežoj nesreći u povijesti hrvatskog planinarstva. (NP 1974, 156 i 158)

1975

  • Splitska ekspedicija u Hindukuš pod vodstvom Vinka Maroevića uspinje se na Noshaq (7490 m), što je tada bio hrvatski visinski rekord. Članovi su bili D. Filipović, S. Božić, B. Siriščević, J. Ganza, M. Ivanišević i V. Deleetis iz PD Mosor te G. Gabrić i S. Vrsalović iz PK Split. (NP 1976, 51) Splitska ekspedicija u Hindukuš 1975. godine

1976

  • U ekspediciji Danskog plan. kluba na Grenland u srpnju sudjeluju članovi PDS Velebit V. Hebar, I. Baljić, Alka Baljić i N. Jakić.

1978

  • PDS Velebit iz Zagreba organizira ekspediciju od 7 članova koja se za 7 dana i s 3 logora penje na najviši vrh Sjeverne Amerike i “najhladniju planinu svijeta“ Mount McKinley (6187 m; starosjedilačko ime Denali). Na vrh dolaze B. Šeparović, M. Matovina i D. Burić. Poslije, prilikom jednog uspona, također u Kanadi, nesretnim je slučajem poginuo predsjednik Velebita Milan Matovina. (NP 1980, 111)

1979

  • Dana 15. svibnja prvi je Hrvat na vrhu Mount Everesta - Stipe Božić iz Splita uspeo se kao drugi navez tih dana sa S.Belakom (Slovenija) i Ang Phu (Šerpa) na vrh kao član jugoslavenske ekspedicije, koju je državni vrh ocijenio kao najveći jugoslavenski športski uspjeh svih vremena. Smjer uspona bio je Zapadni greben i danas jedan od najtežih uspona na Everest. Na silazu je poginuo Ang Phu. (NP 1979, 113; 1980, 88) Stipe Božić - prvi Hrvat na Mount Everestu, najvišem vrhu svijeta
  • Hrvatska alpinistička ekspedicija od 14 alpinista pod vodstvom Branka Šeparovića uspela se na afrički vrh Mount Kenya Dijamantnim kuloarom i još nekim teškim smjerovima. (NP 1980, 97) Hrvatska alpinistička ekspedicija na Mount Kenyu 1979.
  • Devetog listopada održan je najveći zagrebački planinarski skup svih vremena: 3500 Zagrepčana došlo je u dvoranu Lisinski da čuje i vidi hrvatske himalajce koji su osvojili Mount Everest. Oko tisuću ljudi ostalo je pred vratima prepune dvorane (NP 1979, 241). Od tada je održavanje predavanja o ekspedicijama u Lisinskom postala tradicijom, pa ih je do danas održano oko petnaest (HP 1998, 18).

1980

  • PDS Velebit organizira pod vodstvom Jerka Kirigina ekspediciju na Alpamayo (5998 m) u Andama; na vrh se popela većina članova.
  • Zadarski alpinisti Barbara Lapenna-Brakus i Bogdan Brakus uspeli su se na Pik Lenjin (7134 m) u SSSR-u. (NP 1981, 9)

1981

  • Stipe Božić sudjeluje u jugoslavenskoj ekspediciji (osim njega i jednog Makedonca svi članovi su bili iz Slovenije) koja rješava problem južne stijenu Lhotsea u Himalaji, ali ekspedicija ne uspijeva doći na sam vrh (8501 m). Stipe Božić postiže visinu od 8150 m.
  • Zagrebački alpinisti Vladimir Mesarić i Branko Predović uspeli su se 4. srpnja kao članovi slovenske ekspedicije rebrom Burevjesnik (5b°) na Pik Komunizma (7495 m) u Pamiru. (NP 1982, 49)
  • Prvi hrvatski pohod PSH na Kavkaz od 12. srpnja do 2. kolovoza pod vodstvom D. Berljaka. Članovi se odmah za aklimatizaciju uspinju na Elbrus, te penju 12 smjerova u Nakra Tau, Pik Kavkazu i Slobodnoj Španjolskoj i postavljaju spomen-ploču četvorici naših alpinista koji su poginuli 1974. Potom je na recipročnoj osnovi organiziran boravak 9 sovjetskih alpinista u Hrvatskoj koji su penjali u Kleku i Anića kuku, a predsjednik PSH Željko Poljak priredio im je i prijam u Društvenom domu HPS u Zagrebu. (NP 1981, 241)
  • Zadarska planinarka Barbara Lapenna-Brakus popela se na Cotopaxi (6005 m) u Ekvadoru, najviši vulkan na svijetu (NP 1982, 97).

