Kozarčeva 22, 10000 Zagreb, Hrvatska/Croatia   |   e-mail: hps@hps.hr   |   tel: 01/4823-624, tel/fax: 01/4824-142



Planinarska kuća Alan - fotografije


Brgljez

Nije večera, već zimnica

Pravi brgljezi (Sitta europaea) su veoma slični jedni drugima, pa ih je lako prepoznati od ostalih. Gornji dio tijela je uglavnom sive boje, dok je kod nekih tropskih vrsta jarkoplave ili ljubičaste. Mnoge vrste imaju crne pruge preko očiju. Donji dijelovi tijela su sivkastobijele do smeđe boje. Dužina varira od 9,5 do 20 cm, a težina od 10 do 60 g. Penju se na drugačiji način od djetlića i puzića, ne koristeći rep kao oslonac. Dok se penju, ne postavljaju noge paralelno, već jednu postave visoko, a drugu nisko, kao oslonac. Brgljezi obično žive u parovima ili malim grupama. Tokom zime se često udružuju s jatima sjenica, djetlića i ostalih šumskih ptica koje traže hranu. Svi se gnijezde u dupljama u drveću ili stijenama, ali postoji nevjerojatna razlika u detaljima tokom izgradnje gnijezda. Neke manje vrste kopaju komore u trulom drvetu kao gnijezdo, bjelogrudi i bjeloobrazni brgljezi trljaju otrovne kukce oko ulaza u gnijezdo, a crvenogrudi koristi razmazanu smolu kao zaštitu. Brgljezi lončari prave gnijezda od blata. Tokom inkubacije mužjak hrani ženku. Na vrh


Vrijesak

Grm vrijeska

Planinski vrijesak (Satureia subspicata Vis.) crveno-ljubičastih je cvjetića i nikada ne raste ispod četiristo metara nadmorske visine, dok primorskoga možemo naći i na tisuću metara nadmorske visine.Vrijesak je vazda zeleni grmić s poleglom stabljikom od koje se odvajaju uspravne grančice, visoke 25 – 80 centimetara. Često se susreće u Lici, a naročito na Velebitu. Čitava polja vrijeska karakteristična su za vrištine nastale uništavanjem šuma i degradacijom šumskoga zemljišta. Livade s vrijeskom osobito cijene pčelari zbog dobre ispaše za pčele i dobivanja visoko vrijednog i ljekovitošću dodatno oplemenjenog meda. Vrijeskov med je odličan za zimovanje pčela, a u ljudskoj prehrani vrlo je ljekovit. Cvate od srpnja do kraja listopada. Najbujniji je u proljeće i jesen, u vrijeme kada ima najviše oborina. Na vrh


Obični žućak (Gonopteryx rhamni)

Prelijepi

Na vrh

Puh

Vječiti stanar

Puh (Myoxus glis L.) je oko 15 cm (plus rep) dugačak mali simpatični, radoznali i proždrljivi šumski glodavac kitnjasta repa. Smeđkaste ili sivo plavkaste boje. Živahna noćna životinjica koja postaje aktivna u sumrak. Živi u kamenim šupljinama i šupljim starim bukvama, pa tako i u okolici alanske kuće. S lakoćom se penje po vanjskim zidovima i rado se zavlači u kuću. Taj mali šumski razbojnik obožava hranu iz naprtnjača pa se nerijetko i zavuče u njih, ukoliko je neiskusni planinari dobro ne zatvore. Glavna hrana su mu žirovi bukve (bukvice), insekti, a ne preza ni od rajčice ili sira. Bezazlen je, ali glođe sve što mu dođe pod zube i radi priličnu štetu. Skoro sve planinarske kuće imaju problema s njim i zbog njega su na svim prozorima naše kuće žičane mreže.

Na vrh

Bura u suton

Završetak dana

Na vrh

Osjak

Ukras planine

Osjak (Cirsium eriophorum) naraste 60-150 cm visine. Cvate od sedmog do devetog mjeseca. Cvjetne glavice su veličine 4-7 cm, pahuljaste s vrlo velikim oštrim bodljama. Listovi mesnati i također s bodljama. Vrlo atraktivan u vrijeme cvatnje, jer bojom cvijeta odskače od okoline. Posebno lijep kad ga posjeti bumbar ili pčela. Raste na planinskim kamenjarskim travnjacima i rudinama, pojedinačno i u skupinama. Nalazimo ga uzduž cijelog Velebita na visini 600-1500 m. U nuždi, stabljike mogu poslužiti kao izvor tekućine za utaživanje žeđi

Na vrh

Poskok

U čekanju plijena

Malo drugačije boje

Poskok (Vipera ammodytes) je najotrovnija i najopasnija europska zmija iz porodice ljutica. Najveća je otrovnica na našim područjima. Boja je promjenjiva, pa mu je leđna strana siva, žuta ili smeđa s tamnom cik - cak prugom. S trbušne strane je bjelkast s crnim točkama. Mužjak naraste do 1 metar. Na Velebitu su zabilježeni rijetki primjerci, koji premašuju tu veličinu dok je ženka manja od mužjaka. Uz izlomljenu prugu na leđima, prepoznatljiv je po trokutastoj plosnatoj glavi, okomitoj zjenici i roščiću na vrhu njuške.Poskok živi do 15 godina. Voli suha kamenita područja s dosta grmlja. Aktivan je većinom noću, a danju sklupčan spava probavljajući hranu. U hladnijim krajevima spava zimski san. Posebno je opasan u jesen, kada se penje na drveće gdje dočekuje ptice, a tada lako strada i čovjek, ako je neoprezan. Mjesto ugriza treba podvezati, da bi se spriječilo kruženje otrova po tijelu, a ugrizenog treba što hitnije odvesti liječniku, da mu pruži jedinu djelotvornu pomoć, injekciju protuotrova. U pravilu treba paziti, no ukoliko ga sretnemo, poskok u pravilu bježi i treba biti strpljiv da se ponovno smjesti u ovu pozu. Ovi na slici su u poziciji lovca kako bi, izbacivanjem prednjeg djela, ugrizom usmrtili lovinu. U narodu se pričaju legende o poskokovom skakanju i o njegovom savijanju u kolut i kotrljanju nizbrdo. To su priče nastale zbog ljudskog straha budući da je poskok vrlo nepredvidiv i njegov je ugriz među najbržim od svih zmija. Poskok može pužno smotati stražnji dio tijela pa onda uzdignuti prednji i brzo ga izbaciti naprijed da ugrize žrtvu. Doseg takvog trzaja (skoka) je 40 cm.

Na vrh

Priče

Uređujući stranicu planinarske kuće Alan, javljale su se nove ideje o tome kako da stranica ne bude samo suhoparna informacija, nego da to bude NAŠA stranica, stranica svih onih koji osjećaju sebe kao dio ovog dijela Velebita. U razgovoru s posjetiteljima PK Alan i ove stranice, dala se naslutiti potreba i želja planinara i posjetitelja da ispričaju svoju priču, priču koju uvijek i tako ispričaju drugima, priču kroz koju žele podijeliti svoje osjećaje i dojmove, a viđenje prenijeti drugima. Naravno, svojim načinom i stilom, a kroz fotografije pokazati i drugima Velebit onakvim kako ga oni sami vide. Pa, evo početka. Možda Vam se svidi, možda i Vi poželite podijeliti svoje priče s drugima. Pruža Vam se mogućnost. Pošaljite svoju priču i slike.

Na vrh

Google Search


hps.hr web















Vrijeme: Zavižan |Platak

Copyright 2019 © Hrvatski planinarski savez   |   Hosting i održavanje: Auris d.o.o.