Planinarske obilaznice

Utiskivanje žiga na kontrolnoj točkiPlaninarsku obilaznicu čine planinarska odredišta povezana u smislenu cjelinu, za čiji obilazak planinarsko društvo koje brine o obilaznici nagrađuje posjetitelje koji ispune zadane uvjete. Planinarska obilaznica može biti put, splet putova, zbir međusobno nepovezanih točaka u planinama ili planinarsko natjecanje bez određenih točaka, ali s nekim drugim uvjetima obilaska. Obilazak se potvrđuje otiscima žigova smještenih na kontrolnim točkama u dnevnik planinarske obilaznice ili fotografijama posjetitelja pokraj prepoznatljivih obilježja kontrolne točke. Posjetitelju koji dokaže svoj obilazak prema uvjetima obilaznice organizator dodjeljuje značku ili pisano priznanje, a one kojima je dodijeljeno priznanje upisuje u knjigu posjetitelja.

Oznaka kontrolne točke Svaka planinarska obilaznica treba imati prikladan dnevnik ili karton za utiskivanje žigova na kontrolnim točkama. Dnevnici se obično nabavljaju preko planinarske udruge koja vodi brigu o obilaznici. Pri obilasku planinarskih obilaznica treba ponijeti dnevnik obilaznice, jastučić za žigove i fotoaparat.

Planinarske obilaznice nazivaju se i vezni put, planinarski put i slično. Nekad su se planinarske obilaznice nazivale transverzalama, ali se taj naziv više ne upotrebljava.

Planinarske obilaznice razlikuju se po težini i trajanju, a obično omogućuju planinaru da, krećući se najlakšim putom, upozna najvrednije planinarske ciljeve u nekoj planini ili regiji. Najkraće među njima mogu se obići za pola dana, a za najduže treba i godinu dana. Dnevnici planinarskih obilaznica

KONTROLNE TOČKE (KT)

Kontrolna točka Kontrolne točke (KT) su točno određena planinarska odredišta koja posjetitelj treba posjetiti i žigom u dnevniku obilaznice ili fotografijom ispred prepoznatljiva obilježja kontrolne točke zabilježiti svoj posjet.

Planinarska obilaznica može imati obvezne, uvjetne i neobvezne kontrolne točke, a ima i obilaznica koje nemaju određene kontrolne točke, nego su pravilima obilaznice postavljeni uvjeti koje posjetitelj treba zadovoljiti da bi stekao pravo na priznanje.

ŽIGOVI NA KONTROLNIM TOČKAMA

Kutija za žig na kontrolnoj točkiNa mnogim planinarskim ciljevima, u pravilu kontrolnim točkama nekih planinarskih obilaznica, nalaze se kutije (sandučići, tuljci) u kojima su upisna knjiga i gumeni žig, a na nekim su mjestima uzidani metalni žigovi. Svako mjesto koje je kontrolna točka neke planinarske obilaznice (osim vjerskih i kulturnih objekata) trebalo bi biti obilježeno i ispisanim nazivom kontrolne točke pokraj kojeg se posjetitelj može fotografirati ako nema žiga ili nije ponio dnevnik. Na mjestima gdje nema natpisa s nazivom kontrolne točke, priznaje se i fotografija (ispred TV tornja, piramide, kule, kapele i drugih karakterističnih objekata na kontrolnoj točki). Pri fotografiranju na kontrolnoj točki treba nastojati da posjetitelj i neko prepoznatljivo obilježje budu jasno vidljivi.

Često se u kutijama nalaze i jastučići s bojom za žig, no kako se jastučić vrlo brzo isuši, tko želi otiske žigova, sa sobom treba ponijeti vlastiti jastučić kako bi izbjegao razočaranja. Za natapanje jastučića najbolje je koristiti tintu za metalne žigove koja je trajnija od uobičajene tinte za gumene žigove.

TRADICIJA PLANINARSKIH OBILAZNICA U HRVATSKOJ

Utiskivanje žiga na kontrolnoj točki U Hrvatskoj je od 1957. do danas otvoreno više od stotinu planinarskih obilaznica, no otprilike polovina od tog broja je napuštena i zaboravljena.

Osnivači planinarskih obilaznica ne bi se trebali prihvaćati otvaranja novih planinarskih obilaznica ako ne mogu osigurati sve uvjete da bude kvalitetna, a napose ako ne mogu osigurati izdavanje dnevnika, značke i opremiti kontrolne točke žigovima te urediti sve pristupne putove. Planinarska obilaznica ne smije biti projekt kratkog daha, nego trajna obveza i ujedno odraz kvalitete planinarskog rada osnivača i društva koje njome upravlja. Olako otvorena pa brzo zapuštena planinarska obilaznica pruža lošu sliku o osnivaču i ne služi temeljnoj svrsi: predstavljanju zanimljivih odredišta u nekoj planini ili regiji.

Prije otvaranja nove obilaznice u Hrvatskoj osnivač se treba obratiti Komisiji za planinarske putove HPS-a radi uputa i odobrenja. Komisija vodi evidenciju planinarskih obilaznica u Hrvatskoj. Da bi planinarska obilaznica bila registrirana u Komisiji za planinarske putove HPS-a trebaju biti ispunjeni Uvjeti za registraciju planinarske obilaznice.

POVEZNICE














footer
Copyright 2024 © Hrvatski planinarski savez