1982

  • Prva zagrebačka alpinistička himalajska ekspedicija, u organizaciji Planinarskog saveza Zagreba (PZS) i pod vodstvom D. Berljaka, penje se 17. listopada kao šesta u svijetu na Annapurnu IV (7525 m). Na vrh stižu E. Alikalfić i M. Bago, a na malo niži sjeverni vrh Ž. Gobec (NP 1983, 189)
  • Himalajska skijaška ekspedicija Stanice GSS Zagreb na Kang Guru (6981 m) od 10 članova pod vodstvom Vladimira Mesarića izvela je četvrta na svijetu uspon na taj vrh i prva skijaški silaz niz zapadnu stijenu; po povratku je postavila foto-izložbu u Glavnoj pošti u Zagrebu. (NP 1984, 6)
  • Splićanka Ana Mažar uspela se 1. kolovoza, kao članica Prve jugoslavenske ženske alpinističke ekspedicije na najviši vrh SSSR-a Pik Komunizma (7495 m) u Pamiru, čime postiže hrvatski ženski visinski rekord. (NP 1983, 6)
  • PD Petehovac iz Delnica organizira ekspediciju na Huascaran (6677 m) u Andama. Vodi je M. Kanjer.

1983

  • Alpinistička ekspedicija PDS Velebit od 6 članova pod vodstvom Jerka Kirigina pokušava uspon istočnom stijenom na St. Elias na Alaski, ali je morala odustati zbog nevremena.
  • Splitska himalajska ekspedicija na Manaslu nije uspjela osvojiti vrh, a poginuli su članovi Ante Bućan iz Splita i Nejc Zaplotnik iz Slovenije.
  • Športski novinar Žarko Susić izaziva na stranicama zagrebačkog Vjesnika žestoke rasprave tvrdnjom da su alpinističke ekspedicije preskupe i preopasne. Završna riječ i sažetak objavljeni su u NP 1983, 273.
  • Članovi planinarskih društava iz Slavonije pod vodstvom I. Vučaka penju se na Huascaran u peruanskim Andama.
  • Alpinistička ekspedicija PDS Velebit pod vodstvom N. Fantova krajem 1983. i početkom 1984. penje u području Cordillera Darwin u Patagoniji.

1984

  • Članovi Splitsko-ljubljanske ekspedicije Stipe Božić i Viktor Grošelj penju se na vrh Manaslua (8153 m).
  • Pet hrvatskih alpinista (D. Baruškin, D. Berljak, Ž. Gobec, V. Mesarić i B. Predović) nastavnici su u školi za himalajske gorske vodiče od 23. kolovoza do 16. rujna u Manangu koju je organizirao Nepalski planinarski savez. (NP 1991, 55)
  • Hrvatska ekspedicija u Fanske gore s 10 članova, na osnovi zamjene sa sovjetskim alpinistima, a pod vodstvom B. Puzaka, uspela se na 10 vrhova i ispenjala je 11 smjerova najvećeg stupnja težine. (NP 1985, 41)

1985

  • Pohod PDS Velebit sa šest članova na Mjesečeve planine; pod vodstvom Zdenka Anića uspinju se u siječnju na Ruwenzori (5119 m) u Ugandi. (NP 1986, 81)
  • Članovi Druge zagrebačke alpinističke ekspedicije Huandoy 1985 (6070 m) u Andama B. Puzak, D. Butković i B. Ognančević pod vodstvom D. Berljaka izvode prvenstveni Zagrebački smjer u zapadnoj, 800 m visokoj stijeni Huandoy Este. (NP 1991, 55)
  • Zadarska planinarka Barbara Lapenna-Brakus vodila je u ožujku njemački trekking u istočni Nepal i tom se prigodom uspela sa suprugom Bogdanom Brakusom na Island Peak (6183 m). (NP 1985, 188)

