Planinarski leksikon

Slika.U ovom su leksikonu zabilježeni izrazi koji se učestalo koriste u planinarstvu te ponuđeni sažeti opisi i objašnjenja koja mogu pomoći u njihovu razumijevanju. Negdje opis obuhvaća samo značenje izraza, a drugdje su dane upute za primjenu određenoga postupka i šire objašnjenje. Opis se otvara klikom na odabrani pojam. Leksikon sadrži više od 700 izraza. Podrobnija informacija o odabiru i obradi pojmova te o načinu korištenja leksikona dostupna je na podstranici O Planinarskom leksikonu.




A

abalakov

metoda osiguravanja užetom provučenim kroz čvrst led. Praktična je jer ne iziskuje dodatnu opremu, a dovoljno sigurna ako se pravilno primjenjuje. Nazvana je po izumitelju Vitaliju Abalakovu.

abrazija

1. mehaničko djelovanje krutih čestica nošenih vodom ili ledom na stijenu;
2. u speleološkim objektima: trošenje stijena struganjem šljunka, kršja ili pijeska nošenog vodom.

absajl (abseil), samospuštanje

(njem. Abseil = niz uže) spuštanje niz zategnuto uže uz kontrolirano otpuštanje spuštalice ili polulađarskog čvora; način silaska penjača sa stijene nakon ispenjanog ili djelomično ispenjanog smjera. Izvodi se najčešće s pomoću spravice koju penjač pri spuštanju odmjereno otpušta kako bi kontrolirano omogućio ili zaustavio svoje klizanje niz uže. Prije izuma sigurnije opreme izvodio se Dülferovim načinom, odnosno otpuštanjem užeta preko tijela.

acetilen

(H2C2) bezbojan plin koji nastaje djelovanjem vode na kalcijev karbid (CaC2). Upotrebljava se u svjetiljkama (karbitkama, acetilenkama) za rasvjetu u speleološkim objektima. Danas je uporaba acetilena u speleologiji napuštena i zamijenjena električnim svjetiljkama.

akja

uzak i plitak čamac s ručicom za upravljanje, koji služi za transport unesrećene osobe po snježnim strminama i položenim terenima. Pri postavljanju unesrećenoga, akja se postavlja poprijeko na padinu, obično ispod unesrećenoga, blokirana skijama ili drugim pomagalima, tako da sama ne sklizne niz padinu. Akjom upravljaju, držeći ručke, dva spašavatelja na skijama, jedan ispred, a drugi iza akje. Takvo je skijanje zahtjevno jer se ne može skijati sa štapovima, a spašavatelji se moraju skijati potpuno usklađeno. K tome, ni u slučaju pada ili prevrtanja ne smiju ispustiti ručke da se akja ne bi slobodno odsklizala nizbrdo. Za vuču akje ponekad se upotrebljavaju motorne saonice.

aklimatizacija

prilagodba organizma na nedostatak kisika na većim visinama. Postiže se postupnim privikavanjem na visinu usponima od manjih visina na veće, svaki put sa silaskom. Odstupanje od pravila aklimatizacije može prouzročiti visinsku bolest s teškim posljedicama.

aktivni turizam

prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu to su turističke aktivnosti na kopnu, vodi i zraku, na otvorenom ili neuređenom prirodnom okruženju ili u posebno uređenim i opremljenim mjestima. U širem smislu aktivni turizam obuhvaća i planinarske aktivnosti.

akumulatorska bušilica

služi za bušenje rupa za umetanje spitova ili fiksova u stijenu radi izrade sidrišta, devijatora i za druge potrebe učvršćenja užeta. Glavni zahtjevi za takvu bušilicu jesu velika moć bušenja i njena što manja masa. Koriste se kvalitetna svrdla promjera 8 i 12 mm.

alpinist

1. osoba koja je nakon školovanja, udovoljavanja propisanim uvjetima i ispita stekla stručno zvanje u HPS-u
2. planinar koji učestalo poduzima zahtjevne uspone neosiguranim (alpinističkim) smjerovima u srednje visokim i visokim planinama. Budući da velik broj ljudi ne razlikuje penjanje (način kretanja uz uporabu ruku za napredovanje) i alpinizam (djelatnost koja osim penjanja obuhvaća i brojne druge vještine i znanja), često se pojam alpinist pogrešno rabi za svakog penjača u stijeni.

alpinistička ekspedicija

odlazak u svjetsko velegorje radi uspona na visoke i teško pristupačne vrhove ili radi penjanja po zahtjevnim alpinističkim smjerovima, gdje su sudionici u dužem razdoblju odvojeni od uobičajenih standarda prehrane i noćenja, kada većim dijelom uspona i silaska upotrebljavaju alpinističku opremu i vještinu te koriste vlastitu logistiku za ostvarenje cilja.

alpinistička škola

oblik planinarskog školovanja koji omogućava proširenje i nadgradnju osnovnih planinarskih znanja i vještina te stjecanje dodatnih znanja i vještina potrebnih za sigurno bavljenje alpinizmom. Postoje ljetna i zimska alpinistička škola, koje se međusobno nadopunjuju. Ljetna alpinistička škola provodi se u uvjetima bez snijega i leda na tlu, a namijenjena je planinarima koji već vladaju svim znanjima i vještinama nužnima za sigurno planinarenje te žele svoje vještine i znanja upotpuniti znanjima i vještinama koje omogućuju sigurno kretanje zahtjevnim planinskim terenima te sigurno penjanje alpinističkih smjerova u suhoj stijeni. Zimska alpinistička škola namijenjena je mlađim alpinističkim pripravnicima koji već vladaju svim znanjima i vještinama nužnima za sigurno bavljenje alpinizmom na suhoj podlozi te žele svoje vještine i znanja upotpuniti znanjima i vještinama koje omogućuju sigurno kretanje planinama zimi i u zimskim uvjetima te sigurno penjanje smjerova na smrznutoj podlozi (u snijegu i ledu).

alpinistički smjer u suhoj stijeni

penjački smjer koji najmanje u 60 % svoje dužine ima ocjenu po UIAA ljestvici (ili nekoj od usporedivih priznatih alpinističkih ljestvica), dužine barem 100 metara.

alpinistički smjer u zimskim uvjetima

alpinistički smjer u suhoj stijeni s izlazom na nadmorskoj visini većoj od 1500 m, ispenjan tijekom kalendarske zime u stijeni koja je orijentirana prema J, JZ ili JI (na sjevernoj polutki), odnosno prema S, SZ ili SI (na južnoj polutki) i u kojoj tijekom izvedbe uspona prevladavaju uvjeti snijega i leda; alternativno: alpinistički smjer u suhoj stijeni s izlazom na nadmorskoj visini većoj od 1500 m, ispenjan u terminu od 1. do 20. 12. ili od 21. 3. do 30. 4. u stijeni koja nije orijentirana prema J, JZ ili JI (na sjevernoj polutki), odnosno prema S, SZ ili SI (na južnoj polutki) i u kojoj tijekom izvedbe uspona prevladavaju uvjeti snijega i leda.

alpinizam

sportska grana planinarstva koja obuhvaća sve vještine kretanja u planinama (planinarenje, penjanje, planinarsko skijanje) u svim uvjetima i godišnjim dobima sa ciljem savladavanja teško pristupačnih vrhova i stijena u visokim planinama. Može se definirati i kao sveukupno kulturno, estetsko, etičko i sportsko djelovanje u planinama. Ta djelatnost obuhvaća kombinirano korištenje planinarskih i penjačkih vještina (slobodno/tehničko - u suhoj stijeni, u snijegu, po zaleđenoj podlozi, u ledu i sl.) i penjačke opreme, ali i sve druge vještine, tjelesne i psihičke izazove i rizike povezane s kretanjem na nepristupačnim terenima i boravkom u visokim planinama. Također, u alpinizmu se podrazumijeva da penjač sam postavlja osiguranja pri usponu, što u kombinaciji s logistikom uspona, promišljanjem o pristupima i silascima, vremenskim uvjetima, raznovrsnim opasnostima i drugim izazovima čini alpinistički uspon izrazito zahtjevnim. Alpinizam osim toga podrazumijeva i napredno znanje o okolišu, promjenjivim vremenskim uvjetima i o opasnostima u planinama, a obuhvaća i etičke aspekte. Na prijedlog UIAA-a, upisan je 2019. na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

alpsko penjanje

kombinirano korištenje svih planinarskih i/ili alpinističkih vještina pri kretanju po raznovrsnim terenima u visokim planinama; osnovna sastavnica alpinizma. Obuhvaća sve načine kretanja po planinama (pješačenje, planinarenje, penjanje i planinsko skijanje), kako u ljetnim tako i u zimskim uvjetima. Sveobuhvatnost alpinizma počiva na činjenici da alpinist uspješno vlada svim navedenim vještinama, što mu omogućuje dostizanje svakog cilja u planinama, i u najzahtjevnijim uvjetima.

ambis

(grč. ábyssos) provalija, ponor, bezdan, velika dubina.

ambulantni (muški, križni) čvor

čvor koji se upotrebljava za spajanje dvaju užeta istih promjera. Upotrebljava se pri izradi prsnog naveza ili improviziranih nosila. Lako ga je zavezati i razvezati, a ujedno je i jedini čvor koji se može svezati kad su oba užeta napeta. Nedostatak mu je da već pri razmjerno malim opterećenjima isklizne, pa se uz njega obvezno vezuju osiguravajući čvorovi na objema stranama. > Vidi i križni čvor (zatezni).

amfiteatar

zaravan u planinskom masivu s tri strane okružena stijenama.

anticiklona

prostrano polje visokog tlaka zraka. Tlak je najviši u središtu anticiklone, a prema njenim rubovima opada.

apsajl

> Vidi absajl.

apsolutna (nadmorska) visina

asimetrični Prusikov čvor

varijanta Prusikova čvora koja se upotrebljava kada čvor proklizava. Proklizavanje se događa kad je uže blatno, mokro, smrznuto ili kada omjer debljina užeta i zamke nije odgovarajući. Čvor se izrađuje tako da se simetričnom prusiku oduzima jedna nit u smjeru opterećenja. Tako se manjom površinom čvora dobiva veće trenje u čvoru i sprječava proklizavanje.

astrofolija

tanka, metalizirana, plastična folija koja služi za zaštitu od pothlađivanja (hipotermije) u slučaju povrede ili prisilnog bivakiranja. Čovjek umotan u astrofoliju zadržava oko 90 % emitirane vlastite topline. Ako je folija s jedne strane zlatna, a s druge srebrna, za hladnog vremena srebrna strana okreće se prema tijelu. Zlatna je dobra za zaštitu planinara od jakog sunca na otvorenom prostoru. Tada se zlatna strana okreće prema tijelu, a srebrna prema van.

atmosfera

plinoviti omotač oko Zemlje.

autoblock spravica

spravica za osiguravanje koja automatski blokira istjecanje užeta u slučaju naglog trzaja kakav nastaje pri padu penjača.

autokarta

karta prilagođena za snalaženje u cestovnom prometu, budući da su na njoj posebno istaknute prometnice i servisni objekti. Planinarima su autokarte korisne na putu do mjesta gdje započinju s planinarenjem, ali neupotrebljive su za snalaženje pri planinarenju.

autotransfuzija

postupak kojim se u slučaju gubitka krvi ili slabosti, ruke i noge podignu u povišen položaj, kako bi vitalni organi (srce i mozak) bili dostatno opskrbljeni krvlju. Zahvaljujući gravitaciji, takav položaj omogućava da se više krvi slijeva prema vitalnim organima i da se energija brže obnovi.

azimut

horizontalni kut u stupnjevima koji smjer promatranog objekta zatvara sa smjerom sjevera, mjeren u smjeru kretanja kazaljke na satu. Primjerice, azimut zapada je 270°, a jugoistoka 135°. Azimut se najlakše određuje s pomoću kompasa, koji također ima podjelu u stupnjevima od 360°. Služi za orijentaciju u prirodi.




B

Bachmannov čvor

balkon

1. izbočena polica na stijeni,
2. prirodni vidikovac

barijera

prepreka za napredovanje. U speleološkom objektu to može biti prepreka od sigastoga ili glinenog materijala ili od nakupine kršja koja onemogućava ili otežava daljnje napredovanje speleologa.

Barrelov čvor

čvor koji se rabi za vezanje karabinera pri izradi improvizirane pupčane vrpce, neophodne pri spuštanju ili penjanju po užetu.

bazni logor

u ekspediciji ishodišna točka za uspon na vrh.

bespuće

područje gdje nema putova.

bezdan

duboka jama, jama u koju ubačen kamen ne udara o stijene, nego slobodno pada stvarajući dojam da jama nema dna.

big wall penjanje

bȉlo

dugačak zaobljeni greben. > Vidi i hrbat.

biospeleologija

znanstvena disciplina koja istražuje faunu i floru te uvjete života u speleološkim objektima. Determinira i proučava vrste živih bića, njihovu prilagodbu na život u špiljama, tj. na tamu i pomanjkanje hrane. Područje proučavanja jesu bakterije, alge, praživotinje, gljive, biljke i životinje (žarnjaci, spužve, puževi, školjkaši, kolutićavci, pijavice, pauci, lažipauci, paučnjaci, grinje, rakovi, štrige, kornjaši, dvokrilci, leptiri, ribe, vodozemci, ptice i sisavci).

bivak

(franc. bivouac) 1. improviziran, privremen zaklon u planini ili speleološkom objektu,
2. jednostavno planinarsko sklonište u visokim planinama

bivak vreća

oprema za noćenje na otvorenom, izrađena od poliestera ili goreteksa. Spavaća vreća nalazi se unutar nje, čime je zaštićena od vanjske vlage i prljavštine.

bivakiranje

neplanirano ili planirano noćenje u improviziranom zaklonu u planini ili speleološkom objektu. Za planirano bivakiranje koristi se oprema koja se nosi sa sobom (plastična tenda, bivak vreća), no ako planinare zbog neplaniranih okolnosti, u prirodi zatekne noć, a nemaju navedene opreme, treba koristiti prirodne resurse. Pritom važnu ulogu imaju iskustvo i smisao za improvizaciju. Osnovna je uloga bivka zaštititi se od pothlađivanja (npr. astrofolijom).

bjelogorična (listopadna) šuma

šuma u kojoj prevladava širokolisno drveće kojemu lišće najčešće otpada u hladnijemu dijelu godine. Bjelogorična je i vazdazelena šuma koju ne čine četinjače (drvenaste vrste igličastog lišća).

blok

veća kamena gromada odvaljena od stijene ili u špilji otpala sa stropa.

bloker

(franc. bloquer) univerzalna metalna stezaljka za uže. Radi tako da propušta uže u jednom smjeru, a u drugom ga blokira: prema gore ga po užetu vučemo slobodno, a kad ga opteretimo, on "zagrize". Dok je bloker opterećen, ne može se iskopčati. Najčešće se upotrebljava kao ručna penjalica. Postoje lijeva i desna penjalica, s rukohvatom ili bez njega. Može poslužiti i za samoosiguranje.

bljuzga

bočni kanal

sporedni špiljski kanal koji se odvaja od glavnoga.

bolder

(engl. boulder) 1. velik kamen ili manja stijena visoka nekoliko metara po kojoj se može penjati bez osiguravanja užetom;
2. vrlo kratak penjački smjer za penjanje bez osiguravanja užetom. Pri padu penjač doskače ili pada na strunjaču postavljenu podno stijene.

bouldering

penjanje bez osiguravanja užetom. Takvo se penjanje u pravilu izvodi na niskim stijenama, ne višim od 4 do 5 metara, a od ozljeda pri padu penjač se štiti doskokom na strunjaču. Bouldering je popularan jer ne iziskuje pomoć partnera, a ni upotrebu užeta, pojasa, karabinera i drugih sprava za osiguranje.

brdo

oblik kopnenog reljefa, prirodno uzvišenje od 200 do 500 metara relativne visine.

breča, kršnik

(tal. breccia) sediment sastavljen od uglatih komada zdrobljenog stijenja povezanih nekim vezivom (najčešće kalcitom ili glinom)

brežuljak, gorica

oblik kopnenog reljefa, prirodna uzvisina relativne visine do 200 metara, kružna tlocrta i blagih padina. Obično u ravnici.

brid

rub stijene, oštrog oblika, koji se proteže od podnožja do vrha stijene.

brijeg

oblik kopnenog reljefa, prirodna uzvisina do 200 metara relativne visine. Najčešće samo s jednim vrhom. Obično manje tlocrtne površine od brda.

brojčano mjerilo

brojem iskazan odnos između udaljenosti na karti i one u prirodi. Na primjer, mjerilo 1:100.000 znači da su veličine prikazane na karti umanjene 100.000 puta, tj. da dužina od 1 centimetra na karti predstavlja 100.000 centimetara odnosno 1000 metara ili 1 kilometar na terenu. Planinarske karte najčešće se izrađuju u mjerilu 1:25.000 ili njemu približnom.

brojka ispod okrugle markacije

dodatna oznaka kojom se označava broj puta, u skladu s Registrom planinarskih putova. Postavlja se na početku puta, odmah iza križanja markiranih putova i mjestimično na putu.

bujičnjak

korito periodičnog toka koji naglo nabuja i potom presuši.

bulin, pašnjak, mrtvi čvor, najlonski čvor

(engl. bowline) čvor koji se upotrebljava pri izradi prirodnih sidrišta i za navezivanje užeta na pojas. Veže se u pravilu na kraju užeta. Prednost mu je u tome što se pri višestrukom opterećivanju ne zateže, pa se lako razvezuje. Ako nije pravilno izrađen, lako sam odveže, zbog čega se obvezno završava osiguravajućim čvorom.

bura

suh i hladan vjetar koji najčešće puše iz smjera sjeveroistoka, prelijevanjem hladnog zraka iz unutrašnjosti preko priobalnih planina na obalu Jadrana. Puše na mahove ("refule"), a lako može dosegnuti orkansku snagu i potpuno onemogućiti planinarenje.




C

cepin

planinarski alat za pomoć i sigurnost pri kretanju po smrznutoj podlozi. Upotrebljava se za osiguravanje u snijegu i ledu, za kopanje oslonaca ili za kočenje u slučaju poskliznuća. Prilagođeni cepini koji se upotrebljavaju za penjanje u zaleđenoj stijeni ili u dry-toolingu nazivaju se i lednim alatom. Cepin je potreban pri planinarenju i penjanju u visokogorju, na ledenjacima i na drugim smrznutim podlogama, te se uvijek upotrebljava u kombinaciji s derezama. Izrađuje se od čvrstih metala, a sastoji se od roga, lopatice, ručke i omče s trakom. Rog je s donje strane nazubljen, a lopatica je ravnoga ili ovalnog oblika. Da nam cepin za vrijeme rada ne bi ispao, treba ga trakom pričvrstiti za ruku. Kada se cepin ne upotrebljava, rog, šiljak i lopatica zaštićuju se gumenim štitnicima.

ciklona

prostrano polje niskog tlaka zraka. Na prednjoj se strani ciklone nalazi topla fronta, a sa stražnje strane dolazi hladna fronta.

cisterna, šterna, gusterna

spremnik (rezervoar) vode, najčešće zidan i najvećim dijelom ukopan u tlu, često jedino mjesto u kršu gdje se može naći pitka voda.

crnogorična šuma

šuma u kojoj prevladava igličasto drveće i raslinje (četinjače), velikom većinom vazdazeleno.

croll

> Vidi krol.

crvena ili bijela crta

pomoćna oznaka koja se postavlja na niskom kamenju na livadi ili u kamenjaru, između dviju markacija, osobito tamo gdje staza nije dovoljno vidljiva ili je nema pa razmak između dviju markacija treba biti manji. Ako put skreće, crta se lomi u smjeru prve sljedeće markacije. Na svijetlu podlogu postavlja se crvena crta, a na tamnu bijela.

cucki

curak

izvor tankog mlaza vode.




Č

čistina

svijetlo, travnato mjesto usred šume.

čitanje karte

vještina upotrebe prostornih podataka prikazanih na karti.

članska iskaznica

članska markica

samoljepljiva naljepnica na članskoj iskaznici HPS-a, koja služi kao dokaz o plaćenoj članarini za tekuću godinu. Sastoji se od znaka HPS-a i oznake kalendarske godine za koju vrijedi. Kategorije članstva u planinarskoj udruzi su: djeca i mladi do završetka redovnog školovanja - zelene članske markice, umirovljenici - crvene članske markice, ostali članovi, tzv. seniori - plave članske markice.

članstvo planinarske udruge

svi članovi planinarskih društava i klubova udruženih u HPS. Članom planinarske udruge postaje se dobrovoljnim pristupom i uplatom godišnje članarine u planinarskom društvu ili klubu udruženom u HPS.

čok

> Vidi zaglavak.

čovječja ribica

(lat. Proteus anguinus) repati vodozemac blijedoružičaste boje, kratkih nogu i zakržljalih očiju. Živi u podzemnim vodama i endem je Dinarida. U Hrvatskoj je prvi put otkrivena u jami Rokinoj bezdani kod Jezerana, a poslije i u brojnim drugim špiljama.

čovuljak

piramida koju naslažu planinari od kamenja na planinarskom putu ili na vrhu. Služi za lakšu orijentaciju.

čuvar planinske prirode

stručni naziv za člana planinarske udruge koji je pohađanjem tečaja za čuvara planinske prirode prema programu HPS-a stekao potrebna znanja o zaštiti planinske prirode.

čvor

uzao, petlja koja nastaje kad se uže veže ili zamrsi na jednom mjestu. Mora biti siguran, da se sam ne razveže, ali i takav da se po potrebi lako razvezuje i kada je jako stegnut ili mokar. Pri penjanju čvorovi se upotrebljavaju u raznim situacijama i za razne potrebe (navezivanje, spajanje, učvršćivanje, osiguravanje, penjanje, spuštanje). Prema namjeni, razlikujemo čvorove za navezivanje (osmica s uplitanjem i bulin), povezivanje užadi (šestica, dvostruki križni na zateg, osmica, ambulantni) i osiguranje (lađarski, Prusikov čvor, osiguravajući). Prema pokretljivosti, razlikujemo čvrste i klizne čvorove. Prema nekim tumačenjima, značenjska je razlika između čvora i uzla u tome što se čvor ne razvezuje, a uzao se može razvezati, no u razgovornom se jeziku učestalije rabi riječ čvor u obama značenjima, neovisno o njegovoj razvezivosti.




