Evo i mog mišljenja.
Prednosti GPS obilježenih putova:
1. Lako održavanje. Put je potrebno obilježiti samo jednom i nakon toga ga nije potrebno obnavljati. Obilježavanje uobičajenim oznakama je mnogo mukotrpnije pa se takvi putovi često zapuste.
2. Sigurna orijentacija. Za razliku od uobičajenih oznaka kod kojih se događa da zbog lošeg ili zapuštenog označavanja te nepostojećih putokaza planinar ode u krivom smjeru kod GPS traga to se ne može dogoditi. Mnogo je lakše zalutati na uobičajeno obilježenoj stazi nego na stazi obilježenog GPS tragom.
3. Jednostavan prikaz na mnogo različitih zemljovida, uključujući i na relativno svježoj satelitskoj snimci terena (Google Earth).
4. Jednostavna distribucija i javna objava tragova na internetu čime tragovi postaju lako dostupni svima.
5. U slučaju nezgode uvelike je olakšan posao GSS-u jer korisnik može dojaviti točno mjesto gdje se nalazi.
Nedostaci GPS obilježenih putova:
1. Treba imati GPS uređaj i treba se njime znati služiti. Još uvijek većina planinara nema GPS uređaj i lakše se snalaze u tiskanim zemljovidima.
2. Za vrijeme boravka u planini GPS uređaj može prestati raditi (baterije, kvar uređaja, nedostupnost satelitskih signala) pa se planinar koji se oslanja isključivo na GPS uređaj može naći u neprilici.
3. Na GPS obilježeni put mogu se uputiti neiskusni izletnici i zapasti u teškoće (npr. pomoću „pametnog“ mobilnog telefona s ugrađenim GPS-om). Ista opasnost postoji i uporabom tiskanih planinarskih vodiča ali je manje vjerojatno da će takvu publikaciju imati neiskusni izletnik dok je pomoću mobilnog telefona kojeg danas ima svatko lako doći do GPS traga.
GPS trag ili uobičajeno obilježavanje putova?
I jedno i drugo. Najbolje oboje.
Zašto GPS tragovi ne mogu u potpunosti zamijeniti tiskane planinarske vodiče:Zato što GPS trag sadrži samo informaciju o zemljopisnim točkama kojima put prolazi, a ne sadrži povijesne, prirodne, kulturne i ostale značajke kraja kojim se prolazi. Uvjeren sam da GPS tragovi ne smanjuju broj prodanih primjeraka planinarskih vodiča već naprotiv – ljubitelj prirode će nakon što prođe određeni GPS trag željeti saznati više o kraju koji je pohodio i nabaviti odgovarajući tiskani vodič ili drugu literaturu. Zbog toga GPS trag nije konkurencija planinarskim vodičima već odlična dopuna.
Objavljivati tragove ili ne?To više nije dvojba. Postoje brojne web lokacije na internetu gdje se tragovi već objavljuju. Dvije poznatije su Wikiloc (
http://www.wikiloc.com) i Everytrail (
http://www.everytrail.com/). Objava na tim lokacijama ima i dodatnu prednost da su ti tragovi vidljivi u programu Google Earth (3D satelitska snimka površine zemlje). Ako se u programu Google Earth pregledava određeno područje pojavit će se svi tragovi koje su korisnici „ostavili“ na navedenim web lokacijama za to područje. To je vrlo praktično i korisno jer odlazeći u nepoznat kraj planinar može vidjeti putove i može GPS tragove presnimiti u svoj GPS uređaj i zatim ih slijediti.
Treba li HPS objavljivati „službene“ GPS tragove?Uz određeni propisani postupak i provjeru takvi bi „službeni“ tragovi povećali sigurnost boravka u planini i olakšali snalaženje u prirodi. Takvi tragovi ne bi ni više ni manje upućivali planinare na samostalno planinarenje od tiskanih planinarskih vodiča i planinarskih zemljovida. Ako je jedna od zadaća HPS-a povećati sigurnost planinara prilikom boravka u planini onda objava „službenih“ GPS tragova može služiti tom cilju. „Neslužbeni“ GPS tragovi će se objavljivati bez obzira na odluku HPS-a. „Službeni“ tragovi bi bili tragovi s dodatni jamstvom da vode prohodnim terenom i da su provjereni prema određenim kriterijima. Konstatacija da HPS ne odgovara za planinare koji su krenuli „neslužbenim“ tragovima je točna ali bi HPS trebao „službenim“ tragovima pomoći da se sigurnost obilaska poveća. Kad bi za isti put postojao „neslužbeni“ i „službeni“ GPS trag većina planinara bi se odlučila za „službeni“ GPS trag pa bi HPS na taj način izravno povećao sigurnost boravka u planini.