1986

  • Jugoslavenska ženska himalajska ekspedicija na Južnu Annapurnu, u kojoj su sudjelovale i hrvatske alpinistkinje A. Mažar i N. Boršić, nije uspjela zbog lošeg vremena.
  • Zadarski planinar Bogdan Brakus penje se 11. svibnja Poljskim smjerom na himalajski vrh Cho Oyu (8201 m) kao član švicarske ekspedicije (NP 1986, 145 i 182).
  • D. Butković je instruktor na Školi za himalajske vodiče u Manangu (Nepal).
  • Treća zagrebačka alpinistička himalajska ekspedicija na Ama Dablam (6812 m), pod vodstvom D.Berljaka, izvodi još do danas neponovljen vrlo težak prvenstveni uspon u južnoj stijeni, a Benkovič, Alikalfić i Puzak na vrh dolaze u solo usponima. (NP 1987, 19)
  • Snježana Bilać iz PDS Velebit u Zagrebu uspela se 5. kolovoza na Elbrus (5645 m) u Kavkazu kao jedina članica 7. jugoslavenske ekspedicije na Kavkaz. (NP 1986, 177)

1987

  • KA organizira alpinistički pohod u ruski dio gorja Tjan Šan u Kirgistanu s 15 članova (od toga 8 iz Hrvatske) pod vodstvom Branka Puzaka. Unatoč lošem vremenu izvedeno je 17 uspona, od čega 8 prvenstvenih. (NP 1988, 145)
  • Četvrta zagrebačka alpinistička himalajska ekspedicija pod vodstvom D. Berljaka izvodi prvi uspon na vrh Ngojumba Kang (7743 m) po južnom grebenu. Puzak i Kovačević su na vrhu 10. studenoga, a Alikalfić i Butković 13. studenoga. (NP 1987, 233)

1988

  • Planinarski savez Zagreba šalje D. Berljaka i J. Benkoviča (iz Kamnika, Slovenija) u Tibet da izvide mogućnost uspona iduće godine na Mount Everest sa sjeverne strane, s ledenjaka Zapadni Rongbuk, po smjeru Veliki kuloar, te dolaze do njegovog ulaza na 6200 m. (NP 1991, 57)
  • Zadarski planinari Barbara Lapenna-Brakus i Bogdan Brakus popeli su se 14. kolovoza na kineski vrh Muztagh Ata (7546 m). (NP 1989, 145)
  • Zagrebačka planinarka Božica Papeš-Mokos uspela se 20. listopada na himalajski vrh Pisang Peak (6091 m). (HP 1989, 197)

1989

  • Splićanin Stipe Božić penje se po jugoistočnom grebenu kao član makedonske ekspedicije po drugi put na Mount Everest. Tom je prigodom poginuo Makedonac Dimitar Ilijevski, a Stipe Božić je u to vrijeme bio, uz R. Messnera, jedini Europljanin koji je bio dva puta na najvišem vrhu svijeta.
  • Peta zagrebačka alpinistička himalajska ekspedicija na Mount Everest s 23 člana pod vodstvom Darka Berljaka dosegla je s tibetske strane u sjeverozapadnoj stijeni 11. listopada, nakon 65 dana penjanja, visinu od 8000 m (do spoja s Messnerovim smjerom iz 1980), čime je postigla prvo ponavljanje Australskog smjera (Veliki Kuloar). Vrh nije osvojen zbog stalnih lavina. (NP 1989, 273) Prva zagrebačka ekspedicija na Mount Everest 1989.
  • Osmoro planinara iz Makarske (S. Puharić, Ž. Mucić, A. Šarić, S. Bušelić, J. Šabić, M. Han, T. Lalić i Ž. Bockovac) putuju automobilom na kraj Turske te se penju na Ararat (5165 m) i Suphan Dag (4400 m)

1990

  • Šesta zagrebačka alpinistička himalajska ekspedicija pod vodstvom D. Berljaka Zimska Annapurna I odustala je 5. prosinca na visini od 6400 m zbog neprestanog rušenja leda u sjevernoj stijeni. (NP 1991, 58)
  • Prva istarska himalajska ekspedicija uspela se u mjesecu studenome na Pisang Peak (6091 m) u Himalaji. (NP 1991, 63)
  • Prva slavonska visokogorska ekspedicija "Kavkaz 90" pod vodstvom Đorđa Balića