D

dabar

široka, ravna kotlina duboko usjela između strmih brda (najčešće u Lici i na Velebitu).

deep water solo (kratica: DWS)

slobodno neosigurano penjanje u okomitoj ili prevjesnoj stijeni na obali mora ili jezera, pri kojemu u slučaju okliznuća penjač pada u vodu.

dehidracija

opasno stanje koje nastaje kao posljedica znojenja uslijed velikih napora te uz izostanak pijenja tekućine. Simptomi i znakovi uključuju žeđ, letargiju, suhoću sluznice i smanjeno izlučivanje mokraće. Jaka dehidracija može dovesti do tahikardije, hipertenzije i šoka. Sprječava se, a i liječi, postupnim nadomještanjem tekućine i elektrolita izgubljenih znojenjem.

denudacija

otplavljivanje zemlje s kamene podloge. Ogoljivanje tla.

dereze

šiljasti zupci koji se upotrebljavaju kao dodatak planinarskim cipelama, a služe za sigurno hodanje po tvrdoj smrznutoj podlozi. Sastoje se od sustava međusobno povezanih metalnih šiljaka koji se montiraju na cipele radi sprječavanja poskliznuća. S obzirom na broj zubi, razlikuju se razne konstrukcije. Dereze zahvaćaju cijelo stopalo, a prednji zupci strše prema naprijed. Ovisno o načinu privezivanja, razlikujemo dereze s trakama (gurtnama), poluautomatske i automatske dereze. Najčešće imaju 10 ili 12 zuba.

descender, spuštalica

(od lat. descendere ili engl. descend = silaziti) sprava za spuštanje čovjeka ili tereta po užetu. Može poslužiti kao dinamički ili statički descender, tj. osoba može sama sebe spuštati po fiksnom užetu ili se može spuštati teret tako da uže klizi po fiksnom descenderu. Postoji više tipova descendera, a najbolji su oni koji ne uvijaju uže. U pravilu se najviše koristi stop descender koji radi na principu trenja užeta preko dvije fiksne koloture. Kočnica je konstruirana tako da zaustavlja kretanje kad je pustimo. Spuštanje postižemo pritiskom na kočnicu i propuštanjem užeta koje izlazi iz descendera kroz ruku. Time stvaramo potrebno trenje, bez kojeg bi uže naglo "procurilo" kroz descender. U slučaju ispuštanja descendera iz ruke (u slučaju pada kamena na glavu ili ruku), kočnica automatski zaustavlja descender na užetu i spuštanje se zaustavlja. Upotrebljava se u speleologiji.

detalj, penjački problem

izazov u penjačkom smjeru, zahtjevni dio penjačkog smjera. Može se sastojati od jednog ili više uzastopnih gibova.

devetka

čvor srodan osmici. Upotrebljava se za fiksiranje užeta u jednoj sidrišnoj točki. Većeg volumena pa manje lomi uže i lakše se razvezuje nakon opterećenja. Teže ga je uplitati od osmice pa se rjeđe koristi.

devijacija

otklon. U planinarstvu i speleologiji se pojam odnosi na namjerno odmicanje užeta od stijene pomoću devijatora, da se uže ne oštećuje te da bi se odmaklo sa siparišta ili iz pukotine. Devijator se izrađuje od zamke s karabinerom usidrene klinom, spitom ili učvršćene na čvrste i pouzdane prirodne izbočine.

devijator

> Vidi devijacija.

dežurstvo

1. u gorskom spašavanju, neposredna nazočnost u planinskom i drugim nepristupačnim područjima tijekom rizičnih događanja (masovnih skupova, pohoda, natjecanja, športskih aktivnosti: penjanja, skijanja, raftinga, paraglajdinga, lova te drugih aktivnosti, poput razminiranja i dr.) radi preventivnoga i trenutačnog djelovanja.
2. u planinarskom domu ili kući, organiziran i vremenski ograničen boravak domaćina u planinarskom domu ili kući radi prihvata posjetitelja.

dimnjak

> Vidi kamin.

dinamičko osiguravanje

postupak osiguravanja pri penjanju. U kratkom smjeru izvodi se dinamičkim sredstvom za osiguravanje (kroz pločicu, grigri, reverso ili sl.). Takvo osiguravanje učinit će penjačev pad mekšim. Osoba koja osigurava treba pratiti kretanje penjača i dinamički otpuštati ili potezati uže.

Dinarski kras

tipičan kraški krajolik u Dinaridima. Prema pokrajinama, razlikujemo Slovenski kras, Istarski kras, Liburnijski kras i Dalmatinski kras.

dinema

(engl. dynema) kratka zamka koja prolazi kroz pločicu sa spitom. Koristi se za izradu onih sidrišnih točaka gdje treba odmaknuti uže preko ruba stijene.

direktni smjer

(tal. direttissima) penjački smjer koji stijenom prolazi od podnožja do njezina gornjeg ruba, uz minimalno odstupanje od najkraće zamislive ravne vertikalne linije.

direktno (izravno) osiguravanje

osiguravanje partnera izravno sa sidrišta. Na taj se način smije osiguravati samo onaj penjač koji se penje kao drugi, a nikako onaj penjač koji se penje kao prvi.

direttissima

dječja planinarska škola

oblik planinarskog školovanja koji omogućava upoznavanje osnova planinarstva i stjecanje osnovnih planinarskih znanja i vještina, prilagođeno djeci uzrasta od 7 do 15 godina. Pruža osnovu za siguran i svrsishodan boravak djece u planinama te djelovanje djece u planinarskoj udruzi. Škola je namijenjena upoznavanju i informiranju djece o osnovnim mjerama sigurnosti pri sudjelovanju na izletima, turama i pohodima u planine.

dnevnik planinarske obilaznice

tiskana knjižica ili računalna aplikacija koja sadrži pravila obilaska, tj. uvjete za dodjelu priznanja planinarske obilaznice, prostor za upisivanje osobnih podataka, prostor za utiskivanje žigova ili za fotografije kojima obilaznik dokazuje posjet kontrolnim točkama, a obično sadrži i prostor za ovjeru kojom organizator planinarske obilaznice potvrđuje da je obilaznik ispunio uvjete za dodjelu priznanja.

dodatne oznake

oznake koje se postavljaju ispod okrugle markacije na planinarskim putovima. Uz jednu markaciju postavlja se samo jedna dodatna oznaka. Na kamenju i na svijetlim podlogama dodatne su oznake crvene boje, a na drveću i ostalim tamnim podlogama bijele. Postoje ove dodatne oznake: oznaka ×, strelica, slovo, brojka.

dolac

> Vidi ponikva.

dolina

prirodna izdužena udubina, najčešće s vodotokom na dnu. Najčešće je otvorena u smjeru otjecanja tekućice. Dolinu s četiriju strana odijeljenu grebenima nazivamo slijepom dolinom. Ledenjačke doline oblikovane su klizanjem leda koji je produbljivao i proširivao svoje korito u obliku slova U. Riječne doline imaju oblik slova V.

dolomit

tip stijene koji sadrži željezne ili aluminijeve okside, prepoznatljive po izrazito crvenožutoj ili smeđoj boji. Stijene takve građe veoma su trošne, pa planine građene od njih obiluju kamenim odronima. Primjer su za to Talijanske Alpe, tj. Dolomiti.

drȁga

klanac bez vodenog toka; može imati i značenje uvale. U Istri i Hrvatskom primorju znači morska uvala, manji zaljev. > Vidi i uvala.

društveni izlet

kraće organizirano putovanje članova planinarske udruge u neko planinsko područje. Podrazumijeva izlet koji organizira planinarska udruga i kojem se može pridružiti svaki njen član koji posjeduje odgovarajuću vještinu, tjelesnu spremnost i opremu, a koji je najavljen objavom u godišnjem ili mjesečnom planu akcija, na oglasnoj ploči, internetskoj stranici udruge ili na redovnom društvenom sastanku. Takva putovanja pogodna su za uključivanje novih članova, a tipična su za veće udruge.

dry tooling

vještina kretanja s pomoću dereza i dva cepina po strmoj ili prevjesnoj suhoj podlozi (suha stijena, balvani, gume i drugi materijali), srodna lednom penjanju. Zbog nesigurnih i nestabilnih uvjeta leda, natjecanja u lednom penjanju u pravilu se održavaju kao dry tooling na prilagođenim objektima. Doslovni prijevod "suho penjanje s pomagalima (alatom)" ili "suho tehničko penjanje" ne odražava dobro obilježje da se pri takvom penjanju primjenjuje posebna ledna vještina (tehnika) i oprema (cepin), koja je bitno drugačija nego pri tehničkom penjanju u suhoj stijeni, kao ni činjenicu da podloga može biti vlažna ili mokra. Kako bi se izbjeglo oštećivanje sitnih, a ključnih hvatišta potrebnih za slobodno penjanje, i da se ogrebotinama ne bi narušila estetika smjerova, takvi se usponi ne izvode u smjerovima namijenjenima sportskom penjanju.

duga

atmosferska pojava koja nastaje kada na nebu visi zavjesa sitnih kapljica kiše koje lome sunčeve zrake prema duljini vala i reflektiraju ih pod različitim kutovima. Tada se sunčeva svjetlost razlaže u sve boje spektra, od jarkocrvene do tamnoljubičaste.

dugi sportski smjer, višedužinski smjer

opremljen penjački smjer duži od jedne penjačke dužine odnosno jednog rastežaja užeta. U dugom smjeru penjači se naizmjence penju i osiguravaju jednu po jednu dužinu, što njihov uspon čini zahtjevnijim i dugotrajnijim nego pri penjanju kratkih sportskih smjerova.

dugi zaleđeni slap

u lednom penjanju, svaki zaleđen slap duži od 90 metara, ispenjan u više dužina.

Dülferov absajl

jednostavan starinski način spuštanja po užetu bez ikakve dodatne tehničke opreme. Primjenjuje se samo iznimno u slučaju pomanjkanja suvremene opreme, ali nikad kao planski način spuštanja niz stijenu ili padinu.

duliba

koritasta, uzdužna uvala većeg razmjera, većim dijelom šumovita. Naziv je najzastupljeniji na Velebitu.

dužina

mjera dužine penjačkog smjera iskazana dužinom penjačkog užeta. Penjačko uže u pravilu je dugo 60 metara, no pri penjanju se kao mjera ("jedna dužina") koristi rastežaj užeta od 30 do 40 metara. Dugi penjački smjer jest smjer od više penjačkih dužina.

dužina pada

cjelokupna dužina nekontroliranog pada penjača u stijeni koji uključuje dio užeta od posljednjeg međuosiguranja, rastezljivost užeta i dio užeta koji je osiguravatelj dinamičkim osiguravanjem propustio kroz ruku.

dvorana

veći špiljski prostor, mjesto gdje se špiljski kanal znatnije proširuje u svim smjerovima.

dvostruka osmica

> Vidi osmica.

dvostruka pojasna markacija

planinarska oznaka koja se postavlja kada u blizini nema drveta debljeg od promjera prsta. Radi bolje uočljivosti, sastoji se od dvaju širih pojasa bijele i tri uža pojasa crvene boje.

dvostruki bulin

> Vidi bulin.

dvostruki zatezni čvor

DWS




E

eHPS

računalna aplikacija Hrvatskog planinarskog saveza za Android uređaje, s podacima o planinarstvu, planinarskim udrugama, kućama, obilaznicama i drugim sadržajima.

ekspanzivni i lijepljeni klinovi

klinovi trajno postavljeni u stijeni kao sidrišta za osiguravanje penjača. Postavljaju se u svrdlom izbušene rupe te ostaju trajno u stijeni. Ekspanzivni klin (poznat i kao spit) učvršćuje se pritezanjem matice ili zabijanjem, pri čemu se širi i tako zaglavi u izbušenoj rupi. Lijepljene klinove (često se i njih naziva spitovima) u rupi drži posebno ljepilo. Fiks (hilt) se u stijeni učvršćuje kao i drugi ekspanzivni klinovi, ali se svrdlom bušilice uglavljuje izravno u stijenu. Ekspanzivni i ledni klinovi ne zabijaju se, već se uglavljuju zavrtanjem u rupu.

ekspedicija

1. složeno i zahtjevno dugotrajno putovanje u teško dostupno planinsko područje, pri kojemu se sudionici za ostvarivanje uspona na teško pristupačan vrh ili više njih koriste vlastitom logistikom te noće u šatorima. U većem dijelu puta sudionici upotrebljavaju penjačku opremu i vještinu;
2. u speleologiji, opsežnije višednevno istraživanje velikoga speleološkog objekta i s većim brojem istraživača.

ekstremni skijaški spust

skijaški spust strminama nagiba većeg od 50° te eksponiranim padinama i skokovima preko stijena. Takav način planinskog skijanja iziskuje izvanrednu sposobnost, vještinu i znanje, a svako nekontrolirano proklizavanje ili pad povećava rizik.

ekstremno težak put

kategorija zahtjevnosti planinarskog puta (E) koja se koristi u međunarodnoj klasifikaciji zahtjevnih putova. Označava put kroz okomitu ili prevjesnu stijenu, s vrlo malim uporištima ili detaljima koji se svladavaju penjanjem s pomoću trenja. Na putu obično nema penjačkih pomagala, osim sajle, a lakši dijelovi mogu biti neosigurani. Put iziskuje snagu u rukama, može se smatrati penjačkim smjerom te se svladava penjačkom tehnikom i opremom.

ekvidistanca

visinski razmak između slojnica na zemljovidu. Obilježava se pored mjerila velikim ili malim slovom e i brojem koji označuje visinski razmak između dviju slojnica (u metrima).

erozija

svako mehaničko djelovanje vode, leda i vjetra na tlo. U speleološkim objektima erozivnim djelovanjem vode nastaju proširenja kanala, vrtložni lonci, strujnice i drugi oblici. Erozivno djelovanje redovito je udruženo s korozijom.




F

faktor pada

omjer između dužine pada i ukupne dužine isteklog užeta. Učestalost međuosiguranja koja penjač ukapča bitno umanjuje faktor pada.

fen

(njem. Föhn) suh i topao alpski vjetar koji nastaje prelaskom zračnih masa preko Alpa. Na jednoj se strani planine vlažan zrak uspinje i ohlađuje, a kada postane zasićen, gubi vlagu u obliku oborina. Kad zrak prijeđe preko planine, počinje se spuštati u dolinu i pritom zagrijavati. Fen je u Alpama opasan zato što naglo otapa snijeg i tako pokreće lavine.

ferata set, pupčana vrpca, Y vrpca, ipsilon

zaštitna oprema za samoosiguranje na osiguranim planinarskim putovima i feratama. Sastoji se od dvaju krakova spojenih u središnjem karabineru na pojasu, na čijim su krajevima karabineri bez matice. Pri kretanju, karabineri klize po užetu od sidrišta do sidrišta, gdje se najprije prekopčava prvi, a zatim drugi karabiner (nipošto oba istodobno).

ferata, klinčani put

čelična konstrukcija u stijeni načinjena od sajli, klinova i druge trajne opreme, postavljena u pravilu radi adrenalinskog doživljaja ili vježbe pri kretanju po zahtjevnom terenu. Naziv dolazi od talijanskog naziva via ferrata (doslovno: željezni put), a često se koristi za sve vrste osiguranih putova u planini premda se od zahtjevnih planinarskih putova razlikuje po izvornoj namjeni. Na klasičnim (standardnim) osiguranim planinarskim putovima sajle i klinovi postavljaju se radi sigurnosti pri prelasku neizbježnih zahtjevnih dionica (detalja) na putu prema nekom planinarskom odredištu, a na feratama prvenstveno radi adrenalinskog doživljaja, često upravo u najzahtjevnijim dijelovima stijene.

fiks

vrsta posebno konstruiranoga čeličnog tipla za učvršćenje pločice za karabiner na stijeni radi izrade sidrišta, devijatora i sl. Promjera je 8 mm, a duljine od 60 do 100 mm. Umeće se laganim udarcima kladiva u bušotinu izbušenu akumulatorskom bušilicom. Pločica za karabiner učvršćuje se s pomoću matice. > Vidi i ekspanzivni i lijepljeni klinovi.

firn

flis

odjevni predmet izrađen od sintetičkog materijala, vrlo učinkovit u čuvanju tjelesne topline. Sintetički materijal flis (engl. fleece) lagan je, ne upija vodu, izvrsno diše, brzo se suši i dobro zagrijava. Nije pogodan za zaštitu od vjetra, a nije ga preporučljivo nositi ispod vjetrovke jer je propusnost takve kombinacije vrlo mala (pojačano znojenje).

fosil

> Vidi okamina .

frend

(engl. friend = prijatelj, pomagač, pomagalo) sprava za penjanje u stijeni kad se naiđe na širu pukotinu u koju se ne može zabiti penjački klin. Frend se ubacuje u pukotinu u kojoj se raširi i učvrsti, tako da se pod opterećenjem ne može izvući. Na njega se ukapča karabiner.




G

gamaše, gležnjaci, gležnjače

dodatak planinarskoj obući koji pokriva potkoljenice od cipela do koljena. Služe za zaštitu od ulaska vode, kamenčića i sitne prljavštine u cipelu te za zaštitu planinarskih hlača pri kretanju po dubokom snijegu, blatu ili mokroj, visokoj travi. Izrađuju se od impregniranog platna ili sintetičkih materijala (debelog najlona i sl.). Postoje gamaše s patent-zatvaračem i navlačne gamaše. Gamaše s patent-zatvaračem u pravilu su jednostavnije za oblačenje jer se mogu postaviti bez skidanja cipela.

garda čvor

komponenta sustava za podizanje (Sveti Bernard).

gelender

> Vidi rukohvat.

geografska karta

> Vidi karta.

gib

pokret, potez u penjanju.

glavica

uzvišenje ili vrh brda karakteristično za kraški krajolik.

glavni kanal

špiljski kanal najveće dužine i prosječno najveće širine, čiji je početak obično na ulazu špilje.

glečer

> Vidi ledenjak

gležnjaci

glorija

rijetka atmosferska pojava koja nastaje kad nisko Sunce baca sjenu gledatelja na zid od magle koji služi kao platno. Na maglenom zidu opažamo vlastite sjene okružene krugovima. Svakome se gledatelju njegova sjena pričinja najjasnijom, dok su mu ostale sjene bljeđe. Glorija se može vidjeti jedino u planinama.

GNSS

(engl. Global Navigation Satellite System) globalni navigacijski satelitski sustav. Naziv se odnosi na sve satelitske sustave koji omogućuju korisniku određivanje položaja na Zemlji (pozicioniranje). Položaj je određen s tri koordinate: geografskom širinom i dužinom i visinom. Uporabom jednog ili više sustava istodobno je omogućena orijentacija i navigacija u prostoru (određivanje smjera i brzine kretanja). Najrašireniji globalni sustavi su: američki GPS (Global Positioning System), ruski GLONASS (GLObalnaja NAvigacionaja Sputnikovaja Sistema), europski Galileo i kineski BeiDou-2.

GNSS uređaj

uređaj za prijam, registraciju i obradu signala jednog ili više GNSS sustava. Pomoću uređaja korisnik može trenutačno odrediti položaj na Zemlji, može se orijentirati i odrediti smjer kretanja. Uporaba priručnih GNSS uređaja (ili npr. pametnih telefona) pruža planinaru dodatnu sigurnost, posebice pri kretanju nepoznatim krajevima i neobilježenim putovima. GNSS uređaj je posebno pogodan za uvjete loše vidljivosti, kad je praktički jedini način orijentacije. Može se upotrebljavati svugdje osim na mjestima gdje je prijam signala vrlo slab ili ga nema, primjerice unutar zgrada, tunela i špilja te ispod vode.

gojzerica

čvrsta obuća za planinarenje.

Gojzerica

natjecanje u obilasku planinarskih obilaznica, u organizaciji HPD-a Željezničar iz Zagreba.

golet

> Vidi kamenjar.

gomila

umjetna ili rjeđe prirodna nakupina stjenovitog kršja. Gomile su česti pretpovijesni spomenici u području Dinarida, ali nastaju i sve do današnjeg vremena kao posljedica krčenja terena radi stočarenja ili poljoprivrednih potreba.

gora

oblik kopnenog reljefa, prirodna uzvisina od 500 do 1000 metara nadmorske visine, pretežito obrasla šumskim raslinjem.

goreteks

(izvorno Gore-Tex) višeslojni sintetički materijal čije je glavno svojstvo da je izvana nepropustan za vodu, ali vlagu koja se stvara znojenjem propušta prema van (materijal "diše"). Disanje odjeće omogućavaju mikroskopske rupice u membrani koje su manje od kapljica, ali veće od molekula vode.

gorica

> Vidi brežuljak.

gorje

velika geografska cjelina koju čine povezani planinski masivi. Ako gorje čine veoma visoke planine, upotrebljava se i naziv velegorje.

gorska služba spašavanja

javna služba kojoj je uloga sprječavanje nesreća, spašavanje i pružanje prve medicinske pomoći u planini i u drugim nepristupačnim područjima i u izvanrednim okolnostima kad pri spašavanju i pružanju pomoći treba primijeniti posebno stručno znanje i upotrijebiti tehničku opremu za spašavanje u planinama, a radi očuvanja ljudskog života, zdravlja i imovine.

gorski spašavatelj

stručni naziv za člana HGSS-a osposobljenog za pružanje pomoći u planini i spašavanje u drugim neurbanim i teško pristupačnim područjima putem tečaja spašavanja u ljetnim uvjetima, tečaj spašavanja u zimskim uvjetima i tečaja speleospašavanja). Naziv se stječe nakon završenog cjelokupnog školovanja koje traje minimalno dvije godine, na prijedlog stanice HGSS-a i polaganja ispita za gorskog spašavatelja koji obuhvaća teoretski i praktični dio iz gorskog spašavanja.

gorsko spašavanje

skup radnji i postupaka za spašavanje ljudskog života, zdravlja i imovine u složenom pristupu unesrećenom i pružanje pomoći u planini i spašavanje u drugim neurbanim i teško pristupačnim područjima.

GPS

(engl. Global Positioning System) jedan od globalnih sustava satelitske navigacije (GNSS). Sustav omogućuje korisniku jednostavno utvrđivanje njegovog položaja na Zemlji odnosno svih triju koordinata: geografske širine, geografske dužine i visine. > Vidi GNSS.

GPX trag

(engl. GPX track) elektronički trag puta u GNSS uređaju zapisan u GPX formatu (eng. GPS eXchange Format), pojednostavljenom formatu GNSS podataka (putnih točaka, tragova i ruta). Namijenjen je za razmjenu između brojnih web aplikacija i usluga te za uporabu na različitim priručnim GNSS uređajima.

gradski planinarski savez

grafičko mjerilo

na zemljovidu prikazana dužina s brojčanom skalom. Na dužini označene prirodne udaljenosti nacrtane su u mjerilu karte. Upotrebljava se tako da se odmjeri dužina na zemljovidu i na grafičkom mjerilu očita udaljenost u prirodi.

graminger, Gramingerovo sjedalo

sjedalo za transport unesrećene osobe u stijeni. Sastoji se od čvrstoga platnenog sjedala i remenja s kopčama. S pomoću gramingera spašavatelj nosi unesrećenoga na leđima poput ruksaka. Osmislio ga je bavarski spašavatelj Ludwig Wiggerl Graminger.

granica šumskog pojasa

visina do koje dopire šuma.

granica vegetacijskog pojasa

visina do koje rastu samo najotpornije biljke. Na vegetacijske uvjete utječu brojni činitelji, naročito klimatski uvjeti, pa granice šumskog i vegetacijskog pojasa nisu svuda jednako visoko. Iznad granice vegetacije nalazi se pojas gologa kamenjara i područje vječnog snijega.

granit

vrsta stijene, poznate po čvrstoći i kompaktnosti. Granitni teren prepoznatljiv je po oštrim tornjevima, grebenima te dugačkim, uskim i pravilnim pukotinama, kao i grubim, hrapavim pločama.

greben

stjenovit hrbat, usko i izduženo planinsko uzvišenje koje se na dvjema stranama ruši strmim bokovima. Često na grebenu nailazimo na brojne tornjeve, šiljke i škrbine, sedla i razne druge usjekline i izbočine.

grebenska karta

opća (shematska) karta na kojoj je debljim crtama prikazan smjer protezanja gorskih grebena.

greda

1. istaknut, izdužen stjenoviti oblik, čest u kršu;
2. oveća vodoravna ploha (polica) u stijeni.

grif

hvatište u umjetnoj stijeni, > Vidi hvatište.

grigri

najpopularnija samoblokirajuća statička sprava za osiguravanje. Koristi se za jednostruko uže. Posebnu pozornost treba obratiti tome kako se uže stavlja u spravicu, jer ono u slučaju pada proklizava ako se postavi u smjeru suprotnom od predviđenoga. Na njemu je nacrtan pravilan smjer stavljanja užeta. Deaktiviranje kočnice grigrija izvodi se potezanjem ručice, što može biti opasno pri refleksnim pokretima.

griža

oštar kamenjar, jako nagriženi kameni blokovi.

grižine

udubljenja u stijeni različitih veličina i oblika. > Vidi i škrapa.

grmljavina

zvuk groma. U slučaju bliskog udara groma, grmljavina se sastoji samo od kratkoga i glasnog praska, a kada je grom u daljini, zvuči kao potmula tutnjava koja traje nekoliko sekundi.

grom

atmosferska pojava koja nastaje kada zbog razlika u električnom naboju dođe do pražnjenja. Manifestira se na više načina: električnim pražnjenjem, bljeskom munje i zvukom grmljavine, ponekad čak i podrhtavanjem tla. Munja je svjetlost groma, a grmljavina zvuk groma > Vidi i grmljavina, munja.

grotlo

ždrijelo, otvor jame.

GSS

guano, gvano

nakupina izmeta šišmiša ili drugih životinja u špilji.

gurtna

sintetička traka izrađena od otpornog i čvrstog tekstila, s krajevima spojenim šivanjem. Služi za izradu sidrišta oko kamenih blokova, oštrih izbočina, siga i na mjestima na kojima može doći do oštećenja užeta, kod samospuštanja, samoosiguranja na sidrištu i za druge potrebe. Otpornija je od užeta na habanje i bolje prianja na stijenu.




H

halo

atmosferska pojava koja nastaje lomljenjem i odbijanjem svjetlosti od ledenih kristalića. Vidimo ga kao prsten oko Sunca ili Mjeseca kada ih promatramo kroz visoke oblake.

HGSS

hipotermija

pothlađivanje, opasno stanje organizma uzrokovano hladnoćom i vlagom u kojem dolazi do naglog opadanja tjelesne topline. Pomanjkanje hrane pospješuje hipotermiju. Ovakvo stanje može uzrokovati smrt.

HMS karabiner

najčešće korištena vrsta karabinera, kod koje je jedan kraj uži a drugi kraj malo širi.

hodnik

duži, lako prohodni kanal u speleološkom objektu.

HPD

kratica za Hrvatsko planinarsko društvo.

HPO

HPS

hrabrost

sposobnost suočavanja sa strahom. Razvija se i usavršava s iskustvom i posebno je važna pri penjanju. Strah je prirodna pojava pri susretu s opasnostima, a hrabrost nije odsustvo ili zanemarivanje straha, nego nadvladavanje straha.

hrbat

planinski greben blagih oblika i često jednolične visine.

Hrvatska gorska služba spašavanja (kratica: HGSS)

specijalizirana služba javnog karaktera za spašavanje i pružanje pomoći u planini, na drugim nepristupačnim područjima i u izvanrednim okolnostima kod kojih pri spašavanju i pružanju pomoći treba primijeniti posebno stručno znanje i upotrijebiti tehničku opremu za spašavanje u planinama, a u svrhu očuvanja ljudskog života, zdravlja i imovine. HGSS je neprofitna udruga koja obavlja djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Rad HGSS-a definiran je Zakonom o sustavu civilne zaštite i Zakonom o Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja. Rad Službe organiziran je u stanicama, koje su teritorijalne jedinice HGSS-a. HGSS je dio planinarske udruge, a HGSS i sve stanice HGSS-a su članice HPS-a. HGSS je članica međunarodne asocijacije za gorsko spašavanje IKAR (International Commission for Alpine Rescue). Rad je organiziran putem Zbora spašavatelja, Vijeća Stanica, Izvršnog odbora, a dio administrativnih poslova obavljaju profesionalni djelatnici. Stručne djelatnosti usklađuju i razvijaju stručne komisije za helikoptersko spašavanje, speleospašavanje, medicinu spašavanja, opremu i veze, tehniku spašavanja i školovanje kadrova, potrage i lavine, sigurnost na skijalištima te za informiranje i analitiku. Službu čine iskusni planinari, alpinisti i speleolozi, primljeni na poziv, koji se dodatno osposobljavaju i uvježbavaju za pružanje pomoći, potrage i transport unesrećenih.

Hrvatska planinarska obilaznica (kratica: HPO)

središnja planinarska obilaznica u Republici Hrvatskoj. Obuhvaća 154 kontrolne točke raspoređene u 20 područja. Osim 152 vrha širom Hrvatske, kontrolne točke su Horvatove stube na Medvednici i Alpinistička zbirka u Zavičajnom muzeju u Ogulinu. HPO ima šest stupnjeva priznanja: brončanu, srebrnu i zlatnu značku te posebno, visoko i najviše priznanje, koja se stječu ispunjavanjem odgovarajućih uvjeta iz pravila HPO-a. Posjet kontrolnim točkama dokazuje se otiskom žigova u dnevniku HPO-a ili fotografijama dostavljenim uz tiskani dnevnik ili objavljenim u e-dnevniku HPO-a na internetu.

Hrvatski planinar

časopis Hrvatskog planinarskog saveza, izlazi od 1898. i jedan je od najstarijih hrvatskih časopisa. Zbog ratnih i poratnih okolnosti časopis nije izlazio od 1915. do 1922. i od 1945. do 1948. Od 1910. do 1913. izlazio je kao prilog Obzorova "Vienca", pod naslovom "Planinarski vjesnik". Od 1949. do 1991. godine izlazio je pod imenom "Naše planine". Objavljuje književne priloge, putopise, opise zanimljivih planinarskih odredišta u Hrvatskoj i inozemstvu, obavijesti o planinarskom radu i događanjima te stručne članke, posebno s područja speleologije, ekspedicija i sigurnosti u planinama. Budući da je časopis službeno glasilo HPS-a u njemu se objavljuju informacije o radu HPS-a i udruga članica HPS-a. Izlazi u 11 brojeva godišnje (za srpanj i kolovoz kao dvobroj), a distribuira se pretplatnicima putem pošte.

Hrvatski planinarski savez (kratica: HPS)

nacionalni sportski savez za planinarstvo; krovna planinarska udruga u Republici Hrvatskoj, sačinjena od udruženih osnovnih planinarskih udruga, županijskih i gradskih planinarskih saveza, stanica planinarskih vodiča, HGSS-a i stanica HGSS-a te pridruženih udruga članica. Vodi brigu o planinarskim kućama i putovima u hrvatskim planinama, izdaje časopis "Hrvatski planinar" i stručnu planinarsku literaturu, organizira stručne škole i tečajeve, usklađuje i unapređuje rad planinara, alpinista, penjača, speleologa, vodiča, markacista, čuvara planinske prirode i drugih članova. Tradicijski je i pravni sljednik Hrvatskog planinarskog društva (HPD) osnovanog 1874. Od 1949. do 1991. djelovao je pod nazivom Planinarski savez Hrvatske. Sjedište mu je u Zagrebu.

Hrvatsko planinsko družtvo (kratica: HPD)

prva planinarska organizacija u Hrvatskoj, čijim je osnivanjem 1874. u Hrvatskoj započela organizirana planinarska djelatnost. Hrvati su tako bili deveti narod na svijetu koji je imao svoje planinarsko društvo. Inicijativa za osnivanje potekla je iz razgovora sveučilišnog profesora iz Graza Johannesa Frischaufa s Vladimirom Mažuranićem i Budom Budisavljevićem u Ogulinu 1874., nakon što se Frischauf oduševio ljepotom Kleka, a nastavila se okupljanjem zainteresiranih prirodoslovaca. Prvu skupštinu HPD je održao 29. 4. 1875. u zgradi današnjeg Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Demetrovoj 1 u Zagrebu, pri čemu je za prvog predsjednika izabran Josip Schlosser pl. Klekovski. Pravila HPD-a odobrila je hrvatska Vlada. Prva "laznja" HPD-a organizirana je 17. 5. 1875. na Oštrc i Plešivicu u Samoborskom gorju. HPD je u početku djelovao na znanstvenim pobudama, kao strukovno udruženje istraživača planina. Članovi su bili najugledniji prirodoslovci i članovi Akademije, čija je misija bila proučavanje tada slabo poznatih planinskih krajeva Hrvatske. Drugo je težište rada HPD-a bilo uređivanje putova i skloništa na Medvednici, Samoborskom gorju, Ivanščici i Gorskom kotaru. Članovi HPD-a značajno su pridonijeli otkrivanju geografskih, geoloških, botaničkih i drugih osobitosti hrvatskih planina, ujedno utirući putove turizmu i zaštiti prirode.

hvatište, oprimak

prirodna izbočina, udubina ili slično mjesto u stijeni za koje se penjač hvata rukama pri penjanju. Hvatište često može poslužiti i kao oslonac za nogu prilikom penjanja. Hvatišta trebaju biti čvrsta da se ne bi pri opterećenju odronila ili odlomila, pa ih prije uporabe treba provjeriti. Pri svakom pokretu nastojimo pogledom odrediti najpovoljnije hvatište za idući pokret. Hvatište na umjetnoj stijeni u penjačkom se žargonu naziva grif.




I

igla

> Vidi toranj.

IKAR

(engl. International Commission for Alpine Rescue, njem. Internationale Kommission für Alpines Rettungswesen) međunarodna udruga gorskih službi spašavanja.

improvizirani rukohvat (gelender)

> Vidi rukohvat.

indirektno osiguravanje, osiguravanje s pojasa

osiguravanje partnera pri penjanju koje se izvodi s pojasa, a ne izravno sa sidrišta. U smjerovima od više dužina penjači se osiguravaju s pojasa preko međuosiguranja koje mora biti ukopčano u sidrište ili spit što bliže sidrištu. Kada međuosiguranje ne bi bilo ukopčano, sila pada izravno bi opteretila pojas osobe koja osigurava. Penjača koji penje kao prvi obavezno se osigurava indirektno.

instruktor

osoba koja posjeduje sposobnosti i ispunjava sve uvjete za prenošenje stručnih znanja i vještina iz određene djelatnosti. U HPS-u djeluju instruktori alpinizma, instruktori speleologije, instruktori planinskog skijanja, vodiči instruktori i markacisti instruktori koji se osposobljavaju, imenuju i licenciraju prema pravilima koja utvrđuju nadležne stručne komisije HPS-a. Zadaća instruktora je školovanje članstva HPS-a u skladu s odgovarajućim programima školovanja.

Interaktivna planinarska karta Hrvatske

računalni zemljovid s prikazom planinarskih sadržaja u Hrvatskoj s težištem na objektima o kojima skrbe HPS i osnovne planinarske udruge. Dostupan je na webu HPS-a, na adresi https://www.hps.hr/karta.

intervencijska sposobnost

u gorskom spašavanju spremnost osoba i opreme za djelovanje u slučaju nesreće u planinskim i drugim nepristupačnim područjima.

inverzija

ipsilon

> Vidi ferata set.

ispenjati smjer

savladati penjački smjer, doći do njegove krajnje (vršne) točke.

isteklo uže

dio užeta od sprave za osiguravanje kod osobe koja osigurava do penjača koji penje.

izbočina

jače istureni dio stijene.

izlet

kraće putovanje radi turističkih, rekreativnih ili sličnih motiva. Obilježja turističkog izleta i paket-aranžmana opisana su Zakonom o pružanju usluga u turizmu. Za obilježja planinarskog izleta > Vidi planinarski izlet.

izohipsa

> Vidi slojnica.

izravno osiguravanje

izvor, vrelo

mjesto na kojem stalni ili povremeni vodotok izvire na površinu.




J

jama

pretežito okomita podzemna šupljina, podzemna šupljina s vertikalnim površinskim otvorom. Prema morfološkim karakteristikama dijele se na pukotinske, bunaraste, koljenaste ili stubaste i složene. Prema hidrološkim karakteristikama mogu biti suhe, vodene (s jezerima ili vodenim tokovima), ledenice i snježnice.

jamski sustav

dvije ili više jama s podzemnim spojevima prolaznim za čovjeka (npr. jamski sustav Crnopac, jamski sustav Lukina jama - Trojama).

japaga

ponikva strmih do okomitih stranica, kojoj je širina veća od dubine.

jaruga, jarak

uska uzdužna udubina na nagnutom terenu kojom se slijeva voda.

javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjem

javna ustanova čije su osnove djelovanja zaštita, održavanje i promicanje zaštićenog područja u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanje neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara, nadziranje provođenja uvjeta i mjera zaštite prirode na zaštićenom području kojim upravljaju te sudjelovanje u prikupljanju podataka u svrhu praćenja očuvanosti prirode.

jednostruki zatezni čvor

jezero

prirodna ili umjetna udubina na kopnu ili u podzemlju, ispunjena vodom. S obzirom na gibanje vode može biti mirno ili protočno.

jugo

topao i vlažan vjetar koji puše s jugoistoka. Jugo prate veliki valovi na moru, oblaci i najčešće dugotrajna kiša. Javlja se često s dolaskom ciklone.

jumar [žimar]

> Vidi penjalica.




K

kaciga

oprema za zaštitu glave od odronjenog kamena ili leda te od udarca glavom o stijenu ili led pri padu. Kaciga je obavezno zaštitno sredstvo na svim terenima gdje su povećane opasnosti od pada tvrdih predmeta ili udarca glavom. U prošlosti su se koristile rudarske kacige, dok danas postoje posebno konstruirane kacige za alpinističke i speleološke potrebe.

kamen

u najširem smislu: odlomljeni dio stijene. Također i sama stijena ili građevni element kamene građevine.

kameni blok

> Vidi blok.

kameni čunj, kameni stožac

pomoćna oznaka koja se sastoji od velikog kamena, na kojem je nešto manji, na njemu još manji itd. Postavlja se na kamenitom terenu gdje put nije vidljiv.

kameni slap

> Vidi saljev.

kamenica

1. površinska udubina u kamenu gdje se skuplja kišnica. Kamenice su u krasu često jedina mjesta gdje se može naći pitka voda,
2. u speleološkim objektima bazen s vodom, odijeljen kalcitnim pregradama. Preko pregrada se cijedi voda koja isparavanjem taloži kalcit i uzrokuje njihov rast.

kamenjar, golet

ogoljen kamenit teren s vrlo plitkim i siromašnim tlom, oskudne vegetacije.

kamin, dimnjak

okomit procjep u stijeni koji je s tri strane omeđen velikim plohama, dok je jedna strana otvorena prema dolini. U kamin može stati čovjek. Kroz kamin se penjač može penjati odupiranjem nogu i leđa ili u raskoraku.

kamp

uređeni prostor za kampiranje.

kanal

dugačak špiljski prolaz. Kanali mogu biti različitog oblika, međusobnih odnosa, formirani u različitim razdobljima i na različite načine. Okomite ili vrlo strme jamske kanale speleolozi obično nazivaju Vertikala.

kanjon, sutjeska

(španj. caňon) uska i duboka dolina strmih ili okomitih strana, čijom sredinom teče stalni vodotok (rijeka ili potok).

karabiner, sponka

univerzalna karika s preklopnikom izrađena od lagane aluminijske legure. Služi za povezivanje razne penjačke opreme: užadi, zamki, gurtni, klinova i dr. Sastoji se od sljedećih dijelova: tijelo karabinera, vratašca i matica za zaključavanje. Prema obliku, razlikuju se ovalni, kruškoliki (HMS karabiner) i D karabiner.

karabinerska kočnica

tradicionalan način spuštanja po užetu uz uporabu dvaju karabinera kojima se postiže trenje na užetu. Taj je način spuštanja potisnula uporaba spuštalica (descendera).

karabinerski (Bachmanov) prusikov čvor

čvor kojim se karabiner s pomoću zamke učvršćuje na uže, varijanta prusikova čvora. Primjenjuje se kao improvizacija pri penjanju po užetu (samopodizanju) kad penjač nema odgovarajuću penjalicu. Kada je zamka opterećena, čvor čvrsto drži na užetu, a pri rasterećenju se može podizati. Kod izrade karabinerskog prusikova čvora potrebno je omotati zamku oko osnovnog užeta i karabinera najmanje tri puta, a namotavanje se vrši u smjeru opterećenja. Uputno je da i bravica bude okrenuta u smjeru djelovanja sile.

karbitka, karbitna svjetiljka

tradicionalna speleološka svjetiljka koja daje svjetlo izgaranjem plina acetilena (H2C2) dobivenog djelovanjem vode na karbit, odnosno na kalcijev karbid (CaC2). Iz uporabe su je potisnule električne (LED) svjetiljke.

karimat

> Vidi podložak.

karta za GPS

računalno prilagođena karta koja se koristi u GPS uređaju.

karta, zemljovid

grafički prikaz dijela Zemljine površine i osnovno pomagalo za orijentiranje.

kaverna

prirodna špilja ili jama bez prirodnog otvora kroz koji može ući čovjek. U kavernu se može dospjeti jedino umjetnim, tehničkim zahvatom, tj. bušenjem rova ili široke bušotine. Kaverne se otkrivaju najčešće izgradnjom tunela, prometnica ili u kamenolomima.

kevlar

sintetički materijal za izradu tkanina posebne čvrstoće.

kiša

oborina od vodenih kapljica promjera 0,5 do 5 mm. Kiša najčešće pada iz oblaka koji se naziva nimbostratus.

kladivo

penjački čekić namijenjen za zabijanje klinova u stijenu ili led i njihovo izbijanje. Koristi se i za poravnavanje hrapave površine kamena gdje se stavljaju pločice za spitove, kao i za proširivanje tijesnih prolaza. Jedna je strana čekića tupa, a druga šiljasta. Tupa strana služi za zabijanje klinova, a šiljak služi za čišćenje pukotina od trave ili zemlje, vađenje klinova, odstranjivanje leda i slično. Penjačko kladivo koristi se pri penjanju u suhoj stijeni, a ledno kladivo pri penjanju u ledu. Kod lednih kladiva šiljak i držak su duži, pa može poslužiti i kao cepin. Za razliku od druge opreme, kladivo ne smije biti previše lagano. Teška glava i lagana drška omogućavaju dobar zamah. Kladivo treba biti spojeno tankom zamkom za pojas. Na donjem kraju drške kladiva nalazi se cjevasti ključ br. 13 za zavrtanje vijaka spitova ili matica fikseva.

klanac

uska i duboka dolina strmih bokova, obično bez vodotoka (za razliku od kanjona). Najčešće nastaje erozijom stijena djelovanjem tekućica, a može biti formiran rasjedanjem.

klekovina

grmoliko drveće (bor, bukva) na gornjoj granici šume.

klima

skup meteoroloških čimbenika i pojava u dužem razdoblju koje čine prosječno stanje atmosfere. U planinama prevladava planinska klima s dugim zimama i oštrijim klimatskim uvjetima nego u nižim predjelima.

klin

oprema za izradu sidrišta u stijeni ili ledu. Učvršćuje se zabijanjem ili uglavljivanjem u pukotinu stijena ili u izbušenu rupu. Pri penjanju koristi se tako da se u njega ubacuje karabiner i preko njega ukapča uže. Izrađuju se od metala, u različitim dužinama i oblicima. Klinovi namijenjeni za postavljanje u prirodne pukotine u stijeni nazivaju se pukotinskim klinovima. Klasični oblici klinova su ravnog profila, a postoje i klinovi različitih složenih profila ("U", "V", "L", "Z", vrlo široki profilni klinovi) i dr. Za trajno opremanje penjačkih smjerova i u speleologiji najčešće se koriste spitovi i fiksevi.

klinčani put

> Vidi ferata.

klizni čvor

knjiga standarda signalizacije na planinarskim putovima

skup normi i pravila, utvrđenih odlukom HPS-a, koja se primjenjuju pri uređenju planinarskih putova.

kolotura

tehnička oprema koja se koristi za podizanje transportnih vreća i kod izrade sustava za samospašavanje i spašavanje.

kombinirano (alpsko) penjanje

komisija HPS-a

stručno povjerenstvo za određenu djelatnost organiziranu unutar HPS-a. Organizira, usklađuje i koordinira razvoj djelatnosti u skladu sa svojim pravilnikom i zadaćama koje su joj povjerene. U HPS-u postoje komisije za vodiče, alpinizam, speleologiju, zaštitu prirode, planinarsko skijanje, planinarske putove, planinarske objekte, školovanje, promidžbu i izdavačku djelatnost, priznanja, povijest planinarstva te za statutarnu, kadrovsku i normativnu djelatnost.

kompas

univerzalno pomagalo za orijentaciju, koje omogućava jednostavno određivanja strana svijeta u svim vremenskim uvjetima. Određivanje strana svjeta omogućava magnetna igla koje se usmjerava prema magnetizmu Zemlje. Radi bolje preglednosti, ona strana magnetske igle koja pokazuje prema sjeveru posebno je istaknuta. Kompas se sastoji od postolja, pomičnog prstena sa skalom od 360°, magnetske igle i, kod nekih kompasa, poklopca sa zrcalom koje omogućuje jednostavnije viziranje.

komplet

penjačko pomagalo za povezivanje na međuosiguranje, sastoji se od dva karabinera i trake koja ih povezuje.

konop

> Vidi uže.

kontramarka

markacija postavljena u smjeru suprotnom od smjera kretanja. Markacisti obično stavljaju "marku" (markaciju u smjeru hodanja) i "kontramarku" (markaciju za suprotni smjer hodanja) na istom ili susjednom drvetu ili kamenu.

kontrolna točka (kratica: KT)

točno određeno planinarsko odredište (najčešće vrh, znamenitost, planinarska kuća ili slično) koje posjetitelj treba posjetiti i žigom u dnevniku planinarske obilaznice, fotografijom ispred prepoznatljiva obilježja ili drugim vjerodostojnim dokazom, zabilježiti svoj posjet radi stjecanja priznanja po pravilima planinarske obilaznice. Kontrolne točke mogu biti poimence zadane, a kod nekih planinarskih obilaznica organizator prepušta obilazniku da ih sam izabere prema određenim uvjetima (vrhovi, planinarske kuće, vrhovi čije ime počinje određenim početnim slovim ili slično.)

korasti snijeg

snijeg koji nastaje zajedničkim djelovanjem vjetra i smrzavanja. To je deblja ili tanja ledena kora, koja se nalazi obično na vlažnom snijegu. Prepoznajemo ga po boji i bliještanju na suncu. Tvrda površina omogućuje ugodno hodanje, a ako je tanka onda noga kroz nju propada, što otežava kretanje.

kosa, kosina, laz

blaga padina uzvisine koja postupno prelazi u ravnicu.

kotao

zaravan u planinskom masivu sa svih strana okružena stijenama.

kotlina

veća ili manja ovalna ili nepravilna udubina u Zemljinoj kori ravnoga dna i najčešće okružena strmim stranama gora ili planina.