1991

  • Šesta zagrebačka himalajska ekspedicija imala je samo dva člana, Darka Berljaka (vođu) i Slavka Svetličiča iz Slovenije (penjača). Zbog početka rata u Hrvatskoj, Svetličič odlazi sam u Himalaju, a organizaciju iz Zagreba preko telefona uređuje Berljak i tek se nakon nekoliko tjedana pridružuje Svetličiču. U međuvremenu je Svetličič senzacionalnim sedmodnevnim solo prvenstvenim usponom ispenjao zapadnu stijenu Annapurne I, jedan od posljednjih himalajskih problema.

1992

  • Stipe Božić s Viktorom Grošeljom uspinje se kao član slovenske ekspedicije na Kanchenjungu (8585 m), treći vrh po visini na svijetu u nepalskoj Himalaji.

1993

  • Peteročlana ekspedicija Planinarskog saveza Zagreba pod vodstvom D. Berljaka penje se u području Hiunchulija (Nepal). Nakon pogoršanja vremena, blizu vrha odustaje navez D. Petrin i Ž. Kaličanin.

1994

  • Stipe Božić u slovenskoj ekspediciji osvaja K2 (8611 m) u Karakorumu – prvi hrvatski uspon na drugi vrh svijeta. (HP 1993, 241).
  • Druga slavonska visokogorska ekspedicija "Nepal ' 94" pod vodstvom Krune Hornunga. Skupina slavonskih, zagrebačkih i samoborskih planinara penje se na vrh Naya Kanga u Langtang Himalu (Nepal).

1995

  • Druga delnička ekspedicija u Ande uspinje se 29. siječnja na vrh Aconcague. (HP 1995, 157)
  • Na Prvoj hrvatskoj himalajskoj ekspediciji pod vodstvom D. Berljaka penje se 25. i 27. rujna 10 članova na Cho Oyu (8201 m) s tibetske strane. Tom se prigodom Branko Šeparović uspeo na vrh bez kisika i sišao na skijama, a Danko Petrin je poletio s nešto niže visine padobranskim jedrom. Ekspediciju je primio predsjednik Sabora, PSH ju je proglasio akcijom godine, a Šeparovićev uspon uspjehom godine. (HP 1996, 7)
  • Hrvatska alpinistička ekspedicija Cho Oyu 1995.
  • Stipe Božić kao član slovenske ekspedicije sudjeluje na usponu kroz južnu stijenu Annapurne I, međutim ekspedicija ne postiže svoj cilj. Predsjednik Republike Hrvatske poziva Stipu Božića i Darka Berljaka na novogodišnje primanje.

1996

  • Ekspedicija na Grenland, u okviru projekta Velike stijene svijeta Planinarskog saveza Zagreba, u sastavu Darko Dular, Igor Kalan, Miha Kajzelj, Vladimir Paušić i Boris Čujić (vođa), osvaja kroz 800 m visoku stijenu vrh Igdlorssuit Havn Tower (1160 m). Smjer je nazvan Ujarak, trajao je od 24. do 31. srpnja a ocijenjen je kao VI, 7+/A3. (HP 1997, 273)

1997

  • Stipe Božić kao član slovenske ekspedicije uspeo se 7. siječnja na Antarktici na vrh koji je nazvao Croatia te na najviši vrh Antarktike Mount Winson (5140 m). (HP 1997, 241)
  • Hrvatska ekspedicija koju je organizirao HPS na najviši vrh svijeta Mount Everest pod vodstvom D. Berljaka penje se 22. i 23. svibnja na vrh (8850 m) po sjevernom grebenu s tibetske strane. Na vrh stižu F. Pepevnik i P. Kozjek, koji to čini kao deveti čovjek s te strane bez boca s kisikom i dosad jedini kojem je to uspjelo iz Slovenije. D. Petrin vraća se s 8350 m da spasi F. Stillera, Nijemca koji je privremeno oslijepio.
  • Penjači Bojan Ungar i Milan Dolovski penju se na Mount McKinley (Aljaska) po Messnerovom smjeru; Dolovski je poginuo na silazu.
  • Jasminka Vicenski sama se penje na Island Peak (6183 m) u nepalskoj Himalaji.