kras

(njem. Karst) reljef sa specifičnom morfologijom, nastao u karbonatnim stijenama (vapnencima i rjeđe u dolomitima). Površina mu je često kamenita (krševita), ali može biti i pokrivena zemljom i raslinjem. Zbog relativno velike topljivosti karbonata u vodi bogatoj ugljikovim dioksidom kroz duga vremenska razdoblja nastaju tvorbe kao polja, uvale, dolci, ponikve, ponori, škrape, kraška vrela, jame i špilje. Tipično područje krasa su Dinaridi. U Hrvatskoj se pojam kras javlja u velikom broju toponima (Istra, Kvarnerski otoci, dio Like i sporadično do Boke Kotorske) te u nešto manjem broju u Sloveniji. Osim u Hrvatskoj i Sloveniji, pojam kras također se javlja u Češkoj, Slovačkoj i Poljskoj, te u Bugarskoj i Rumunjskoj (tamo gdje su hrvatske enklave). > Vidi i krš.

kratki sportski smjer

opremljen penjački smjer od jedne penjačke dužine odnosno jednog rastežaja užeta, kod kojega osiguravatelj može penjača osiguravati stojeći ispod stijene.

kravatni čvor

čvor za povezivanje tekstilnih traka tj. gurtni. To je jedini sigurni čvor za povezivanje materijala takve vrste. U trake se ukapčaju kompleti prilikom izrade međuosiguranja oko stabla ili kamena. Trake se koriste i za izradu sidrišta.

krčevina

posječeni dio šume, često pun panjeva i grmlja.

križanje

1. (u širem smislu) mjesto gdje se sastaju dva, tri ili više putova. Križanja, račvišta i odvojci planinarskih putova najavljuju se oznakom X ispod osnovne markacije, malo prije križanja, a smjerovi putova označavaju putokaznim pločama, putokazima i strelicama. Postoji nekoliko vrsta križanja, ovisno o načinu kako se putovi susreću: križanje (u užem smislu, u obliku slova X), račvanje (Y), odvojak i spoj (T) te složeno križanje.
2. (u užem smislu) mjesto gdje se dva puta sijeku u obliku slova X. S takvog mjesta može se krenuti u četiri smjera.

križni čvor, zatezni čvor, (dvostruki) križni čvor "na zateg"

čvor koji se koristi za spajanje dva užeta iste ili različite debljine, što je i najveća prednost ovog čvora. Postoje jednostruki i dvostruki križni čvor. Jednostruki je manje dobar i malokad se upotrebljava.

krol

(engl. croll) prsna penjalica koja se u speleologiji upotrebljava za penjanje po užetima promjera od 8 do 13 mm. Radi na jednakom principu kao i ručna penjalica. Stavlja se izravno na središnji karabiner, s krajnje desne strane. Gornji dio penjalice pridržava prsni navez, koji mora biti dobro pritegnut kako bi speleologa približio užetu. Treba paziti da se opterećuje samo u vertikalnom položaju, kako se bravica ne bi otvorila.

krplje

dodatak koji se pričvrsti remenčićima za planinarske cipele i omogućava lakše hodanje po dubokom snijegu. Krplje raspoređuju težinu planinara na veću površinu, čime sprečavaju dublje propadanje u snijeg.

krš

1. u širem smislu skršeno, slomljeno kamenje, kamena golet, kamenjar
2. u užem smislu skup morfoloških i hidroloških pojava u topljivim stijenama, kras, karst. Najčešće je razvijen u vapnencima i dolomitima, ali može u reduciranom opsegu nastati i u naslagama soli (halita), sadre, prapora, pješčenjaka, silikata i vulkanskih stijena
3. općenito gomila polomljenih stvari.

kršje

odlomljeno i nakupljeno kamenje na gredi, polici, u žlijebu i pod stijenom. U speleološkim objektima to je kamenje koje je palo sa stropa špilje na tlo.

krško polje

prostrana zatvorena zaravan u kršu, omeđena sa svih strana gorskim grebenima i bilima. Obično se u njemu nalazi obradivo tlo.

kršljiv

lako lomljiv. Npr. kršljiva stijena.

kršnik

> Vidi breča.

kruška

krušljiv

> Vidi kršljiv.

krzna za skije, cucki

dodatak za skije koji sprečava proklizavanje skija unatrag pri kretanju na uzbrdicama. Izrađene su od kratke sintetičke dlake koja ima svojstvo da u jednom smjeru klizi, a u drugom ne, jer se dlaka zabija u snijeg i stvara trenje koje je dovoljno da spriječi sklizanje. Takav način kretanja smanjuje utrošak energije skijaša. Krzna dužinom i oblikom trebaju odgovarati dužini i obliku skija.

kuk

istaknut kameni vrh sa zaobljenim šiljkom. Obično nema izrazitih bridova.

kuloar

strm prolaz između dvije okomite stijene, sličan hodniku.

kutija za upisnu knjigu i/ili žig

oprema na planinarskoj kontrolnoj točki za upisnu knjigu i žig, najčešće sandučić ili tuljac od metala. Dimenzije i oblik kutije nisu propisani, ali treba biti otporna na udarce i atmosferske utjecaje i dovoljno velika da u nju stanu upisna knjiga, jastučić i boja za žigove te olovka. Žig može biti unutar kutije, na njezinom vanjskom dijelu ili ugrađen pokraj nje. Kutija se postavlja na prikladno mjesto na vrhu, zidu planinarske kuće ili pričvrsti na metalnu piramidu i sl. Oboji se u crveno, a na nju se može nacrtati okrugla planinarska markacija, napisati naziv vrha, doma, kontrolne točke i sl.




L

lađarski čvor ("lađarac"), ribarski, mornarski, vrzni, bičev čvor

čvor koji služi za osiguranje ili samoosiguranje ubacivanjem u karabiner, te pri izradi sidrišta, rukohvata i improviziranih nosila. Njegove najvažnije osobine su jednostavnost, podnošenje velikih opterećenja i lako razvezivanje. Uz potpunu sigurnost dozvoljava nam regulaciju dužine užeta između nas i sidrišta bez potrebe razvezivanja samog čvora. Obično se pravi kada se želi pričvrstiti uže čiji krajevi nisu slobodni. Može se izraditi bez uplitanja i s uplitanjem.

lagan put

1. planinarski ili pješački put koji nema nikakvih zapreka ili izloženih dijelova zbog kojih bi se mogao kategorizirati kao zahtjevan put.
2. prva kategorija na međunarodnoj ljestvici za ocjenjivanje zahtjevnosti zahtjevnih planinarskih putova i ferata (A). Odnosi se na prohodan put koji ne savladava strminu, ali zbog izloženosti traži oprez pri kretanju. Mjestimično mogu biti postavljena penjačka pomagala kao što su klinovi, sajle ili kratke ljestve radi sigurnijeg prolaska osoba koje hvata vrtoglavica. Kretanje po takvom putu prije se može nazvati zahtjevnim planinarenjem nego penjanjem.

lavina

odron snijega na strmoj padini. Nastanak lavine ovisi o vrsti snijega, nagibu padine, obliku i vrsti zemljišta, položaju snježnih slojeva i dnevnim vremenskim prilikama. Obično se javlja u vrijeme dana kada sunce zagrije padine i počne otapati snijeg. Zato se usponi na visoke vrhove često započinju u ranim jutarnjim satima, još po noći.

led

smrznuta voda. U planinarstvu se najčešće misli na vrlo tvrd i sklizak snijeg koji nastaje kada se otopljeni snijeg ponovno smrzne na tlu.

ledenica, sniježnica

jama u kojoj se zbog temperature te zbog suncu i vjetru zaklonjenog otvora taloži snijeg, te postupno pretvara u zrnati led. Budući da u dubini vladaju niske temperature, snijeg i led u pravilu se zadržavaju cijele godine.

ledenjačka pukotina

pukotina u ledenjaku koja nastaje lomljenjem leda zbog nejednake brzine kretanja različitih dijelova ledenjaka. Ledenjačke pukotine razlikuju se po svom obliku, dimenzijama i mjestu nastajanja u tijelu ledenjaka. Predstavljaju veliku opasnost pri kretanju preko ledenjaka.

ledenjački led

led koji nastaje daljnjim povezivanjem od zrnatog leda. Od njega su izgrađeni ledenjaci. On može zadržati svoju strukturu izrazito dugo pa se često naziva i vječni led.

ledenjački navez

skupina od dvije, tri, četiri ili pet osoba povezanih užetom pri kretanju po smrznutoj podlozi. Bitna razlika od penjanja u suhoj stijeni je u dinamici kretanja: navezani partneri se kreću istovremeno, stalno na podjednakoj međusobnoj udaljenosti. Vođa naveza bira put i zadaje tempo kretanja. Čim stane prvi, stanu i ostali, a nikako se ne smije cijeli navez sakupljati oko prvoga. Uže se ne vuče po podu, nego se drži u ruci blago napeto. U slučaju pada prve osobe, ostali članovi naveza pokušat će zaustaviti pad. Kod pada u ledenjačku pukotinu uže se obično samo ureže u njezin rub, pa trenjem olakšava zaustavljanje. Kretanje u ledenjačkom navezu je način dinamičkog osiguravanja pri napredovanju po smrznutoj podlozi. Kao i kod stijenskog penjanja, sigurnost kretanja po ledenjaku postiže se navezivanjem partnera na uže, što omogućuje dinamičko zaustavljanje pada jednog člana naveza i njegovo izvlačenje u slučaju pada u ledenjačku pukotinu. Treba, međutim, imati na umu da u mnogim situacijama kretanje u ledenjačkom navezu bitno povećava opasnost za cijelu skupinu. Naime, u situacijama u kojima osobe iz naveza ne mogu dinamički zaustaviti pad partnera, njegovo poskliznuće unesrećit će sve navezane osobe. Osobe koje se upućuju na takve terene zato moraju dobro upoznati i naučiti razlikovati situacije u kojima se trebaju navezati, od onih kada je manje opasno da se skupina kreće bez međusobnog navezivanja.

ledenjački potok

voda koja otječe s donjeg dijela ledenjaka.

ledenjačko jezero

jezero koje nastaje na kraju ledenjaka, kada kameni materijal morene i glina stvore prirodni zid koji onemogućuje otjecanje vode. Ledenjačka jezera ostaju i nakon nestanka ledenjaka.

ledenjak, glečer

velika kruta masa leda formirana kompakcijom i rekristalizacijom snijega. Masa leda nalazi se u stalnom polaganom kretanju pod utjecajem vlastite težine, pri čemu je brzina kretanja veoma različita. Prilikom klizanja, ledenjak mijenja svoj oblik primanjem novog leda, lomljenjem i otapanjem. Snijeg se od početne strukture mijenja u zrnatu strukturu pod utjecajem pritiska gornjih slojeva snijega na donje te isparavanja vodene pare koja prolazi u gornje slojeve pretvarajući se u zrnati led i na kraju u potpuno ledenjački led. Ako je kameniti teren ispod ledenjaka valovit ili ima skokove, onda je površina ledenjaka više raspucana i puna ledenih skokova i drugih oblika koji znatno otežavaju njihovo prelaženje. Ledenjaci se nalaze u visokim planinama. Danas u Hrvatskoj nema ledenjaka, ali ih je bilo u ledenim dobima. Tragovi takvih ledenjaka vide se na više mjesta na Velebitu (Velika i Mala Paklenica s bočnim morenama, Vučja draga s uočljivim ledenjačkim strijama i dr.).

ledni vijak, "šrauba"

spiralni klin ili svrdlo za osiguranje u ledu. Postavlja se zavrtanjem i vadi odvrtanjem iz leda. Ledeni vijak je šupalj s tankim stijenkama, a na vrhu nazubljen. Prilikom uvrtanja vijka zupci režu led u zdrobljene komade koje izbacuju kroz unutrašnjost vijka.

ledno penjanje

(engl. ice climbing) 1. način kretanja koje se izvodi pomoću dereza i dva cepina po strmoj smrznutoj podlozi, kao što su zaleđeni slapovi i stijene. Takav teren stvara se obično zaleđivanjem vode koja natapa strmo, najčešće stjenovito pobočje stijene pri dugotrajno hladnom vremenu. Vještina lednog penjanja razlikuje se od kretanja po manje nagnutoj smrznutoj podlozi po tome što se za napredovanje naizmjence koriste dva cepina. Takvo penjanje zahtijeva osobito razvijen osjećaj za ravnotežu i sigurnost. Penje se na principu tri čvrste točke, s naizmjeničnim zabadanjem oštrice cepina i dereza u led (najčešće se u led zabijaju samo prednji šiljci dereza). Zbog jakog zamahivanja cepinima i derezama pri penjanju u zaleđenoj stijeni posebnu vrstu opasnosti predstavljaju njihovi oštri šiljci koji lako mogu ozlijediti penjača ili oštetiti penjačko uže. Osiguranje se izvodi pomoću lednih klinova ili lednih vijaka, koji su nešto duži i drugačiji od klinova i ekspanzivnih vijaka za suhu stijenu.
2. natjecateljska sportska grana planinarstva. Zbog nesigurnih i nestabilnih uvjeta leda natjecanja u lednom penjanju u pravilu se održavaju kao dry tooling natjecanja na prilagođenim objektima.

ledopad, serak

pojava razlamanja ledenjaka na izolirane tornjeve leda koji su zbog kretanja ledenjaka nestabilni i brzo se ruše.

lijepljeni klinovi

listopadna šuma

litica

(grč. lithos = kamen) visoka strma ili okomita stijena ili padina, koja se može savladati jedino penjanjem.

livada

travnata površina koja se redovito kosi.

lokva

vrtača zabrtvljena ilovačom u kojoj se na dnu sakuplja voda.

lutanje

posljedica pomanjkanja orijentacije. Lutanja se najčešće događaju u okolnostima ograničene vidljivosti (noću, u magli, u šumi i sl.). U našim dinarskim planinama orijentaciju znatno otežava nepravilan reljef s obiljem ponikvi i zatvorenih dolina, a u planinama u unutrašnjosti šumski plašt koji ograničava vidik. Lutanje je obično povezano s iscrpljenošću, pothlađivanjem i panikom. Može se spriječiti pažljivim praćenjem markacija ili znalačkim korištenjem orijentacijskih vještina.




LJ

ljetno planinarenje

prema opisu standarda koji se primjenjuju u HPS-u i u UIAA, to je planinarenje po terenima bez snijega i leda. Obuhvaća kretanje po nezahtjevnim planinarskim i drugim putovima, kretanje po orijentacijski jednostavnim i prohodnim putovima, kretanje u niskom gorju i sredogorju, savladavanje manjih kamenih stepenica, kretanje po zahtjevnim planinarskim putovima ocjene "lagano" i "umjereno teško" te kretanje po malim površinama snijega, koje ne zahtijevaju opremu za zimsko planinarenje (dereze ili krplje). U Vodičkoj službi HPS-a teren za ljetno planinarenje naziva se teren A standarda, a čine ga nezahtjevni planinarski putovi i tereni na kojima ne postoje opasnosti od pada s visine niti zimski uvjeti. Vodič osposobljen za vođenje na ljetno planinarenje može koristiti stručni naziv vodič društvenih izleta.

ljuska

kamena gromada nalik ploči, prislonjena uz stijenu.




M

magla

atmosferska pojava koja otežava kretanje u planini i povećava opasnost od lutanja. Pri magli treba izbjegavati kretanje po neobilježenim terenima, odnosno smjer kretanja birati tako da idemo od jednog poznatog markantnog objekta do drugog.

magmatska stijena

stijena nastala skrućivanjem lave iz Zemljine unutrašnjosti.

mala planinarska škola

mariner, marinerovo nosilo

univerzalno brdsko nosilo za transport u planinama. Sastoji se od sklopive aluminijske konstrukcije i plastičnog ležaja. Konstruirao ih je Austrijanac Wastl Mariner.

markacija

planinarska oznaka na planinarskim putovima. Markacije se postavljaju po kamenju, stijenama i stablima, cijelom dužinom puta, u oba smjera. Markacija se nalazi i na standardnoj planinarskoj putokaznoj ploči.

markacist

planinar koji se bavi označavanjem i uređivanjem planinarskih putova. Stručni naziv markacist stječe se nakon uspješno završenog tečaja za markaciste. Rad markacista iznimno je vrijedan i važan za sigurnost i udobnost planinarenja.

markacist instruktor

markacist ovlašten za prijenos stručnih znanja i vještina o uređivanju planinarskih putova

markacist voditelj

stručni naziv za markacista s iskustvom i organizacijskim sposobnostima potrebnim za vođenje akcija uređivanja planinarskih putova.

markiranje

obilježavanje planinarskog puta standardiziranim planinarskim oznakama. U širem smislu podrazumijeva i uređenje podloge, krčenje granja i slično, kao i cjelokupno održavanje planinarskih putova.

masiv

velika cjelina koju čini jedna ili više planina.

međunarodni dan planina

11. prosinca, dan proglašen odlukom Opće skupštine Ujedinjenih naroda radi osvješćivanja svjetskog stanovništva o golemom značenju planina i nužnosti održivog razvoja koji omogućava njihovo očuvanje. Dan je proglašen nakon što su tijekom Međunarodne godine planina 2002. brojni stručnjaci ukazali na potrebu naglašavanja važnosti zaštite i očuvanja planina.

međuosiguranje

osiguranje na međusidrištu tijekom penjanja, koje skraćuje visinu pada. Za međuosiguranja koriste se klinovi, spitovi, aktivni i pasivni zaglavci kao i razni reljefni oblici stijene, a penjač na njih preko kompleta (dva karabinera povezana gurtnom) ukopčava penjačko uže na koje je navezan. U smjeru u stijeni u kojoj nema ranije postavljenih međuosiguranja prvi penjač postavlja međuosiguranja, dok ih zadnji uklanja.

metamorfna stijena

vrsta stijene nastala preobrazbom cjelovitih i taložnih stijena pod utjecajem temperature, vode i drugih činitelja.

meteorologija

znanost o Zemljinoj atmosferi i promjenama u njoj. Proučava postanak, razvoj i obilježja meteoroloških pojava koje se javljaju u atmosferi i na samoj Zemljinoj površini. Planinarima je važna jer omogućava da planiraju kretanje i da se zaštite od mogućih nepovoljnih vremenskih prilika.

meteorološki elementi

mjere i pojave koje svjedoče o procesima u atmosferi, npr. temperatura, tlak i vlažnost zraka, vjetar i dr.

mjerilo karte

odnos između iste udaljenosti na karti i u prirodi. Mjerilo može biti brojčano (numeričko) ili grafičko.

mješovita šuma

šuma koja se sastoji od više vrsta drveća, a najčešće se nalazi na hladnijim, planinskim područjima između listopadnih i crnogoričnih šuma.

močilo

slab izvor koji tek vlaži okolinu.

modificirani prusik

varijanta prusikova čvora koji dobro drži na užetu kad je opterećen, a može ga se lagano pomicati neopterećenog. U slučaju potrebe može poslužiti za penjanje po užetu ili za samoosiguranje.

mokri snijeg

težak i ljepljiv snijeg iz kojega se mogu dobro praviti grude i u kojem ostaju jasni tragovi. On pada obično u obliku većih nakupina, pahuljica, kod temperatura iznad 0°C.

momčadski poteg

način podizanja unesrećenog penjača preko jedne koloture.

morena

kameni materijal koji ledenjak sakuplja i nosi sa sobom.

mornarski čvor

mrtvi čvor

> Vidi bulin.

munja

svjetlost groma




N

nacionalni park (kratica: NP)

prostrano i pretežno neizmijenjeno područje kopna i/ili mora s jednim ili više očuvanih ekosustava. Prvenstvena namjena je očuvanje prirodnih vrijednosti te je u skladu s time zabranjena gospodarska uporaba prirodnih dobara. Zbog toga su nacionalni parkovi očuvana područja iznimno bogata raznovrsnim prirodnim obilježjima, namijenjena očuvanju prirodne ravnoteže, istraživanju i kontroliranom turističkom posjećivanju. Zaštita se često postiže ograničenjima posjećivanja i korištenja prostora za djelatnosti koje imaju utjecaj na okoliš. Nacionalni parkovi u Hrvatskoj su Plitvička jezera, Paklenica, Sjeverni Velebit, Risnjak, Brijuni, Kornati, Krka i Mljet. Planinski nacionalni parkovi su Paklenica, Sjeverni Velebit i Risnjak.

nacrt

nadmorska visina

visina određene točke u prostoru u odnosu na prosječnu visinu morske razine.

najlonski čvor

> Vidi bulin.

nalazište

mjesto gdje je nađen veći broj arheoloških ili paleontoloških nalaza. Kod primarnog nalazišta nalazi su na prvobitnom mjestu. Kod sekundarnog nalazišta otplavljeni su ili na neki drugi način premješteni s prvobitnog položaja.

naprtnjača

> Vidi ruksak.

planinarska ili penjačka skupina od dvije, tri ili više osoba, koje su navezane na jedno uže. Navezivanje služi osiguranju. U penjačkom navezu u pravilu penje uvijek samo jedan penjač, dok drugi stoji na stabilnom stajalištu osiguravajući sebe i partnera. Pri kretanju po ledenjaku ili po uskom grebenu kreću se svi članovi naveza, pri čemu se međusobno osiguravaju. > Vidi i ledenjački navez.

neopremljeni smjer

smjer u kojem nema stalno postavljene opreme, već ga penjači djelomično ili potpuno sami opremaju i raspremaju tijekom uspona. Smjerovi u ledu ni ne mogu se trajno urediti i opremiti (led to onemogućava). Alpinistički smjerovi u pravilu nisu opremljeni, već ih penjači pri usponu opremaju i raspremaju.

nepristupačna područja

područja u kojima kretanje i transport nisu mogući uobičajenim javnim sredstvima i prometnicama.

nesreća u planini

neželjen događaj u planinskim i drugim nepristupačnim područjima koji ugrožava zdravlje i život ljudi, odnosno uzrokuje štetu.

nezaspitani smjer

neopremljeni penjački smjer, penjački smjer koji ne sadrži ekspanzivne ni lijepljene klinove.

nisko gorje

gore do 1000 metara.

nos

> Vidi toranj.

novi snijeg

snijeg koji je tek pao na tlo, te još nije doživio nikakve promjene tj. nije po čitavoj debljini stlačen. Veza između pojedinih čestica je neznatna, pa se radi toga bitno razlikuje od odležanog (starog) snijega.

nožište

oslonac za nogu koji se koristi pri penjanju. Često se ono što penjač hvata rukama može iskoristiti i za nogu, no tada ta mjesta drugačije nazivamo. Nožište se u penjačkom žargonu ponekad naziva i stopinka.

numeričko mjerilo




O

obavještajna točka

mjesto pripremljeno za prijem i žuran prijenos obavijesti namijenjene HGSS-u. To su u pravilu opskrbljene planinarske kuće. Označene su znakom HGSS-a i natpisom.

obični (nezahtjevni) planinarski putovi

svi putovi na kojima se pri kretanju ne treba koristiti rukama. To su putovi na kojima ima dovoljno prostora za sigurno hodanje pa od planinara iziskuju samo uobičajenu pažnju jer na njima nema posebno opasnih mjesta. Prema načinu kretanja, mogli bi se dodatno podijeliti na putove za pješačenje (pješačke putove, koji ne sadrže strmine) i putove za planinarenje (planinarski putovi u užem smislu, koji sadrže strmine po kojima se izvodi uspon ili silazak).

obilaznica

obilaznik

planinar koji obilazi planinarsku obilaznicu.

objektivne opasnosti, opasnosti planinskog okoliša

opasnosti kojima su uzrok prirodne sile. Prirodnim silama čovjek ne može upravljati, ali ih može prepoznavati i izbjegavati te tako što bolje otkloniti mogućnost da ga one zahvate. Takve opasnosti često je teško neposredno predvidjeti. Objektivne opasnosti su odroni, mrak, vremenske nepogode, visina, ultraljubičasto zračenje, snježne i ledne opasnosti, životinje i dr.

oblaci

vidljive skupine kapljica ili ledenih kristalića koji lebde u zraku. Stvaraju se kondenziranjem vodene pare uslijed hlađenja zasićenog zraka. Oblaci najslikovitije ukazuju na stanje atmosfere. Prema obliku razlikujemo deset rodova oblaka, koje po visini na kojoj se pojavljuju razvrstavamo u tri skupine: visoki, srednji i niski.

oborina

voda u tekućem ili krutom stanju koja padne na tlo ili se na njemu kondenzira. Oborina nastaje kada u zraku ima previše vodene pare da bi se ona mogla zadržati u oblaku. Oborina može nastati i na tlu kada je ono mnogo hladnije od zraka uz tlo. Najčešće oborine su kiša i snijeg. Ostale oborine su pljusak, tuča, ledena kiša, zrnati snijeg, poledica, solika, sugradica, rosulja, rosa, mraz i inje.

obronak

dio brijega između vrha i doline.

obuka za gorskog spašavatelja

osposobljavanje pripadnika gorske službe spašavanja u okviru gorske službe, koje traje nekoliko godina, kroz tečajeve (zimskog, ljetnog i speleološkog spašavanja), vježbe i seminare,

odležani snijeg

snijeg koji duže vrijeme leži na tlu. Dok leži na tlu, snijeg mijenja svojstva pod utjecajem topline, pritiska, isparavanja i prekristalizacije. Za njega je značajna znatno veća gustoća, pa je radi toga i teži od novog snijega, dok mu je vanjski izgled pretežno zrnolik.

odmor

kraći ili duži prekid kretanja ili neke druge radnje radi relaksacije. Kratki odmor treba si priuštiti kada za tim osjetimo potrebu. Pri pješačenju i planinarenju, na svakih sat vremena hoda treba se odmoriti 5 - 10 minuta. Kratki odmor traje nekoliko minuta - treba biti dovoljno dug da dođemo do daha, a dovoljno kratak da se tijelo ne ohladi. Duži odmor potreban je svakih 2-3 sata hoda, najbolje na nekom planinarskom odredištu (u čvrstom objektu, na vrhu ili sl.). Duži odmor uputno je iskoristiti za jelo. Najduži oblik prekida kretanja koji uključuje noćenje naziva se noćni odmor.

odron kamenja

pojava koja nastaje na strmim padinama s kršljivim stijenama kad veza između kamena i stijene popusti. Kamenje koje pada brzo postiže veliku brzinu i može nanijeti i najteže ozljede. Let kamena prati prodoran zvižduk. Kamenje može odroniti planinar, životinja ili neka druga sila. Pri hodanju treba izbjegavati nestabilno kamenje koje bi se moglo odroniti na nekoga ispod nas. Za zaštitu od odrona kamenja iznad nas pri planinarenju po padinama u podnožju stijena obavezna je kaciga.

odsjek, sekcija

temeljna organizacijska jedinica u osnovnoj planinarskoj udruzi. Odsjeci i sekcije formiraju se i djeluju uglavnom u planinarskim udrugama s brojnijim članstvom. Najčešće se organiziraju po djelatnosti (alpinistički, speleološki, skijaški odsjek), po dobi (seniorska, omladinska sekcija, sekcija društvenih izleta) ili slično.

odvojak

1. mjesto gdje se s dominantnog puta odvaja sporedni put. Kada se putovi sastaju u obliku slova T, tada put koji dolazi okomito na glavni put nazivamo spoj. Gledan s glavnog puta takav sporedni put je odvojak. Na loše označenom T-križanju prolaznik može produžiti ravno ne opazivši odvojak. Na T i Y-križanju možemo iz točke križanja krenuti u tri smjera.
2. u speleologiji sporedni špiljski kanal koji se odvaja od glavnog. Također se koristi i izraz bočni kanal.

okamina, fosil

petrificirana ili karbonizirana biljka ili životinja iz starijih geoloških razdoblja. Fosilima se smatraju i otisci i tragovi životinja u sedimentnim naslagama, kao i očuvane inkrustacije i mumificirane ili konzervirane životinje i biljke.

okno

nadsvođeni prolaz u stijeni ili grebenu.

okoliš

sve oko nas, nezavisno o tome je li stvoreno i oblikovano prirodnim silama ili utjecajem čovjeka. Čovjek je kroz povijest uvelike promijenio izgled, a i svojstva okoliša, prilagođavajući ga svojim potrebama.

okomica

vrlo strma, najčešće vertikalna ili približno vertikalna stijena (u penjanju) ili kanal (u speleologiji). Pojam ima jasno značenje samo ako se definira u odnosu na neku drugu plohu, a najčešće se podrazumijeva da se odnosi na plohu koja je okomita na ravno tlo. U speleologiji se za takve kanale češće koristi riječ vertikala. > Vidi i vertikala.

okrajak

mala, dugoljasta, vodoravna ploha. Izgleda kao ostatak neke police.

okršavanje

karstifikacija, proces razvoja krša pod utjecajem padalinske vode koja ponire i pukotinski otječe. Na taj se način oblikuje specifičan krški reljef i podzemni krški oblici.

okrugla markacija

osnovna oznaka na planinarskim putovima. Sastoji se od bijeloga kruga okruženog crvenim prstenom.

okrugla markacija s dodatnim crtama

pomoćna oznaka koja se postavlja na kamenju, a dvije dodatne crvene crte ("repići") usmjerene su prema najbližim susjednim markacijama. Ove markacije postavljaju se u vodoravnom ili kosom položaju, prvenstveno na zavojima, tako da su vidljive iz oba smjera.

oledba

glacijacija, ledeno doba. U pleistocenu je u našem širem području bilo pet oledbi: danubij, günz, mindel, riss i würm. Između njih su bili interglacijali - topla međudoba čije je trajanje bilo kraće od oledbi.

opasnosti planinskog okoliša

opća (shematska) karta

karta koja daje opću predodžbu o prikazanom prostoru. Teren je na takvoj karti prikazan ugrubo, bez mnogo detalja, pa ona nije dobra za orijentaciju već samo za opću predodžbu prostora. Ako je na takvoj karti debljim crtama prikazan smjer protezanja gorskih grebena, onda je to grebenska karta. > Vidi grebenska karta.

opća planinarska škola

oblik planinarskog školovanja koji polaznicima pruža osnovu za siguran i svrsishodan boravak u planinama, djelovanje unutar planinarske udruge te za stručno školovanje i usavršavanje u specijalističkim djelatnostima u planinarstvu. Opća planinarska škola namijenjena je upoznavanju i informiranju članova HPS-a o mjerama sigurnosti pri sudjelovanju na lakim i umjereno zahtjevnim planinarskim izletima, turama i pohodima u planinama.

opremiti smjer

postaviti svu potrebnu opremu u funkciju međuosiguranja i u funkciju sidrišta na svim osiguravalištima, odnosno u funkciju sidrišta za spuštanje u slučaju kratkog smjera gdje nema osiguravališta.

opremljeni smjer, uređeni smjer

penjački smjer u kojemu su postavljeni klinovi ili spitovi. Na uređenim penjalištima namijenjenim za sportsko penjanje međuosiguranja se u kratkim smjerovima postavljaju na svakih 1,5 do 2 m, a u dugim smjerovima na većem razmaku.

oprimak

> Vidi hvatište.

orijentacija

vještina snalaženja u prostoru. Praktično poznavanje i korištenje orijentacijskih vještina omogućuje planinaru dobru predodžbu o položaju u prostoru i razmjerno sigurno kretanje po nepoznatim predjelima.

orijentiranje karte, usjeverivanje karte

postavljanje karte u položaj u kojemu se strane svijeta na karti poklapaju sa stvarnim stranama svijeta. To se čini tako da se postavi kompas na kartu i okreće karta zajedno s kompasom u vodoravnoj ravnini sve dok se smjer sjevera na magnetnoj igli ne poklopi sa smjerom sjevera na karti (karte često imaju pomoćne linije orijentirane smjerom sjever - jug). Pri usjeverivanju karte nije potrebno okretati pokretni prsten kompasa.

orijentirati se

odrediti strane svijeta, mjesto gdje se nalazimo (stajnu točku) i kuda treba ići da stignemo do željenog odredišta. Osnovni pribor za klasičnu orijentaciju su zemljovid i kompas, a u novije vrijeme za orijentaciju se dominantno koriste GPS uređaji, uključujući mobilne telefone s mogućnošću geolociranja pomoću GPS tehnologije.

osigurani put

zahtjevni planinarski put s dionicom opremljenom umjetnim hvatištima i gazištima radi sigurnog kretanja planinara. To su putovi s postavljenom čeličnom užadi (sajlama), klinovima ili ljestvama kojima se omogućava lakši i sigurniji prelazak kritičnih dijelova puta. Dodatno osiguranje zahtjevne dionice puta ponekad se odnosi na usijecanje stuba na strminama, premoštenje potoka, postavljanje rukohvata kod prolaza uz ponor i sl. Naziv se odnosi na sve planinarske putove s osiguranjima, neovisno o broju i duljini osiguranog dijela, pa se tako i put osiguran samo na jednom mjestu ili jednoj kratkoj dionici također smatra osiguranim putom. Za sigurnost na zahtjevnim osiguranim putovima uputno je, a na težim mjestima i neophodno, koristiti zaštitnu opremu: kacigu, penjački pojas te ferata set. Mnogi planinari takve putove poistovjećuju s feratama, no postoji značenjska razlika, objašnjena u natuknici o feratama. > Vidi ferata.

osiguravajući čvor

čvor koji služi za dodatno osiguranje protiv proklizavanja užeta iza drugih čvorova koji se mogu olabaviti ili raspetljati. Vezuje se neposredno uz glavni čvor (bulin, križni), najčešće na kraju užeta.

osiguravalište

mjesto u penjačkom smjeru koje je pogodno za osiguravanje. Sidrišta se izrađuju na osiguravalištima, no osiguravalište može biti i stajalište s kojeg penjač može osiguravati partnera i bez vezivanja za stijenu preko sidrišta.

osiguravanje

postupak pri penjanju ili spuštanju kojim se umanjuju rizici od posljedica pada. Dok jedan penjač napreduje, partner (osiguravatelj) ga osigurava pomoću užeta. Osiguravatelj zateže ili popušta uže prateći kretanje penjača. Taj rad započinje prije ulaska u stijenu, traje kontinuirano tijekom penjanja, a završava nakon izlaska iz stijene.

osmica

1. široko primjenjiv čvor koji se koristi za navezivanje. Koristi se za navezivanje na pojas, na sidrištima za ukopčavanje užeta u karabiner, izradu nekih prirodnih sidrišta (npr. oko stabla), označavanje kraja užeta pri osiguravanju te za spajanje užeta istih promjera uplitanjem i sl. Može se napraviti uplitanjem. Može se izraditi i dvostruka osmica koju koristimo za sjedalicu ili izradu Y sidrišta, te devetka koja služi također za izradu sidrišta (manje se zateže). Za razliku od osmice dvostruka osmica se po završetku rada lakše razvezuje, a služi i za učvršćenje užeta na dvije sidrišne točke. Trostruka osmica upotrebljava se za fiksiranje užeta na tri sidrišne točke.
2. "kruška", tradicionalno dinamičko sredstvo za osiguravanje penjača te za samospuštanje po užetu. Osnovni princip osiguranja je trenje koje nastaje prilikom prolaska užeta kroz osmicu ("krušku"), no pri upotrebi ne smije se ispuštati neopterećeni (slobodni) kraj užeta, a uže na kraju mora imati osiguravajući čvor. Osmicu ("krušku") su iz uporabe istisnula suvremenija, i sigurnija, sredstva za osiguravanje.

osnovna planinarska udruga

planinarsko društvo ili klub, oblik udruživanja građana zainteresiranih za planinarsko djelovanje. Po karakteru su udruge vrlo različite i priređuju najraznovrsnije planinarske akcije, od laganih pješačenja do zahtjevnih alpinističkih ekspedicija. U nekim udrugama članstvo djeluje u odsjecima, najčešće specijalističkim (alpinistički, speleološki i sl.) ili sekcijama, po dobi (seniorska sekcija, sekcija mladih i sl.). Osnovne planinarske udruge postoje u svim većim mjestima u Hrvatskoj.

oštar uspon

strm uspon.

oštrica

rub oštrog, vodoravno položenog grebena.

otpenjavanje

način silaženja sa stijene bez spuštalice. Izvodi se u lakšim i razvedenim stijenama korištenjem oprimaka, pukotina ili kamina, u pravilu licem okrenutim prema stijeni, uz primjenu pravila tri čvrste točke.

ovalni karabiner

tradicionalni oblik karabinera.

oznaka X (×)

oznaka križanja markiranih putova. Postavlja se ispod okrugle markacije, uoči križanja.




P

padež

nagnuta uvala izduženog oblika u kršu (na Velebitu).

paketni čvor

pomoćni čvor koji se koristi pri izradi improviziranih nosila.

pancerice za turno skijanje

pancerice prilagođene za dugotrajno hodanje sa skijama i bez njih te za spuštanje. Razlikuju se od pancerica za alpsko skijanje po gumenom potplatu (vibram) koji amortizira hod. Tu je i udoban uložak s držačem za mišić lista, te "zglob" koji omogućuje pregibanje pancerice. Veći broj kopči također pomaže kod reguliranja tvrdoće.

park prirode (kratica: PP)

prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora velike bioraznolikosti i/ili georaznolikosti, s vrijednim ekološkim obilježjima, naglašenim krajobraznim i kulturno-povijesnim vrijednostima. Park prirode ima znanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazovnu i rekreativnu namjenu, a u njemu su dopuštene gospodarske i druge djelatnosti te zahvati kojima se ne ugrožavaju njihova bitna obilježja i uloga. Planinski parkovi prirode u Hrvatskoj su Učka, Biokovo, Dinara, Medvednica, Papuk, Velebit te Žumberak i Samoborsko gorje.

pašnjak

travnata površina koja služi za napasanje stoke.

pašnjak (čvor)

> Vidi bulin.

PD

pečat

> Vidi žig.

pećina, peć

1. kraća vodoravna šupljina u stjenovitom području. U nekim dijelovima Hrvatske pojam se koristi kao sinonim za špilju.
2. (pečina) u kajkavskom govoru stijena, litica

penjač

osoba koja se penje po stijenama. Osobe koje se žele baviti alpinizmom, speleologijom, gorskim spašavanjem ili vođenjem planinara, međutim, trebaju dobro ovladati i nekim drugim vještinama koje su im potrebne za njihove akcije.

penjačka dužina

> Vidi dužina.

penjačka kaciga

> Vidi kaciga.

penjački pojas

> Vidi pojas.

penjački problem

> Vidi detalj.

penjački smjer

> Vidi smjer.

penjačko uže

osnovna zaštitna oprema za penjanje u stijeni i na drugim izrazito strmim terenima. Služi za dinamičko osiguravanje. Najčešće se koristi uže dužine 50 - 70 metara, a može se koristiti i duže, prema potrebi. Za penjanje se najčešće koristi užad debljine od 7,7 do 10,5 mm.

penjalica

metalna sprava za penjanje po užetu koja se koristi u speleologiji. Ima ih više vrsta. Najprije su korištene Hieblerove penjalice, zatim gipsovi (Gibbsove penjalice), žimari (jumar), a danas se koriste razne inačice prsnih, pojasnih (trbušnih) i nožnih penjalica. Svojstvo im je da kad su opterećene drže na užetu, dok se rasterećene mogu pomicati.

penjalište

stijena ili stjenovito područje opremljeno fiksnim klinovima i sidrištima za sportsko penjanje.

penjanje

(engl. climbing) vještina kretanja po strmom terenu pri kojemu se osoba za napredovanje, osim nogama, koristi i rukama. Premda se planinarenjem smatra kretanje bez korištenja ruku za napredovanje, ponekad je nemoguće čvrsto razgraničiti gdje prestaje planinarenje, a počinje penjanje. Ponekad se i pri planinarenju treba radi osjećaja sigurnosti osloniti ili primiti rukom o stijenu, stablo ili drugo hvatište ili se navezati na uže, no takvo kretanje mnogi još neće smatrati penjanjem. Penjačkim se usponom najčešće smatra onaj na kojemu je penjačka vještina potrebna na većem dijelu uspona, a nije obilježen kao planinarski put. Ako na usponu postoji opasnost od pada s visine, pri penjanju je nužno koristiti odgovarajuću opremu za osiguranje.

penjanje kratkih smjerova

penjanje po smjerovima dužine do pola penjačkog užeta. S vrha takvog smjera penjač se, nakon što ukopča sidrište, spušta na tlo uz pomoć partnera koji ga osigurava s tla.

penjanje po zaleđenoj podlozi

svako kretanje po smrznutim terenima na kojima je za napredovanje i osiguravanje potrebno koristiti posebnu lednu vještinu (tehniku) i opremu (cepin, dereze i sl.). Zamrznuti teren ne mora nužno biti stjenovit (ionako je uglavnom svejedno što se nalazi ispod snijega i leda), niti zaleđen (to može biti smrznuti snijeg), a niti jako strm. Takvim penjanjem smatra se i kretanje po ledenjaku jer se pri njemu koriste odgovarajuće ledenjačke vještine i penjačka oprema.

penjanje s užetom odozgo

> Vidi top rope.

penjanje u suhoj stijeni

najčešće i najugodnije penjanje. Pridjev "suha" treba uzeti uvjetno jer stijena može biti vlažna ili mokra pa se ponekad ovakvo penjanje naziva samo penjanje u stijeni ili stijensko penjanje (engl. rock climbing), a podrazumijeva se da se izvodi u stijeni koja nije prekrivena snijegom ni ledom.

penjanje velikih stijena

(engl. big wall climbing) najzahtjevniji oblik penjanja pri kojemu penjač savladava neki vrlo dugačak smjer u vrlo velikoj (visokoj) stijeni. Zahtijeva veliku snagu i izdržljivost te se smatra prestižnom penjačkom disciplinom.

periodični potok

pješačenje

(engl. trekking) vještina kretanja hodanjem po uglavnom ravnom terenu, bez savladavanja strmina i uspona na vrhove. To je kretanje izvan puta, po putu ili po cesti koji vode po izohipsi ili sadrže blaže nagibe. Pješačenje ne zahtijeva posjedovanje nekih posebnih vještina.

pješčenjak

vrsta stijene koja nema čvrstoću, zbog čega je nepogodna za postavljanje međuosiguranja za penjanje. Poznati su pješčenjaci u Češkoj i Slovačkoj, a kod nas na otoku Susku i u Baranji.

plana

zaravan u planinskom području.

planina

prostrana i razgranata prirodna uzvisina viša od 1000 metara nadmorske visine. Planine su nastale i oblikuju se tektonskim procesima koje razvrstavamo na unutrašnje ili endogene (nabiranje, subdukcija, razmicanje, vulkanska aktivnost, rasjedanje) i vanjske ili egzogene (erozija - kretanje tla niz skliske padine, denudacija - ogoljivanje stijena zbog atmosferskih utjecaja ili širenja korijena biljaka, korazija - mehaničko oblikovanje stijena i dr.). Samostalne gore, planine i masive, dodatno razvrstavamo prema visini koju dosežu: nisko gorje (do 1000 metara), sredogorje (između 1000 i 3000 metara) i visoko gorje (više od 3000 metara, u kojemu se osjeća manjak kisika). Treba imati u vidu da riječ planina u Hrvatskoj nema isto značenje kao planina u Sloveniji. Naime, tim se imenom u Sloveniji nazivaju pašnjaci - izdvojena pastirska planinska gospodarstva na kojima se tradicionalno uzgaja stoka i proizvode razni mliječni proizvodi.

planinar

osoba koja se kreće po planinama snagom vlastitih nogu radi osobnog užitka

planinarenje

(engl. hiking) 1. vještina kretanja po planinskom terenu, pri kojemu osoba savladava blage i umjerene strmine (uzbrdice i nizbrdice) koje ne zahtijevaju korištenje ruku za kretanje. Planinarenje uglavnom ne zahtijeva posjedovanje nekih posebnih vještina, osim pri nekim složenijim uvjetima. Na primjer, ljetno planinarenje nad vrlo strmim padinama zahtijeva vještine korištenje tehničke opreme za osiguranje, a planinarenje u zimskim uvjetima zahtijeva korištenje krplji ili dereza i cepina. Posebnost je kretanje po smrznutoj podlozi koja nužno iziskuje korištenje dereza, cepina i druge sigurnosne opreme i odgovarajuću vještinu (npr. prelazak preko ledenjaka), pa planinari koji se upućuju na takve terene trebaju dobro poznavati ledenjačke odnosno alpinističke tehnike (korištenje užadi, kretanje u navezu, kočenje cepinom, spašavanje improviziranim sustavom kolotura), bez obzira na nagib podloge po kojoj se kreću.
2. sportska grana planinarstva, prema Nomenklaturi sportova i sportskih grana Hrvatskog olimpijskog odbora.

planinarska etika

skup pisanih i nepisanih pravila i načela o ponašanju planinara u planinama i u planinarskoj udruzi, utemeljena na humanom i razumnom pristupu planinarenju i penjanju te primjerenom odnosu prema drugim ljudima i okolišu. Ona se uvelike nadopunjuje s općom društvenom etikom (bontonom). Kod planinarske etike posebno dolaze do izražaja etička pravila usmjerena na korektnost, kolegijalnost, uzajamno pomaganje, a neizravno i na sigurnost. Zbog potrebe za pomaganjem i timskim djelovanjem u nepristupačnim predjelima, etička načela u planinarstvu imaju i veću važnost od društvene etike u urbanim sredinama.

planinarska književnost

posebna grana književne umjetnosti, značajna i po raznovrsnosti i po kvaliteti i po kvantiteti. Premda planinarski pisci većinom nisu poznati široj javnosti, mnogi njihovi tekstovi imaju visoku vrijednost zahvaljujući bogatstvu doživljaja što ih pružaju planine.

planinarska kuća

1. (u širem smislu) objekt opremljen i uređen za boravak planinara. Razlikujemo tri vrste planinarskih kuća (u širem smislu): domove, kuće i skloništa. U Hrvatskoj danas ima oko 160 planinarskih kuća.
2. (u užem smislu) planinarski objekt koji se otvara povremeno, po najavi ili dogovoru s domaćinom. Za posjet kući potrebno je na vrijeme provjeriti hoće li biti otvorena, odnosno najaviti se upravitelju.