1998

  • U samo tri godine, Treća hrvatska himalajska ekspedicija svladava i treći, posljednji tibetski osamtisućnjak Shisha Pangmu (8027 m). Pod vodstvom Darka Berljaka, 24. rujna na vrh se penje Branko Šeparović, a s visine od 6800 m skija do Osnovnog logora. Hrvatska himalajska ekspedicija Shisha Pangma 1998.

1999

  • Hrvatska alpinistička ekspedicija u Mali (Afrika) izvodi u siječnju i veljači niz športsko-penjačkih uspona u stijeni Kang Tundo, Wanderdu.
  • Stipe Božić 25. travnja stiže na Sjeverni pol, a zatim iste godine sudjeluje kao snimatelj na slovenskoj ekspediciji Dhaulagiri (8172 m) u nepalskoj Himalaji, na kojoj T. Humar penje južnu stijenu.
  • Stipe Božić usponom na Elbrus zaokružuje projekt Seven summits, uspone na najviše vrhove svih kontinenata (1974. Mont Blanc - Europa, 1979. Mount Everest - Azija, 1989. Mount Everest - Azija, 1996. Kilimanjaro - Afrika, Mount McKinley - Sjeverna Amerika, Mount Kosciusko - Australija, Mount Cook - Novi Zeland, Aconcaqua - Južna Amerika, 1997. Mount Vinson Antarktika)

2000

  • U Slovenskoj ekspediciji na peti vrh svijeta Lhotse (8516 m) sudjeluju Darko Berljak kao tehnički vođa i Matko Škalamera kao penjač. Dva člana dolaze na vrh, a Matko Škalamera 150 m ispod vrha pruža pomoć oslijepljelom članu i s njim se vraća u Osnovni logor.
  • Hrvatska himalajska ekspedicija pod vodstvom Darka Berljaka penje opet u području Hiunchulija (Nepal). H. Kamenjarin i A. Račić penju prvenstveni smjer u grebenu Singu Chuli – Tharpu Chuli, a ostali se penju na taj vrh.
  • U Kathmanduu, Nepal, održalo je deset članova hrvatske ekspedicije Hiunchuli osnivačku skupštinu Hrvatskog himalajskog kluba s namjerom da se okupi više desetaka himalajaca koliko ih ima u Hrvatskoj. Za počasnog člana izabran je predsjednik Nepalskog planinarskog saveza Tashi Jangbu Šerpa koji već 15 godina pomaže hrvatskim ekspedicijama. (HP 2000, 350)
  • Makarski alpinisti M. Bulatović i Ž. Bockovac okušavaju uspon na Mt. McKinley (6121 m), ali stižu samo do 5100 m

2001

  • Prvi hrvatski uspon skijama na Mt Logan, najviši vrh Kanade (Branko Šeparović, Mario Rodeš te Stipe i Joško Božić).

2002

  • Hrvatska himalajska ekspedicija Dhaulagiri VII pod vodstvom Matka Škalamere dosegnula je visinu od oko 6500, odakle se morala vratiti zbog lošeg vremena. (HP 2002, 267)

2003

  • Stipe Božić i Darko Berljak pozvani su u Kathmandu na obilježavanje 50-godišnjice prvog uspona na Everest.
  • Stipe Božić i Vladimir Mesarić penju se na vrh Pari Lapcha (6000 m) u nepalskoj Himalaji.
  • Darko Berljak sudjeluje u ekspediciji slovenskog PK Rifnik na Manaslu (8153 m) koja je zbog visokog snijega dosegnula visinu samo od 6800 m.
  • Stipe Božić sudjeluje u projektu Tomaža Humara u pokušaju uspona kroz stijenu Rupal na Nanga Parbatu (Pakistan).