planinarska obilaznica

planinarski izazov osmišljen radi popularizacije nekog planinskog područja, puta, mjesta, planinarske udruge ili ideje. Planinarsku obilaznicu čine planinarska odredišta za čiji obilazak planinarska udruga koja brine o njoj nagrađuje posjetitelje koji ispune zadane uvjete. Planinarska obilaznica može biti put, splet putova, zbir međusobno nepovezanih točaka u planinama ili planinarski izazov bez zadanih točaka, ali s nekim drugim uvjetima obilaska. Obilazak se potvrđuje otiscima žigova smještenih na kontrolnim točkama u dnevnik ili karton obilaznice ili fotografijama posjetitelja pokraj prepoznatljivih obilježja kontrolne točke. Posjetitelju koji dokaže svoj obilazak prema uvjetima obilaznice organizator dodjeljuje značku ili pisano priznanje, a one kojima je dodijeljeno priznanje upisuje u evidenciju obilaznika. Neki umjesto značke ili pisanog priznanja dodjeljuju bedž, skulpturu ili kakav drugi predmet, a neki samo evidentiraju posjetitelja ne dodjeljujući priznanje. Planinarske obilaznice se razlikuju po težini i trajanju, a obično omogućuju planinaru da, krećući se najlakšim putom, upozna najzanimljivija planinarska odredišta u nekoj planini ili regiji. Najkraće među njima mogu se obići za pola dana, a za najduže treba i godinu dana. Smisao obilaznica je upoznavanje zanimljivih predjela u nekom planinskom području. Planinarenje po obilaznicama najbolji je način za sustavan izbor zanimljivih ciljeva u odabranim planinama pa planinari koji ih obilaze, u pravilu, najbolje poznaju planine. Planinarske obilaznice možemo razvrstavati prema raznim mjerilima. Prema prostoru koji obuhvaćaju, planinarske obilaznice mogu biti lokalne, regionalne, državne ili međunarodne. Ako su kontrolne točke zadane, planinarska obilaznica prema njihovu rasporedu može biti vezna ili točkasta. Osim na opisane načine, planinarske obilaznice možemo razvrstati na lakše i teže, na dugačke i kratke, na atraktivne i manje izazovne te po raznim drugim mjerilima.

planinarska oprema

sva oprema koja se koristi za kretanje i boravak u planinama. Osim obuće (planinarskih cipela) i odjeće, obuhvaća ruksak, opremu za zaštitu i osiguranje te niz praktičnih potrepština.

planinarska staza

uzak ugažen planinarski put

planinarska tura

planirano višesatno ili višednevno putovanje koje uključuje kretanje u planini, pri čemu su etape i vrste kretanja unaprijed određeni. Zbog zahtjevnosti, tura podrazumijeva dobru tjelesnu spremnost, pripremljenost i odgovarajuću opremljenost sudionika, pa planiranju, organiziranju i vođenju ture valja pristupiti temeljitije.

planinarska udruga

dragovoljna, samostalna, interesna organizacija planinara, ljubitelja planina i planinske prirode te prirodnih i povijesnih znamenitosti u planinama. Planinarske udruge registriraju se kao udruge građana pri uredima za opću upravu, a financiraju iz članarine i drugih prihoda. Prema Zakonu o udrugama, djelovanje u udrugama može biti jedino dragovoljno i volontersko, bez svrhe stjecanja dobiti za svoje članove. Osim osnovnih planinarskih udruga (planinarskih društava i klubova), planinarsku udrugu u Hrvatskoj čine županijski i gradski savezi, stanice planinarskih vodiča, Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS) sa svojim stanicama te pridružene članice.

planinarske cipele

> Vidi gojzerica.

planinarski (hodački) štapovi

oprema koja olakšava hodanje prenoseći dio opterećenja na ruke. Pravilno korištenje štapova smanjuje opterećenje kralježnice, koljena i nožnih zglobova, a ujedno pomaže ravnoteži pri kretanju. Izrađuju se od laganih ali čvrstih materijala, od tri dijela, tako da se mogu prilagoditi po visini. Planinarski štapovi nemaju dovoljnu čvrstoću potrebnu pri skijanju.

planinarski dnevnik

bilježnica u kojoj planinari vode bilješke o svojim planinarskim putovanjima.

planinarski dom

planinarski objekt u kojem se gostima, u prirodnom brdsko-planinskom okruženju, pružaju usluge smještaja, a mogu se pružati i usluge prehrane, pića, napitaka i slastica, kao i usluge korištenja zasebne prostorije i/ili prostora za pripremanje jela s jednostavnom pripremom, u kojima gosti sami na svoj način i na svoju odgovornost pripremaju i konzumiraju jela i druge usluge uobičajene u ugostiteljstvu. Planinarski domovi su otvoreni vikendima, blagdanima ili stalno. Objekti koji su otvoreni samo nedjeljom, ali ne i subotom ne smatraju se planinarskim domovima.

planinarski izlet

planirano kraće putovanje koje uključuje kretanje brdskim, planinskim ili drugim neurbanim terenom, duže od pola sata, na koje se polazi radi odmora ili rekreacije. To je najčešće jednostavnije putovanje s kretanjem po planini, za koje nije neophodno veće planinarsko ili penjačko iskustvo.

planinarski pohod

prigodno masovno i otvoreno okupljanje članova jedne ili više planinarskih udruga u povodu neke obljetnice, proslave ili u nekom drugom sličnom povodu te radi promidžbe ili popularizacije planinarstva ili planinskoga područja, koje uključuje organizirano kretanje u planini. Ako takvo okupljanje u prirodi ne sadrži kretanje po planini, bolje ga je nazvati slet ili susret. Neki tradicionalni pohodi imaju kartone, žigove i priznanja slično kao i planinarske obilaznice, ali se ipak ne smatraju obilaznicama jer se obilaze samo određenog dana u godini koji određuje organizator.

planinarski put

uređen pristup planinarskom odredištu, označen planinarskom signalizacijom. Putovi pogodni za planinarenje uređuju se i obilježavaju planinarskim oznakama kako bi planinari sa što manje teškoća stigli do željenog cilja. Iznimno, neki putovi vode posebno teškim, ali atraktivnim smjerovima, a namijenjeni su spremnijim i spretnijim planinarima.

planinarski vodič

> Vidi vodič.

planinarsko društvo (kratica: PD)

planinarsko skijanje

(engl. ski mountaineering, ski-mo) 1. vještina kretanja pomoću skija po neuređenim planinskim terenima u zimskim uvjetima. Po svojim obilježjima bitno se razlikuje od zimskog planinarenja (kretanja hodanjem). Planinarsko skijanje se također bitno razlikuje od alpskog skijanja - skijanja po uređenim terenima sa strmim padinama ili uređenim stazama za skijaško trčanje. Najčešće se izvodi primjenom tehnike turnog skijanja.
2. u planinarskoj udruzi organizirana djelatnost zainteresiranih za kretanje na skijama po neuređenim zasnježenim planinskim terenima.
3. natjecateljski sport organiziran po pravilima Međunarodne federacije za planinsko skijanje (ISMF).

planinarsko sklonište

nezaključana, stalno otvorena i neopskrbljena kuća u kojoj se može prenoćiti bez prethodne najave. Za noćenje u planinarskom skloništu treba sa sobom ponijeti vreću za spavanje.

planinarstvo

organizirana djelatnost ljudi koji se kreću po planinama radi osobnog užitka. U Hrvatskoj je planinarstvo organizirano u Hrvatskom planinarskom savezu i udrugama članicama HPS-a, a na svjetskoj razini u Međunarodnoj penjačkoj i planinarskoj federaciji UIAA. Iako ne sadrži natjecanja (osim u vrlo uskom segmentu lednog penjanja, koje je kategorizirano kao grana planinarstva), po svojim obilježjima i učincima na zdravlje, kao i po organizacijskom okviru i međunarodnoj klasifikaciji sportova GAISF, planinarstvo se svrstava među sportove. Zbog svojih obilježja ujedno se planinarstvo može smatrati i kulturnom djelatnošću i oblikom aktivnog turizma.

planinski lanac

niz planina oblikovanih u lanac.

plivajući snijeg, bljuzga

snijeg koji nastaje u proljeće ili nakon nastupa toplog vremena.

ploča

dio u stijeni s više ili manje vodoravnom površinom, odijeljena od ostalog dijela stijene pukotinama.

pljusak

jaka kratkotrajna kiša koja pada iz oblaka koji se naziva kumulonimbus, često uz gromove. Pljuskovi su najčešći u ranim popodnevnima satima u vrućim ljetnim danima, na vrhuncu dnevnog hoda temperature. Velika ledena zrna koja padaju s pljuskom nazivamo tuča, krupa ili grȁd.

podložak, karimat

prostirka od laganog pjenastog materijala. Koristi se za toplinsku izolaciju, zaštitu od vlage s tla i udobnije ležanje na tvrdoj podlozi. Vrlo je lagan, ali je zbog volumena nespretan za nošenje. Obično se nosi u obliku role na vrhu ruksaka. Zbog krutosti i izolacijskih svojstava može se iskoristiti za izradu improviziranih bivaka, nosila, udlaga i sl.

pohod

pojas

oprema koja služi za povezivanje penjača i užeta te ublažavanje trzaja pri padu. Izrađuje se od čvrstih sintetičkih traka otpornih na habanje, a sastoji se od središnjeg dijela pojasa koji se spaja centralnim karabinerom i dviju omči kroz koje se provuku noge prije zakopčavanja.

pojasna markacija

planinarska oznaka koja se postavlja na tanka stabla, drvene motke ili metalne i plastične cijevi, na mjestima gdje se ne može postaviti okrugla markacija. Sastoji se od tri pojasa: jednog bijele boje i dva crvene boje, koji se postavljaju vodoravno.

polica

uska vodoravna ili blago nagnuta ploha, koja se proteže po širini stijene i omogućuje priječenje stijene.

poludereze, "žabice"

male dereze s 4 ili 6 zuba. Mogu se upotrebljavati na blažim zaleđenim putovima ili ljeti na snježanicima, ali one nisu dostatne za sigurno penjanje po strmoj ili tvrdo smrznutoj podlozi.

polulađarski čvor, "polulađarac", poluvrzni čvor

čvor koji služi za osiguranje pri penjanju i spuštanju, a pogodan je i za kraće improvizirano spuštanje po užetu. Koristi se u kombinaciji kod sistema za podizanje i spuštanje, a pogodan je i za izradu tirolske priječnice. Lagan je za izradu i vrlo pouzdan. Izvrstan je čvor za osiguravanje partnera prilikom penjanja ako nemamo spravicu za osiguranje. Koristimo ga uvijek u kruškolikom (HMS) karabineru s maticom. Kod blokiranja polulađarskog čvora koristi se provizorni čvor s osiguravajućim čvorom.

polušpilja

horizontalni speleološki objekt do čijeg kraja još prodire danje svjetlo.

poluvrzni čvor

polje

ravno obrađeno ili obradivo zemljište, primjerice njive, oranice, travnjaci, pašnjaci i dr. Polje može biti široko i nekoliko kilometara, a dugačko i više desetaka kilometara. Polja se protežu duž gorskih lanaca. Prema hidrološkim karakteristikama dijele se na: suha, poplavljujuća, te periodska i jezerska polja. Polje u kršu može se opisati kao izdužena i plitka udubina u kršu kroz koju u pravilu protječe manji vodotok, najčešće ponornica. To je najveći reljefni oblik u kršu.

pomoćne markacije na tlu

oznake koje se postavljaju na tlu, kada nije moguće postaviti okruglu, pojasnu ili dvostruku pojasnu markaciju. Takve su oznake: okrugla markacija s dodatnim crtama, crvena crta, drveni kolci, metalne cijevi, naslagano kamenje i kameni čunj. Metalna cijev ili drveni kolac učvršćuju se u tlu, a pri vrhu se postavlja pojasna markacija, ili po potrebi dvostruka pojasna markacija.

pomoćno uže

> Vidi zamka.

ponavljanje smjera

svaki kasniji uspon smjerom kojim je netko već prošao (i to uredno dokumentirao i objavio).

ponikva, vrtača

tanjurasto, ljevkasto ili slično udubljenje na kršu, dubine i veličine od desetak do nekoliko stotina metara.

ponor

vertikalna ili horizontalna pukotina kroz koju površinski vodotok ponire u podzemlje. Prema prirodi vodotoka razlikujemo stalne i periodične ponore, čija je aktivnost vezana za kišno razdoblje. U razgovornom jeziku i pjesničkom izričaju riječ ponor ponekad se koristi za svaku jamu.

ponornica

vodotok koji ponire u zemlju i ponovo izlazi na površinu. Neke ponornice izviru pod morem u obliku vrulja.

popis markacista

popis planinarskih obilaznica

posebni rezervat

područje kopna i/ili mora od osobitog značenja zbog jedinstvenih, rijetkih ili reprezentativnih prirodnih vrijednosti, ili ugroženo stanište ili stanište ugrožene divlje vrste, a prvenstveno namijenjeno očuvanju tih vrijednosti. U njemu nisu dopušteni zahvati i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih je proglašen. Dopušteni su zahvati i djelatnosti kojima se održavaju ili poboljšavaju uvjeti važni za očuvanje svojstava zbog kojih je proglašen rezervatom. Posebni rezervat može biti botanički, geomorfološki, rezervat šumske vegetacije i sl.

povremeni potok, periodični potok

potok koji periodično presušuje. Obično teče dnom suhe doline, a vode ima samo poslije kiša ili proloma oblaka.

prag

nagla okomica u stjenovitom području i kamenjaru, visine ljudskog tijela ili veća.

predah

vrlo kratka stanka pri kretanju koja omogućuje planinaru da dođe do daha ne skidajući svoj ruksak i sjedajući na tlo.

prevjes

dio stijene ili izbočina u njoj gdje je nagib u odnosu na ravno tlo veći od 90°.

pridružena članica HPS-a

udruga koja je zbog svojih planinarskih ili srodnih djelatnosti udružena u HPS, a nema obilježja nijedne druge vrste planinarskih udruga (osnovne planinarske udruge, županijskog ili gradskog saveza, stanice HGSS-a, stanice planinarskih vodiča).

priječenje, traverziranje

kretanje po stijeni ili velikoj strmini u horizontalnom ili blago kosom smjeru.

priječnica, traverza

dio penjačkog smjera na kojemu se penje vodoravno ili malo koso u stranu.

prijevoj

sedlo preko kojega uređeni put ili cesta prelazi s jedne na drugu stranu planine.

priroda

sve ono što nije stvoreno utjecajem čovjeka (planine, stijene, biljke, životinje i dr.).

pristup

prilaz do stijene ili smjera. Obično po siparu ili kroz klekovinu.

problem

procjep

veća pukotina u kompaktnom vapnencu. Može biti prolazna za čovjeka.

provizorni čvor

pomoćni čvor koji se koristi kada je potrebno fiksirati uže u sistemu za spuštanje ili podizanje. Uz njega se obavezno vezuje osiguravajući čvor.

prst

> Vidi toranj.

pršić

sipki, rahli snijeg koji pada pri niskim temperaturama. To su sitni kristalići koji nisu međusobno povezani. Vjetar lako briše tragove u takvom snijegu, a kada pritom puše u lice izaziva bol i onemogućuje gledanje.

prtina

ugažena ili utrta staza ili prolaz u snijegu.

prusik, prusikov čvor

(njem. Prussik) klizni čvor za samoosiguranje pri spuštanju ili penjanju po užetu. Koristi se i kod izrade sistema za podizanje (Sv. Bernard), odnosno kao komponenta pletenice. Svojstvo mu je da pod opterećenjem dobro drži na užetu, a kad se rastereti može se lagano pomicati (klizati). Najbolje hvata ako je zamka upola tanja od glavnog užeta, a ona treba biti barem 1/3 tanja od osnovnog užeta. Izrađuje se bez uplitanja i s uplitanjem. Razlikujemo simetrični, asimetrični, modificirani i karabinerski (Bachmanov) prusikov čvor.

prvenstveni uspon

prolaz prve skupine ljudi putom (smjerom) kojim se još nitko nije penjao (i to na odgovarajući način dokumentirao).

pukotina

rascjep u stijeni, većih ili manjih dimenzija, obično okomit na slojnu plohu. U veće pukotine može stati ruka, noga ili dio tijela.

pukotinski klin

> Vidi klin.

pupčana vrpca

> Vidi ferata set.

put

putna točka

(engl. waypoint) u memoriju GNSS uređaja pohranjeni položajni (geografska dužina i širina, visina) i atributni (broj točke, naziv i slično) podaci o nekoj točki. Korisnik može zanimljivo mjesto na terenu (izvor, križanje, mjesto odmora i sl.) zabilježiti kao putnu točku pomoću GNSS uređaja. Putne se točke mogu unositi i unaprijed pa korisnik može na terenu vidjeti koliko je daleko i gdje se nalazi u odnosu na zabilježene putne točke.

putokaz, putokazna ploča

oprema planinarskog puta za usmjeravanje prema određenom planinarskom cilju ili više njih. Postavlja se na početcima i križanjima putova te na drugim važnim mjestima, a sadrži planinarsku oznaku, broj puta, odredište, naznaku vremenske udaljenosti i strelicom označen smjer prema odredištu. Putokazi su peterokutnog oblika, sa strelicom s lijeve ili desne strane, dok su putokazne ploče četverokutnog oblika. Putokazi i ploče boje se crvenom bojom, a tekst se ispisuje bijelom bojom.




R

račvanje

križanje planinarskih putova u obliku slova Y. Na takvom mjestu jedan se put račva (razilazi) u dva smjera.

rame

mjesto na grebenu ili hrptu s naglom i strmom padinom.

ranac

> Vidi ruksak.

rebro

1. hrbat koji se pruža okomito na glavni greben planine.
2. okomita izbočina u stijeni, koja razdvaja dvije jaruge. Počinje obično na podnožju stijene, te se prema njenom vršnom rubu gubi.

registar planinarskih putova, obilaznica i markacista

računalna baza podataka o planinarskim putovima, planinarskim obilaznicama i markacistima u Hrvatskoj s pratećim sadržajima, dostupna na mrežnoj stranici HPS-a (http://info.hps.hr/putovi).

relativna visina

razlika u nadmorskoj visini dviju točaka u prostoru. Relativna visina vrha je razlika između visine vrha i visine najvišeg sedla među sedlima u njegovoj okolici.

reverso

dinamičko sredstvo za osiguravanje partnera ili za samospuštanje po užetu. Nema mogućnost samoblokiranja pri opterećenju tj. padu prvog penjača. Koristi se za jednostruko i dvostruko uže. Prednost mu je da ne uvija uže.

rudina

neobrađeno zemljište obraslo travom.

rudnik

složeni površinski ili podzemni objekt gdje se iskopavaju čvrste mineralne sirovine.

ruja

izvor vode u šumi.

rukavice

zaštitna oprema koja služi za zaštitu prstiju od hladnoće ili oštrih predmeta. Postoje različite vrste, a najčešće se koriste vunene rukavice i rukavice od sintetičkih materijala. Prema načinu upotrebe razlikuju se rukavice koje pružaju najbolju zaštitu od vjetra i hladnoće (goretex za zimu), rukavice odrezanih prstiju za kretanje po osiguranim putovima, rukavice od kevlara za penjanje u zimskim uvjetima i dr.

rukohvat, gelender

konstrukcija od učvršćenog razapetog užeta koja služi kao dodatno privremeno osiguranje na zahtjevnom dijelu puta ili drugom mjestu gdje je to potrebno. Izrađuje se na mjestima gdje pri planinarenju postoji mogućnost poskliznuća i pada niz strminu. Postoje različite inačice izvedbe (tzv. "šumski" i "stijenski", "horizontalni" i "vertikalni"), ovisno o načinu korištenja. Točke koje se koriste za izradu su prirodna hvatišta ili klinovi. U pravilu je rukohvat bolje započeti izrađivati na najvišoj točki. Ako postoji opasnost od pada s visine, osoba koja izrađuje rukohvat sve vrijeme treba biti osigurana, pri čemu za osiguravanje može koristiti uže od kojega izrađuje rukohvat.

ruksak, naprtnjača, ranac

posebno konstruirana torba koja služi za nošenje stvari na leđima. Ruksaci se izrađuju od čvrstih sintetičkih tkanina, koje su većinom vodonepropusne.

ruta

(engl. route) elektronički zapis skupa točaka s položajnim i atributnim podacima koje je korisnik generirao i unaprijed unio u GNSS uređaj kao prikaz puta koji želi pratiti. Razmijenjeni ili preuzeti tuđi tragovi mogu se učitati u korisnikovo računalo odnosno u GNSS uređaj kao rute te tako slijediti put kojim je netko već prošao. To je korisno pri odlasku u nepoznate krajeve i u područja gdje nema označenih putova.




S

saljev, sigasti slap, kameni slap

sigasta tvorba nastala cijeđenjem tankoga sloja vode preko kosine. Često su masivni i prekrivaju velike površine zidova i podova špiljskih kanala, gdje mogu biti i deblji od 10 metara.

samoosiguranje, vlastito osiguranje

izravno privezivanje penjača na sidrište bez potrebe za osiguravanjem od strane partnera. Izvodi se penjačkim užetom vezanim na pojas i ukopčanim (lađarski čvor) u karabiner na sidrištu ili zamkom/gurtnom vezanom na pojas i ukopčanom u karabiner na sidrištu. Primjenjuje se za vrijeme izvođenja radnji kada postoji mogućnost pada, npr. prilikom osiguravanja drugog penjača, ili pri spuštanju ili podizanju opreme kada speleolog stoji na rubu jame.

samospuštanje

> Vidi absajl.

sandučić

sediment

taložina trošnog materijala (šljunka, pijeska, gline i sl.) ili otopine (vapna, solim gipsa i sl.) u moru, jezeru, rijeci ili na kopnu.

sedimentna stijena

sedlo

najniže mjesto na grebenu ili hrptu planine. Pristup i silaz sa sedla većinom su strmi. Sedlo preko kojega prelazi put ili cesta naziva se prijevoj, prijelaz ili vrata. > Vidi i prijevoj.

sedra

organogeni sediment koji se pretežno sastoji od kalcijeva karbonata, nastao u bistrim planinskim tekućicama bogatima otopljenim kalcijevim hidrokarbonatom. Slično kalcitnim sigastim tvorbama nastaju i sedrene tvorbe, kao i manje sedrene špilje. Na hrvatskim kraškim rijekama česte su pojave sedrene barijere koje tvore slapove.

sedrene barijere

sedrene pregrade na vodenim tokovima bogatima kalcijevim i magnezijevim hidrokarbonatom. U geološkom pogledu sedrene barijere brzo rastu i od malih kaskada tvore sve više slapove. Ispod njih često nastaju manje sedrene špilje. Najpoznatije sedrene barijere u Hrvatskoj su slapovi na Plitvičkim jezerima i slapovi Krke.

sekcija

> Vidi odsjek.

serak

> Vidi ledopad.

serpentina

> Vidi zavoj.

shunt

> Vidi šant.

sidrište

čvrsto uporište u stijeni, na stablu ili na nekom drugom čvrstom objektu, koje se koristi za sidrenje (pričvršćivanje) užeta u cilju sigurnosti penjača ili planinara. Sidrišta mogu biti jednostavna (samo jedna čvrsta točka) i složena (nekoliko povezanih točaka). Prirodna sidrišta koriste se kad god je to moguće. To mogu biti čvrsti prirodni oblici kao što su debela stabla, čvrsti kameni nosovi ili prirodne alke ("pješčani satovi"). Umjetna sidrišta koriste se kad nema prirodnih čvrstih uporišta ili u sportskim smjerovima. Za izradu sidrišta u tom slučaju treba se poslužiti klinovima koji se zabijaju u pukotine u stijeni ili ekspanzivnim vijcima ili spitovima koji mogu biti ekspanzivni ili lijepljeni koji se postavljaju u svrdlom izbušene rupe. Za izradu sidrišta u snijegu vrijede ista opća pravila kao i za sidrišta u suhoj stijeni, ali kod izrade sidrišta treba pripaziti na kvalitetu snijega, kut postavljanja od smjera padine te očuvanje površine snijega ispod sidrišta jer snježna masa treba pružati dovoljan otpor kad se optereti. Naime, snježna su sidrišta osjetljivija na smjer i kut sidrišne točke i može doći do čupanja ili pomicanja cijelog sustava u neželjenom smjeru.

sifon

mjesto na kojem je špiljski kanal potpuno ispunjen mirnom ili tekućom vodom. Ako je potopljen tekućom vodom, može biti dovodni (izvorski) ili odvodni (ponorski) sifon. Za svladavanje sifona potrebna je ronilačka oprema i dobro poznavanje vještine ronjenja.

siga

(od lat. sigilum = figurica, kipić) špiljska tvorevina, najčešće izgrađena od kalcita. To su stalaktiti, stalagmiti, stupovi, zavjese, heliktiti, anemoliti, makaroni, saljevi, pizoliti, botrioidi, sigaste kore i dr. Sige mogu nastati taloženjem ili pretaloženjem i drugih materijala: gipsa, gline, aragonita. Međunarodni izraz za sige su speleotemi (lat. thema = talog).

sigasti slap

> Vidi saljev.

sigasti stup

> Vidi stalagnat.

sigovina

sigasta kora na tlu, stijenama ili stropu špilje.

silazak, silaženje

kretanje od gornjeg dijela planine ili stijene prema njezinu podnožju. Silaženje penjača često je mnogo teže i nesigurnije od uspona. U penjačkom smjeru postoje dva osnovna načina silaženja: otpenjavanje i spuštanje niz uže (absajl). U svakom slučaju koristi se uže, u prvom za osiguravanje, a u drugom za silaženje.

sipar

nakupina odlomljenog kamenja u podnožju stijene.

sistem za podizanje

skijalište

mjesto u planini ili gori gdje se u zimskom dijelu godine prakticira skijanje u rekreativne svrhe. Uređenim skijalištem smatra se snijegom prekriven prostor na kojem se snježna površina uređuje strojevima, koje ima transportno sredstvo (žičaru) za podizanje skijaša na vrh skijališta te u vrijeme sezone i uredovnog vremena stalnu dežurnu ekipu spašavatelja. Skijanje koje se izvodi na uređenim skijalištima naziva se alpsko skijanje, dok se za razliku od toga planinsko (planinarsko) skijanje izvodi na neuređenim planinskim terenima.

skijaška tura

pripremljeno i unaprijed određeno kretanje planinskim terenom pri kojem se za uspon i spust koristi skijaška oprema. Može biti jednodnevna ili višednevna.

skijaški štapovi

oprema za skijanje. Dužina štapa treba biti prilagođena visini skijaša, tako da ne prelazi visinu njegovih prsiju. U visini 10 - 15 cm iznad šiljka pričvršćen je kolut, kojemu je zadaća spriječiti dublje prodiranje štapa u snijeg. Ruka se provuče kroz omču široku do 2 cm, koja sprečava eventualno ispadanje štapa za vrijeme vožnje. Štapovi se ubacuju u snijeg kod svakog drugog i četvrtog koraka, ovisno od nagiba terena i brzine kretanja.

sklonište

prirodno ili izgrađeno mjesto gdje se planinari mogu skloniti od vremenskih nepogoda.

skok

strm prijelaz između dvije blage padine.

slap, vodopad

voda koja se iz rijeke, potoka ili jezera naglo ruši, pada s visine. Ako je slap širok ili ako se sastoji od više manjih skokova naziva se buk, kaskada ili slapište.

slet

slobodno penjanje

penjanje po strmom terenu pri kojemu se penjač za napredovanje ne koristi umjetnim hvatištima ni opremom, odnosno opremu koristi isključivo za svoje i partnerovo osiguranje, čak i onda kada bi njihovo korištenje pomoglo penjaču da savlada neki težak detalj. Penjanje bez osiguranja opasno je po život.

slojnica, izohipsa

crta koja na karti povezuje točke iste nadmorske visine. Omogućuje da s karte približno očitamo nadmorsku visinu svake točke. Osim toga, po gustoći slojnica možemo utvrditi kakav je nagib tla; gdje su slojnice zgusnute padina je strmija, a gdje su razmaknute padina je blaža.

slovna oznaka ispod okrugle markacije

dodatna oznaka koja označava da tim putom vodi trasa planinarske obilaznice. Postavlja se povremeno na dionicama veznih putova.

složeno križanje

križanje na kojemu se susreću planinarski putovi s pet ili više strana.

sljeme

> Vidi hrbat.

smjer

dio stijene ili planine kojim se penjač penje kroz nju. Smjerovi u sportskom penjanju mogu biti vrlo kratki, a mogu biti dugi i više od 1000 metara. Smjer za sportsko penjanje je trajno opremljen spitovima, a alpinistički smjer u pravilu nije uređen, već ga opremaju i raspremaju penjači pri usponu. Alpinistički smjerovi razvrstavaju se na smjerove u suhoj stijeni, u zaleđenom slapu, zimske smjerove i smjerove u zimskim uvjetima. Popeti (ispenjati, savladati) smjer znači doći do njegove krajnje (vršne) točke.

snijeg

oborina pravilnih ledenih kristalića koji nastaju kad je temperatura oblaka niža od 0°C. Kod temperature od 0°C pada kao mokri snijeg u većim nakupinama, a kod vrlo niskih temperatura pada u obliku pojedinih iglica i kristalića (pršić). Pojam se odnosi i na snijeg koji se zadržava na tlu.

sniježnica

1. > Vidi ledenica.
2. Voda dobivena otapanjem snijega.

snježište, snježanik

nakupina starog i kruto zbijenog snijega koja se nakon zime na zaklonjenim mjestima zadržava duže nego na okolnom terenu. Pod utjecajem sunca njegova se površina smekša te postaje vrlo skliska. Kada stoji na strmoj planinskoj padini takav snijeg može biti pogibeljan.

snježna streha

velika nakupina snijega ispod kojeg ne postoji čvrsto uporište. Stvara se obično na rubu hrpta ili grebena. Opasnosti vezane uz njih su višestruke. Jedna je da se hodanjem previše blizu ruba cijela streha može otkinuti pod težinom i tako prouzročiti pad niz strminu. Može se i propasti kroz strehu na mjestu gdje je tanja. Pad strehe može stvoriti lavinu ili potaknuti nastanak lavine.

snježni most

tvorevina od snijega koja spaja dvije suprotne strane ledenjačke pukotine.

snježno sidro

svaki u snijegu zakopani predmet koji može poslužiti kao čvrsta točka za osiguranje penjača. Uz namjenski izrađena sredstva poput snježnog klina ili "deadmana", u potrebi i pod određenim uvjetima kvalitete snijega, može se koristiti i cepin, planinarski štapovi, ruksak, vreće za pakiranje opreme ispunjene snijegom, skije i druga oprema.

solo uspon

uspon pojedinca u planini ili stijeni, bez tuđeg sudjelovanja i potpore. Solo usponi nisu preporučljivi zbog povećanog rizika, ali su zbog zahtjevnosti ponekad posebno cijenjeni.

sondiranje lavine

postupak traženja zatrpanih u lavini. Izvodi se pomoću lavinskih sondi (dugih tankih cijevi koje se sastavljaju navojem) ili drugog priručnog pribora (skijaški štapovi, skije, cepini). Sondiranje se izvodi tako da se spasioci postave u red jedan kraj drugog, tako da im se ramena dodiruju, i zabadaju sonde u snijeg. Svaki spasilac gura svoju sondu u dubinu koliko može, zatim je malo zaokrene da bi bolje zahvatio odjeću unesrećenog i izvlači je. S odgovarajućom praksom lako se može razlikovati karakter udarca: led, stijena, smrznuto tlo i drvo daju tvrd udarac i prigušen zvuk, a udarac o tijelo nastradalog je mek i podatan. Sondiranje se izvodi odozdo prema gore, na organiziran način (pomicanje unaprijed i ubadanje na zapovijed vođe). Kad se jedan red pregleda, spasioci se pomiču naprijed za dužinu stopala, i ponavljaju postupak. Tako se sondira sve do vrha lavine, odnosno do visine na kojoj je unesrećeni posljednji put viđen. Da bi se rad ubrzao, može se pri grubom sondiranju ograničiti dubina uboda jer je poznato da je vjerojatnost preživljavanja najveća do dubine od pola metra, a zatim naglo opada. Ako se grubim sondiranjem ne postigne uspjeh, prelazi se na fino sondiranje ili se ponavlja grubo sondiranje.

spašavatelj

član Hrvatske gorske službe spašavanja s osnovnim znanjima i vještinama stečenim pohađanjem obveznog tečaja prve pomoći te jednog od tri osnovna tečaja u HGSS-u (tečaj spašavanja u ljetnim uvjetima, tečaj spašavanja u zimskim uvjetima ili tečaj speleospašavanja). Unutar HGSS-a spašavatelji se dalje osposobljavanju za zahtjevne tehnike spašavanja te školovanjem i polaganjem ispita mogu steći stručni naziv gorskog spašavatelja. Djelovanje spašavatelja u Hrvatskoj je dobrovoljno i volontersko - za obavljene akcije spašavanja ne dobivaju naknadu (plaću).

speleolog

1. osoba koja se organizirano bavi istraživanjem speleoloških objekata kao član speleološke udruge.
2. stručni naziv za osobu koja je speleološkim školovanjem stekla i polaganjem ispita potvrdila stečeno speleološko znanje i vještinu za sudjelovanje u speleološkim istraživanjima prema programu speleološke škole.

speleologija

(od grč. spelaion = špilja; logia = znanje) skup aktivnosti kojima je cilj istraživanje špilja, jama, ponora, kaverni i drugih podzemnih krških fenomena. Definira se i kao znanost o speleološkim objektima, o njihovom postanku i razvoju, o špiljskim sedimentima, vodama, klimi, o biljnom i životinjskom svijetu i tragovima čovjekova boravka u njima. Istraživanje podzemnih prostora u pravilu potiče istraživačka znatiželja. Rezultati mnogih speleoloških istraživanja vrijedni su i sa znanstvenog gledišta.

speleološka ekspedicija

kompleksno speleološko istraživanje dugotrajnijeg karaktera. U pravilu obuhvaća vrlo složenu logistiku i istraživanje većeg broja speleoloških objekata.

speleološka škola

oblik planinarskog školovanja koji omogućava stjecanje osnovnih znanja i vještina potrebnih za sigurno i stručno izvođenje speleoloških aktivnosti. U Hrvatskoj škola je namijenjena članovima HPS-a zainteresiranim za stjecanje znanja i vještina potrebnih za sudjelovanje u aktivnostima speleološke udruge, speleološkog odsjeka ili sekcije planinarske udruge te za daljnje usavršavanje znanja i vještina u skladu s mogućnostima i interesima pojedinca. Znanja i vještine iz programa škole polaznicima pružaju mogućnost sigurnog boravljenja i kretanja u speleološkim objektima i samostalnog korištenja speleološke opreme.

speleološki nacrt

smanjeni prikaz speleološkog objekta na papiru ili u digitalnom formatu u određenom mjerilu, prema određenim pravilima i crtan dogovorenim simbolima. Sastoji se od tlocrta (projekcija objekta odozgo), profila (bočna projekcija) i presjekâ (poprečni presjeci koji se crtaju na karakterističnim mjestima). U slučaju vrlo složenih špiljsko-jamskih sustava teško je predočiti izgled objekta dvodimenzionalnim nacrtima pa se tada pribjegava izradi trodimenzionalnih prikaza. Za izradu nacrta kao osnovni pribor koristili su se mjerna vrpca, milimetarski papir i olovka, kompas, klinometar i kutomjer, a u novije vrijeme za mjerenje duljina, azimuta i nagiba koriste se suvremene sprave s optičkim telemetrom, kompasom i klinometrom u jednom bloku.

speleološki objekt

svaka prirodna podzemna šupljina dulja ili dublja od pet metara. To su špilje, polušpilje, jame, ponori, estavele, kaverne i drugi oblici podzemnih šupljina. Prema genezi dijele se na tektonske, abrazijske, erozijske, vulkanogene, organogene, poligenetske i umjetne. Nalaze se pretežno u kršu, a osim takvih, postoje i špilje u vulkanskim stijenama, ledu i drugdje.

speleološko istraživanje

pronalaženje, osvajanje i topografsko dokumentiranje speleološkog objekta, kao i opažanje, mjerenje i znanstveno proučavanje pojava u njemu.

spilja

> Vidi špilja.

spit

spiter

držač na koji se navije spit prilikom ručnog bušenja uz udaranje kladivom.

spoj

> Vidi odvojak.

spomenik prirode

pojedinačni neizmijenjeni dio ili skupina dijelova žive ili nežive prirode koji ima ekološku, znanstvenu, estetsku ili odgojno-obrazovnu vrijednost. Na spomeniku prirode i u njegovoj neposrednoj blizini, koja čini sastavni dio zaštićenog područja, nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti. U skladu s njima, spomenik prirode može biti geološki, geomorfološki, hidrološki, botanički, prostorno mali botanički i zoološki lokalitet i dr. Može biti geografsko-geološki, geološko-paleontološki, geomorfološki, paleontološki i sl.

sponka

> Vidi karabiner.

sportski smjer

penjački smjer u stijeni opremljen fiksnim međusidrištima (ekspanzivnim klinovima, spitovima). > Vidi opremljeni smjer.

sportsko penjanje

1. način kretanja u stijeni pri kojemu penjač za osiguranje koristi ranije postavljena fiksna sidrišta (ekspanzivne klinove, spitove). Smjer opremljen spitovima često se naziva sportski smjer.
2. natjecateljski olimpijski sport u kojem penjač za napredovanje u stijeni koristi snagu, izdržljivost svog tijela i poznavanje vještine penjanja, dok mu tehnička sredstva služe za osiguranje od pada. U sportskom penjanju penjač savladava stijene penjanjem prema zadanim sportskim pravilima po smjerovima opremljenim tako da omogućavaju sigurno penjanje (kontrolirani sigurnosni uvjeti).

spravica

osnovna oprema za dinamičko osiguravanje partnera pri penjanju, ponekad i oprema za spuštanje (spuštalica, descender) ili penjanje (penjalica) po užetu. Svaka spravica ima svoje prednosti i ograničenja, npr. minimalnu i maksimalnu debljinu užeta za koju je prikladna. Neke su pogodne samo za jedno uže, neke za dva odjednom, neke koče jače, neke slabije i sl. Spravice za spuštanje (spuštalice, stop descenderi, blokeri, kočnice) rade na principu kočnice. One labavom užetu dozvoljavaju slobodan prolaz, ali kada uže statički opteretimo pri absajlanju ili spuštanju partnera, ili ga partner dinamički optereti prilikom pada, uže se zategne, a spravica kočenjem blokira protjecanje užeta. Dinamičke spravice koče trenjem koje nastaje omatanjem ili pregibima užeta, a samoblokirajuće spravice protjecanje užeta zaustavljaju trenjem koje nastaje pritiskom pokretnih kočionih dijelova na opterećeno uže. Pri trenju se dio energije pretvara u toplinu. Kočenje popušta kada se uže rastereti ili dok se povlačenjem ručice ne deaktivira kočnica. Sprave za penjanje (penjalice) služe za podizanje - penjanje uz uže ili za osiguranje, a rade na sličan način kao i sprave za spuštanje. Mnoge od njih mogu se koristiti i za spuštanje. U osnovi, one zamjenjuju klasični prusikov čvor jer pri opterećenju blokiraju prolaz užeta, a pri opuštanju užeta omogućavaju mu nesmetan prolaz.

spravica za penjanje

> Vidi penjalica.

spravica za spuštanje

> Vidi descender.

spuštalica

> Vidi descender.

spuštanje niz uže

> Vidi absajl.

sredogorje

planine i masivi visoki između 1000 i 3000 metara.

stajna točka

mjesto gdje se nalazi promatrač. Na karti će se lako prepoznati ako se promatrač nalazi na jednoznačno prepoznatljivom mjestu poput vrha, planinarske kuće, crkve ili nekog drugog prikazanog objekta. Ako se nalazi na nepoznatom ali razglednom mjestu, može ju odrediti viziranjem prepoznatljivih objekata pomoću kompasa. Tom tehnikom, međutim, stajnu točku ne može se određivati usred guste šume ili magle. U tom je slučaju najpraktičnije koristiti GPS uređaj koji sam određuje stajnu točku i prikazuje ju na karti iscrtanoj na zaslonu, neovisno o prilikama na terenu.

stalagmit

siga koja stoji na tlu špilje i raste prema stropu. Nastaje kapanjem vode sa stropa ili sa stalaktita iznad njih. Stalagmiti mogu biti različitog sastava i boje.

stalagnat, sigasti stup

siga formirana spajanjem stalaktita i stalagmita.

stalaktit

siga koja visi sa špiljskog stropa i raste prema podu. Tipični stalaktiti imaju središnji kanalić građen od kristala vertikalno orijentiranih izduženjem, kroz koji prolazi voda. Stalaktiti u početnoj fazi nastanka, kada su vrlo tanki nazivaju se popularno špageti ili makaroni.

stanica Hrvatske gorske službe spašavanja

temeljna teritorijalna jedinica gorskog spašavanja u Hrvatskoj, kadrovski ekipirana i opremljena za samostalno djelovanje. Skrbi se za sigurnost ljudi u planinama i obavlja akcije spašavanja na području svojeg djelovanja. Kod zahtjevnijih akcija, u akcije se uključuju i članovi stanica s drugih područja. Stanice su prostorno raspoređene širom Hrvatske. Nove stanice HGSS-a osnivaju se na područjima gdje se za to ukaže potreba i gdje za to postoje kadrovske i tehničke mogućnosti. Vodeća osoba stanice je pročelnik.

stanica planinarskih vodiča, SPV

organizacijska jedinica Vodičke službe HPS-a čiji je cilj usklađivanje djelovanja i usavršavanje planinarskih vodiča. To je specijalizirana planinarska udruga u koju se udružuju planinarski vodiči iz više osnovnih planinarskih udruga radi školovanja, vježbi, licenciranja i organiziranja drugih zajedničkih aktivnosti. Stanice su organizirane po teritorijalnom principu, a djeluju sukladno Pravilniku Komisije za vodiče HPS-a.

statičko osiguravanje

postupak osiguravanja pri penjanju. Izvodi se pomoću spravica koje ne dozvoljavaju "curenje" užeta (grigri, sum i sl.). Propuštanje užeta regulira osiguravatelj pomoću kočnice na spravici, a pri padu penjača spravica odmah blokira uže.

statut HPS-a

temeljni akt planinarske udruge, uređuje djelovanje Hrvatskog planinarskog saveza.

staza

uzak ugaženi put namijenjen za planinarenje ili pješačenje. Stazom u užem smislu smatra se svaki ugaženi put kojim se ne mogu kretati motorna vozila na četiri kotača, te je zbog toga to uži pojam nego pojam put.

stepenica

> Vidi stuba.

stijena

tvrda kamena masa, prirodni kameni zid. U petrološkom smislu stijena je agregat jednog ili više minerala većih dimenzija nastao u prirodi. Prema postanku stijena može biti sedimentna, magmatska ili metamorfna.

stijensko penjanje

(engl. rock climbing) penjanje u penjačkom smjeru u suhoj stijeni s postavljanjem osiguranja pri napredovanju. Sastavni je dio alpinizma. Za razliku od sportskog penjanja, stijensko penjanje obuhvaća postavljanje uklonjivih vlastitih međuosiguranja i primarnih sidrišnih točaka, odnosno kretanje u nepotpuno opremljenim i neopremljenim smjerovima u prirodnim stijenama, odnosno onim smjerovima koji ne sadrže ekspanzivne ni lijepljene klinove.

stop descender

> Vidi descender.

stopinka

> Vidi nožište.

streha

strelica ispod okrugle markacije

oznaka da planinarski put naglo mijenja smjer. Strelica se postavlja vodoravno ispod osnovne, okrugle markacije, a može biti usmjerena ulijevo ili udesno. Ako put iza skretanja vodi uzbrdo ili nizbrdo, strelica se može postaviti pod kutom.

strogi rezervat

područje kopna i/ili mora s neizmijenjenom ili neznatno izmijenjenom sveukupnom prirodom, a namijenjeno je isključivo očuvanju izvorne prirode. U strogom rezervatu zabranjene su gospodarske i druge djelatnosti ali se može dopustiti posjećivanje, istraživanje i praćenje stanja prirode. Taj status zaštite u Hrvatskoj imaju Hajdučki i Rožanski kukovi na Velebitu te Bijele i Samarske stijene na Velikoj Kapeli.

strop, plafon

1. jako eksponirani prevjesni dio stijene, gotovo vodoravno nadsvođe u stijeni.
2. u speleologiji gornja ploha špiljskog kanala.

stuba, stepenica

manji skok na planinarskom putu ili uklesan u stijeni

stup

1. izbočina u stijeni koja se proteže od podnožja do gornjeg ruba stijene,
2. u speleologiji sigasta tvorba nastala spajanjem stalaktita i stalagmita.

subjektivne opasnosti

opasnosti čijih je uzrok sam čovjek. Nastaju uslijed pogrešnih procjena, nedovoljne pripremljenosti ili neznanja, neopremljenosti, nepažnje, a nerijetko i kao posljedica podcjenjivanja opasnosti i precjenjivanja mogućnosti. Za razliku od objektivnih opasnosti, čovjek može na njih utjecati kontroliranjem svojih postupaka - dobrim planiranjem, poznavanjem svojih sposobnosti, pripremljenošću i razboritim odlučivanjem te tako smanjiti rizike. Subjektivne opasnosti su neiskustvo, nespremnost, nepoznavanje planine i opasnosti, nepoznavanje vlastitih sposobnosti, bolest ili slabost organizma, pogrešne procjene, nezdrave ambicije, panika, neodgovarajuća oprema, nepoznavanje načina korištenja opreme i dr.

suha stijena

suhozid

zid složen od kamena bez uporabe vezivnog materijala, tradicionalni način gradnje u krškim predjelima

sustav za podizanje

sutjeska

> Vidi kanjon.

sveti Bernard

konstrukcija od užeta, karabinera i kolotura koja omogućuje da se manjom silom, principom dvostrukog kolotura, podigne veća težina koju ne bismo mogli podignuti izravnom silom. Koristi se za podizanje unesrećene osobe u stijeni ili izvlačenje iz ledenjačke pukotine. Prikladan je za kratka podizanja, kad se stradali penjač nalazi nekoliko metara ispod sidrišta. Za podizanje unesrećenoga trebat će snaga nekoliko ljudi, no sa sistemom za podizanje izvlačenje je lakše jer se težina preko kolotura raspoređuje i umanjuje. Spašavatelji će povući dvostruko više užeta nego što je visina podizanja. Sustav se sastoji od fiksnog kolotur-blokera na glavnom sidrišnom karabineru i pomične koloture ukopčane drugim blokerom na vučnom užetu ispred kolotur-blokera. Sustav se može izraditi i pomoću raznih penjačkih spravica koje u tom slučaju imaju ulogu koloture.

svod

bačvasti ili kupolasti dio špiljskog stropa.




Š

šant, shunt

(engl. shunt) metalna stezaljka koja služi za dinamičko samoosiguranje pri spuštanju u jamu u speleologiji.