2004

  • Darko Berljak u Kathmandu sudjeluje na obilježavanju 50-godišnjice prvog uspona na Cho Oyu.
  • Stipe Božić sudjeluje u projektu Tomaža Humara u pokušaju uspona na vrh Jannu u nepalskoj Himalaji.
  • Osječanin D. Majetić i makaranin Ž. Bockovac u masivu Cordillera Blance u Peruu uspinju se na vrhove Ishinca (5533 m), Urus (5490 m) te Pisco (5752 m)

2005

  • Stipe Božić sudjeluje u novom projektu Tomaža Humara u pokušaju uspona na Nanga Parbat (Pakistan).
  • Stipe Božić penje se na Ama Dablam (6812 m) u nepalskoj Himalaji.
  • Na ekspediciji HPS-a (vođa Darko Berljak) Boris Čujić i Ivica Matković penju tri prvenstvena smjera od toga na dva djevičanska vrha iznad 5000 metara u Sechuanu (Kina)
  • V. Mesarić, V. Juras i Ž. Bockovac uspinju se na Island Peak (6189 m) u nepalskoj Himalaji

2006

  • Stipe Božić i Branko Šaparović penju se do 7000 m na Muztagh Ati u Kini.

2007

  • Na Prvoj hrvatskoj ženskoj ekspediciji koju je organizirao HPS, a vodio Darko Berljak, pet djevojaka (Darija i Iris Bostjančić, Vedrana Simičević, Marija Mačešić i Jana Mijailović) penju se iz Tibeta na šesti vrh svijeta Cho Oyu (8201 m). Ekspedicija je primila visoka priznanja i na Velikom danu hrvatskog sporta od Hrvatskog olimpijskog odbora proglašena je najvećim sportskim poduhvatom, a na najprestižnijem sportskom proglašenju koji niz godina organiziraju Sportske novosti članice ekspedicije postale su najbolja ženska ekipa godine u Hrvatskoj. U istim kategorijama ekspedicija je bila najbolja u priznanjima prvog hrvatskog sportskog portala Adventure Sport net.
  • Boris Čujić i Ivica Matković u studenom i prosincu izvode niz športsko-penjačkih uspona u području .Australije i Tasmanije čime završavaju projekt Velike stijene svijeta.

2008

  • Na ekspediciji HPS-a (vođa Marko Polić) na Annapurnu II u nepalskoj Himalaji Ivan Ferenčak i Franc Pepevnik zbog jakog vjetra dostižu visinu od samo 7250 m.
  • Makarska ekspedicija koju čine E. Retelj, V. Juras, I. Rakić te Ž. Bockovac penje se na najviši vrh Perua Huascaran (6768 m) te na vrh Vallunaraja (5686 m)

2009

  • Stipe Božić i Branko Šeparović skijama dolaze na vrh Muztagh Ata (7546 m) i s njega se skijaju.
  • Na Drugoj hrvatskoj ženskoj ekspediciji koju je organizirao HPS, a vodio Darko Berljak, četiri djevojke (Darija i Iris Bostjančić, Milena Šijan i Ena Vrbek) penju se iz Nepala na najviši vrh svijeta Mount Everest (8850 m). Ekspedicija je od strane najpoznatijeg svjetskog proizvođača alpinističke opreme proglašena Millet Expedition Laureate 2009, a troje sudionika je primilo Nagradu grada Zagreba. Portal 24 sata i HRT, ekspediciju su proglasile Ponosom Hrvatske, a Hrvatski olimpijski odbor najvećim sportskim poduhvatom 2009. godine. U izboru sportaša godine kojeg organiziraju Sportske novosti ponovo je osvojena titula najbolje ženske ekipe, dok je liječnica ekspedicije osvojila trofej Millenium Fair play. Te nagrade i one za Cho Oyu, dosad nitko nije dobio iz planinarskih krugova i pitanje je hoće li ikada biti nadmašene. Hrvatska ženska alpinistička ekspedicija Everest 2009. - sestre Darija i Iris Bostjančić na najvišem vrhu svijeta 19. 5. 2009.

2011

  • Makarsko-splitska ekspedicija (Ž. Bockovac, L. Puljak) ponovno penje u Peruanskim Andama te uspješno stižu na vrh Ishinca (5533 m). a Ž. Bockovac s peruancem V. Sainzom se uspješno penje na Alpamayo (5947 m) smjerom French direct.

Google Search


hps.hr web






Web kamera Zavižan
Web kamera Platak

Copyright 2017 © Hrvatski planinarski savez   |   Hosting i održavanje: Auris d.o.o.