šator

oprema namijenjena za noćenje na otvorenom. Šatori se konstruiraju tako da budu što lakši radi lakšeg prenošenja, a ujedno dovoljno čvrsti i jednostavni za postavljanje.

šestica

čvor za spajanje krajeva užeta prilikom pripreme dvostrukog užeta za absajl.

šikara, makija

teško prohodan grmolik oblik degradirane šume.

škrapa

površinski krški oblik prepoznatljiv po žljebovima oštrih rubova, izdubljenim djelovanjem vode u vapnencu. Žljebovi mogu biti raznih veličina, oblika i dubina.

škrbina

oštar usjek u grebenu u obliku slova V, često s brojnim tornjićima.

škriljava stijena, škriljavac

tip metamorfne stijene. Glavna joj je značajka izrazita slojevitost i izlomljenost.

špageti

tanki, vrlo dugački cjevasti stalaktiti.

špilja, spilja, pećina

(grč. spilas; novogrč. spilia) prirodna podzemna šupljina u kojoj prevladavaju vodoravni ili blago nakošeni kanali. Može imati jedan kanal, a češće se sastoji od mreža kanala, hodnika i dvorana. Može se sastojati i od sustava većeg broja galerija poredanih jedna iznad druge. Zavisno o pružanju i obilježjima kanala špilje mogu biti vodoravne, uzlazne, silazne, etažne, razgranate, vodene, suhe itd. Kanali su često ukrašeni sigama. Između varijanti špilja i spilja češće se koristi špilja.

špiljar

> Vidi speleolog.

špiljarenje

istraživanje špilja, bavljenje speleologijom.

špiljarstvo

tradicionalni naziv za speleološku djelatnost. > Vidi speleologija.

špiljski sustav

sklop dvije ili više međusobno povezanih špilja povezanih uskim kanalima ili sifonskim prolazima.

štapovi

šuma

zajednica biljnih organizama kojoj drveće daje osnovno obilježje.




T

taložna stijena, sedimentna stijena

stijena nastala dugotrajnim taloženjem otopljenog kamenog materijala. Kod toga su se stvarali vodoravni slojevi.

tečaj za čuvare planinske prirode

oblik planinarskog školovanja u Hrvatskoj namijenjen članovima planinarske udruge zainteresiranim za skrb o zaštiti planinske prirode. Na tečaju se polaznici upoznaju s konceptima zaštite okoliša i prirode te prirodnim obilježjima Hrvatske, u cilju aktivnog djelovanja na zaštiti okoliša i prirode u okviru planinarskih udruga.

tečaj za markaciste

oblik planinarskog školovanja u Hrvatskoj namijenjen članovima planinarskih udruga, članica HPS-a, spremnih svojim dobrovoljnim radom označavati i uređivati planinarske putove, koji čine temeljnu planinarsku infrastrukturu.

tečaj za vodiče

oblik planinarskog školovanja u Hrvatskoj koji omogućava stjecanje znanja i vještina potrebnih za sigurno vođenje u planinama. Postoji sedam vrsta tečaja za vodiče, prema vodičkim standardima odnosno prema načinu kretanja i uvjetima na terenu. Sadržaj i opseg svih standarda utvrđuje Komisija za vodiče HPS-a.

tehničke opasnosti

opasnosti kojima je uzrok otkazivanje opreme zbog pogrešnog korištenja, lošeg održavanja ili tehničke neispravnosti. Suvremena oprema vrlo rijetko otkazuje sama od sebe, a uzrok otkazivanja opreme je gotovo uvijek nepravilno korištenje zbog nepažnje, nepoznavanja vještina ili improviziranja.

tehničko penjanje

penjanje po strmom terenu uz korištenje penjačkih pomagala pri napredovanju, za razliku od slobodnog penjanja. Odluka o tome hoće li penjač koristiti raspoloživu opremu za napredovanje ili samo za osiguranje ovisi o situaciji u stijeni, te o sposobnosti i uvježbanosti penjača.

tematska karta

geografska karta koja prikazuje određeno svojstvo prostora - npr. neko klimatsko, katastarsko, administrativno, političko, turističko ili drugo obilježje.

temperatura zraka

veličina koja izražava toplinsko stanje zraka. Mjerimo je termometrom, a izražavamo stupnjevima Celzija (°C). Temperatura zraka u pravilu opada s visinom, pa u visokogorju stalno vladaju zimski uvjeti za koje se valja opremiti zimskom odjećom i opremom, nezavisno o godišnjem dobu.

temperaturna inverzija

atmosferska pojava kada je temperatura zraka na većoj nadmorskoj visini viša nego na manjoj visini. Pojava je učestalija u zimskom razdoblju.

težak put

kategorija zahtjevnosti planinarskog puta (C) koja se koristi u međunarodnoj klasifikaciji zahtjevnih putova. Odnosi se na put kroz strmu ili vrlo strmu stijenu, na kojemu je potrebno koristiti opremu za osiguravanje. Put može imati duže ljestve, pa čak i blago prevjesne detalje. Za kretanje je nužna dobra tjelesna kondicija i snaga ruku.

tirolska priječnica

konstrukcija od užadi, pri kojem je nosivo statičko uže povezano s dva udaljena sidrišta, tako da se osoba kreće kroz slobodan prostor viseći na užetu (kao žičarom).

tjeme

gornji dio uzvisine, može biti oštro, oblo ili ravno.

tlak zraka

mjera koja opisuje kako zrak svojom težinom pritišće Zemljinu površinu. Mjeri se barometrom, a iskazuje visinom stupca žive ili hektopaskalima. Prosječni atmosferski tlak na morskoj razini je 1013,25 hPa (760 mm stupca žive u barometru). Tlak zraka je najpouzdaniji pokazatelj vremena. Visoki tlak je predznak lijepog vremena, a niski tlak i pad tlaka nagovješćuju pogoršanje vremena.

točilo

širok i prostran žlijeb, u kojemu se skuplja materijal s mjesta odloma, na putu prema siparu.

točkasta obilaznica

planinarska obilaznica na kojoj su kontrolne točke zadane, ali nisu međusobno povezane zajedničkom trasom, nego svaka točka ima jedan ili više vlastitih prilaznih putova.

top rope

penjački uspon s osiguranjem odozgo, u slučaju kada je netko prethodno popeo smjer ili obilaznim putom stigao na vrh te na sidrištu postavio uže.

topografska karta

sadržajna karta određenog područja. Ne pruža opću sliku o prostoru, ali sadrži mnogo detalja i pruža mnogo prostornih podataka. Topografske karte s velikim uvećanjem koje sadrže vrlo detaljan prikaz terena popularno se nazivaju specijalke. Najbolje planinarske karte su u osnovi topografske karte na kojima su uz uobičajene topografske elemente ucrtani još i planinarski putovi, kuće, izvori vode i drugi sadržaji važni za planinare.

topografski znakovi

dogovoreni simboli koji na karti predstavljaju različite objekte ili pojave s terena. Izgled znakova i boje uglavnom su normirani, no ponekad ovise i o odabiru izrađivača karte.

toranj, zub, zubac, igla, prst, nos

samostalna uzvisina na grebenu, različitih oblika. Nekoliko ih može biti povezano zajedno.

torent

> Vidi bujičnjak.

trad penjanje

tradicionalan način penjanja u alpinizmu

trag

(engl. track) skup točaka s položajnim i atributnim podacima koje je uređaj u trenutku mjerenja snimio i pohranio. Pri prikazu točke su međusobno spojene crtom stvarajući trag kojim se korisnik GNSS uređaja kretao za vrijeme mjerenja. Točke koje čine trag zapisuju se u određenim vremenskim razmacima (svakih 15 s, 60 s ili slično) ili udaljenostima (svakih 10 m, 50 m ili slično). Nekoliko je različitih formata zapisa traga, primjerice gpx, kml, kmz, GeoJSON i drugi.

traka

> Vidi gurtna.

traka za nošenje skija, uprta

oprema za nošenje skija na leđima. Koristi se često kod prijelaza veoma strmih mjesta, gdje se više ne može hodati na skijama, a ujedno treba osloboditi obje ruke za rad s cepinom ili traženje hvatišta. Obično je široka 2 - 4 cm, a veže se ispred i iza veza, pa se skije nose poput puške ili preko prsa.

transportna vreća

vreća načinjena od čvrstog nepromočivog platna koja služi za transport speleološke opreme i hrane pri većim istraživanjima i speleološkim ekspedicijama.

transverzala

stari naziv za planinarsku obilaznicu. > Vidi planinarska obilaznica.

traverza

> Vidi priječnica.

trbuh

kamena izbočina, koja je na sve strane zaobljena, česta u ispranim žljebovima i jarugama vododerinama.

treking

> Vidi pješačenje.

tuljac

tura

turist

osoba koja putuje za svoje zadovoljstvo, putnik koji se upućuje na putovanje radi odmora i razonode.

turizam

1. putovanje kojemu nije cilj obavljanje neke gospodarske djelatnosti.
2. gospodarska djelatnost koja turistima organizira putovanja te smještaj i razonodu u mjestima privremenog boravka.

turne skije

skije prilagođene za kretanje po neuređenim terenima. Iako se za planinsko skijanje mogu upotrebljavati i alpske skije, turne imaju neke posebnosti. Turne skije nemaju toliko izraženu oštrinu rubnika kao skije za alpsko skijanje, a i jednostavnije su za prenošenje jer imaju rupu koja služi za vuču skija za vrijeme hodanja. Turno skijaški vezovi omogućuju dva položaja noge; vez može biti fiksiran (pri spuštanju, kao alpski vez) ili slobodan (pri hodanju, kao vez za skijaško trčanje). Slobodan položaj veza omogućava kretanje uzbrdo bez bolova u nogama i u velikoj mjeri povećava pokretljivost jer je noga puno slobodnija. Pri spustu se koristi položaj koji fiksira petu te se skijanje izvodi klasičnim alpskim stilom.

turno skijanje

način kretanja u planinama pomoću odgovarajuće opreme za planinsko skijanje. Uključuje i skijaške spustove velikim strminama (do 50°) koje zahtijeva sposobnost, vještinu i znanje, odnosno gdje nekontrolirano proklizavanje ili pad predstavljaju rizik od opasnih ozljeda.




U

udolina

izdužena udubina bez vodenoga toka.

UIAA

(franc. Union Internationale des Associations d'Alpinisme, engl. International climbing and mountaineering federation) krovna međunarodna penjačka i planinarska asocijacija. Članica je Međunarodnog olimpijskog odbora (IOC). Stručni rad organiziran je u komisijama, a sve strateške odluke donose se na generalnoj skupštini, koja se održava svake godine.

ulaz

1. najniža točka (početak) penjačkog smjera,
2. otvor (početak) speleološkog objekta.

umjereno težak put

kategorija zahtjevnosti planinarskog puta (B) koja se koristi u međunarodnoj klasifikaciji zahtjevnih putova. Odnosi se na put po umjereno strmom terenu, koji zahtijeva korištenje ruku. Na putu ima dovoljno penjačkih uporišta, ali su radi lakšeg kretanja mjestimice postavljena penjačka pomagala kao što su klinovi, sajle i ljestve. Postavljeno osiguranje omogućava jednostavno penjanje, pri čemu se mjestimice potrebno koristiti rukama, ali nije nužno korištenje zaštitne opreme.

umjetno podzemlje

svi ljudskom rukom građeni podzemni prostori, kao što su npr. rudnici, vojne građevine, religijske podzemne građevine, podzemne vodoprivredne građevine, prometne građevine (tuneli), podzemne nastambe i skloništa, i umjetni prokopi između špiljskih prostora. Takvi prostori mogu biti cilj speleoloških istraživanja. Moguće ih je svrstavati po mjestu i tehnici gradnje (kategorizacija), svrsi (tipizacija) i vremenu nastanka (klasifikacija), što znači da se svaki umjetni podzemni objekt može svrstati prema tom ključu. To mogu biti objekti dijelom pod zemljom a dijelom nadsvođeni i nasipani, objekti nastali iskopavanjem ispod površine i objekti nastali proširivanjem prirodnih šupljina.

upisna knjiga

bilježnica za upisivanje datuma posjeta, imena i prezimena te smjera dolaska i odlaska. Postavlja se najčešće na vrhovima i u planinarskim kućama.

uprta

uređeno skijalište

> Vidi skijalište.

usjeverivanje karte

uspon

nagnuti dio terena koji se savladava planinarenjem ili penjanjem.

uvala, draga

manja dolina duguljasta oblika usječena u planinu, najčešće bezvodna ili s povremenim vodotokom. U pravilu je s tri strane zatvorena strmim padinama ili stijenama, dok je s jedne otvorena. Dno uvale najčešće nije ravno kao kod polja. Dužina joj se kreće od nekoliko stotina metara do jedan ili dva kilometra. Na moru uvala znači manji zaljev.

uzao

> Vidi čvor.

uzvišenje

uzdignuti dio Zemljine kore. Prema veličini, razlikujemo brežuljak, brijeg (do 200 m), brdo (do 500 m), goru (do 1000 m) i planinu (veliko uzvišenje sastavljeno od mnogih vrhova i dolina). Za velike cjeline koje se sastoje od više planina koriste se još i nazivi: masiv i gorje.

uže, konop, štrik (žarg.)

oprema za osiguranje i zaštitu pri penjanju i planinarenju te za razne druge primjene, ponekad i za samo penjačko napredovanje. Izrađuje se od raznih sintetičkih materijala. Jezgra užeta sastoji se od snopova uvijenih niti koje osiguravaju nosivost i košuljice koja okružuje jezgru i štiti je od habanja. Dinamičku užad, čija elastičnost ublažava neugodan i opasan trzaj pri padu penjača, odabrat će se za dinamičko osiguravanje pri penjanju u stijeni, a statičku užad s minimalnim istezanjem prilikom opterećenja za penjačko napredovanje (penjanje ili spuštanje po užetu, npr. u speleologiji i u gorskom spašavanju). Različitih su dužina i debljina, ovisno o namjeni i potrebama. Uže manjeg promjera naziva se zamka. Množina je užad, no često se u razgovoru koristi i oblik užeta.




V

vapnenac

čvrsta i kompaktna stijena, sastavljena pretežito od kalcijeva karbonata. Vapnenci mogu biti organogeni (gomilanjem školjkaša, koralja, foraminifera, bilja), klastični vapnenci (nastali gomilanjem čestica nastalih mehaničkim usitnjavanjem nekih ranijih stijena kao konglomerat, breča) i kemogeni vapnenci (travertin koji je hidrotermalnog podrijetla). Tu je još sedra koja nastaje na slapovima gdje neke mahovine vežu kalcijev karbonat iz otopine hidrokarbonata, pa ona ima karakteristike i biogenog i kemogenog vapnenca. Sige u špiljama su također kemogeni sedimenti. Uz dinarske planine, koje su pretežno izgrađene od vapnenca, usko je povezana i pojava krša. Vapnenačke su planine u svojoj unutrašnjosti pune pukotina, zbog čega se voda ne zadržava na površini. Površinski krški reljef oblikovan je ponajviše mehaničkim i kemijskim djelovanjem vode u vapnencu.

varijanta smjera

put koji nastaje kada iz nekog prije ispenjanog penjačkog smjera penjač skrene drugim smjerom. Varijanta može biti ulazna, središnja i izlazna, ovisno o mjestu istupa iz osnovnog smjera.

vatra svetog Elma

pojava pucketanja željeznih klinova ili izbočina u stijeni uoči nevremena. Pojava nastaje ako elektricitet oblaka privlači elektricitet suprotnog predznaka, kojim je nabijena površina zemlje, pa on iskače u obliku iskri na mjestima gdje je bio najviše nagomilan, a to su upravo klinovi i ostali šiljci.

velegorje

gorje koje sačinjavaju veoma visoke planine.

vertikala

u odnosu na ravno tlo okomit ili vrlo strm jamski kanal.

vezna obilaznica

planinarska obilaznica na kojoj su kontrolne točke povezane planinarskim putovima tako da se nadovezuju jedna za drugom. Redoslijed obilaska kontrolnih točaka uvijek je proizvoljan, no u pravilu je najpogodnije kontrolne točke na veznim obilaznicama obilaziti slijedom koji je predvidio osnivač.

via ferata

> Vidi ferata.

via normale

(žarg.) klasičan put, najlakši smjer uspona na vrh.

vibram

najpoznatija vrsta čvrste gume s dobrim trenjem od koje se rade potplati planinarskih cipela, prepoznatljiva po žutoj osmerokutnoj oznaci.

vidikovac

mjesto u planini s preglednim vidikom.

vindstoper

(engl. windstopper) sintetički materijal sličan goretexu. Nepropustan je za zrak koji dolazi izvana, a propušta zrak prema van (dobro "diše"), ali nije osobito vodonepropustan za vodu koja dolazi izvana. Majice i jakne koje se izrađuju od windstoppera često imaju pojačanja na ramenima i laktovima, gdje se materijal najviše troši.

visinska bolest

zdravstvena tegoba koja se javlja u visokim planinama, zbog smanjene količine kisika u atmosferi. Učinak visinske bolesti može se preventivno smanjiti aklimatizacijom, a u akutnoj fazi žurnim silaskom na niže nadmorske visine.

visinski logor

šatori postavljeni za odmor i noćenje na dugim usponima u visokom gorju.

visoko gorje

planine više od 3000 metara, u kojima se osjeća manjak kisika. Zbog utjecaja snižene temperature u mnogim je visokim planinama tlo uglavnom prekriveno snijegom, koji se na mnogim mjestima trajno zadržava. Zbog povećanih opasnosti, planinarenje i penjanje u visokim planinama iziskuje visoku razinu planinarskih vještina, znanja, iskustva i odgovornosti.

visokogorac

planinar koji posjećuje visoke planine. > Vidi visokogorsko planinarenje.

visokogorska planinarska škola

visokogorsko planinarenje, visokogorstvo

planinarenje u visokim planinama. Premda u osnovi nema razlike od "običnog" planinarenja u nižim i srednje visokim planinama, pojam se učestalo koristi za opis kretanja u uvjetima gdje je zbog smanjene količine kisika disanje otežano. Zbog većih izazova te zbog korištenja dereza, cepina i opreme za osiguranje dio ljudi planinarenje u visokim planinama smatra naprednijim. U većini svjetskih jezika, međutim, ne postoji poseban izraz za planinarenje u visokom gorju jer se nezavisno o nadmorskoj visini pojam planinarenje (engl. hiking) odnosi na svako savladavanje strmina pri kojemu se ne koriste ruke za napredovanje kao kod penjanja. Za razliku od alpinizma u kojemu se koriste alpinistički smjerovi i vlastita logistika uspona, visokogorsko planinarenje podrazumijeva korištenje standardnih ugaženih putova ("via normale") pri usponima na planine više od 3000 metara. S obzirom na raznovrsne izazove i opasnosti, boravak i kretanje u visokom gorju zahtijevaju visoku razinu planinarskog znanja, vještine, iskustva i odgovornosti.

visoravan

> Vidi zaravan.

viša planinarska škola

oblik planinarskog školovanja koji polaznicima omogućuje proširenje i nadogradnju osnovnih planinarskih znanja i vještina te stjecanje dodatnih planinarskih znanja i vještina o zimskom planinarenju, kretanju po osiguranim planinarskim putovima i o planinarenju u visokom gorju. Škola je namijenjena planinarima koji već vladaju osnovnim znanjima i vještinama nužnima za sigurno kretanje i boravak u planinama te žele svoje vještine i znanja nadograditi dodatnim znanjima i vještinama o zimskom planinarenju, kretanju po osiguranim planinarskim putovima i o planinarenju u visokom gorju. Škola obuhvaća informiranje polaznika o mjerama sigurnosti pri sudjelovanju na zahtjevnijim planinarskim izletima, turama i pohodima u planinama.

višedužinski smjer

vjetar

strujanje zraka koje najčešće nastaje zbog razlika tlaka. Zrak koji je gušći prirodno nastoji "popuniti" područje gdje je rjeđi, tj. gdje je tlak zraka niži. Zbog toga zrak uvijek struji s područja višeg tlaka prema području nižeg tlaka. Razlika u tlaku zraka posljedica je nejednakog zagrijavanja Zemljine površine i zraka iznad nje. Na strujanja djeluju još i rotacija Zemlje, trenje zraka o površinu Zemlje i drugi čimbenici. Brzina vjetra izražava se metrima u sekundi (m/s), kilometrima na sat (km/h) ili čvorovima (kt, engl. knots = čvorovi, u pomorstvu). Kada vjetrovi pušu preko planina, najveće brzine postižu u usjecima i na sedlima. Smjer vjetra je smjer iz kojeg vjetar puše. Na primjer, sjeverni vjetar puše od sjevera prema jugu. Smjer i brzina vjetra na nekom području uvelike su uvjetovani reljefom.

vjetrovka

odjeća (jakna) koja služi za zaštitu od vjetra, hladnoće i oborina. Izrađuje se od raznih sintetičkih materijala, a najpogodniji je goretex.

vlaka

1. nagnuta uvala sa zemljanim tlom unutar kraškog reljefa,
2. šumska jaruga nastala izvlačenjem drva.

vodeni led

led koji nastaje izravnim smrzavanjem vode, pa se često stvara kod vodopada. Ima plavičastu boju te nije uslojen. Jako je krhak, te se kod razbijanja lomi u mnogo sitnih dijelova. Površina mu je izrazito tvrda, skliska i neprikladna za kretanje.

vodič

1. osoba osposobljena za sigurno vođenje planinara po planinama. U Hrvatskoj to je član planinarske udruge koji je taj stručni naziv stekao školovanjem i polaganjem ispita za odgovarajući standard osposobljenosti u Vodičkoj službi HPS-a.
2. knjiga s opisima planinarskih putova i odredišta na određenom području

vodič instruktor

planinar osposobljen i ovlašten za prenošenje stručnih vodičkih znanja i vještina.

Vodička služba HPS-a

stručno osposobljena i dobrovoljno organizirana služba HPS-a za sigurno vođenje planinara po planinama u zemlji i inozemstvu u svim godišnjim dobima. Ciljevi Vodičke službe HPS-a su organizirano i sigurno vođenje planinara u planine, stvaranje uvjeta za razvoj i unaprjeđenje vodičke djelatnosti u HPS-u te njegovanje i promicanje stručnih vodičkih znanja i vještina.

vodički čvor

vodičko uže

uže koje se koristi za dinamičko osiguranje pri planinarenju po nesigurnom terenu. Primjenjuje se npr. pri prelasku ledenjaka ili na uskim grebenima. Na jedno uže obično se navezuju dva, tri ili četiri planinara. Standardna dužina užeta je 30 m, a promjer 8 mm.

vodopad

> Vidi slap.

vrata

1. prirodni nadsvođeni prolaz u stijeni.
2. prijevoj > Vidi prijevoj.

vreća za spavanje

sintetička, pamučna ili pernata vreća koja se koristi kao posteljina pri noćenju u planini.

vrelo

> Vidi izvor.

vrh

istaknuto uzvišenje na planini, gori, brdu ili brijegu, mikroreljefni dio uzvisine različitih oblika i veličine koji svojom visinom strši u usporedbi s razinom svoje bliže i dalje okolice. Oko pitanja kada se neka uzvisina može smatrati zasebnim (samostalnim) vrhom ne postoji sasvim jednoznačan kriterij. U pravilu se koristi načelo da se uzvisina smatra zasebnim vrhom ako udovoljava jednom od ovih dvaju uvjeta: (1) ako je od svake susjedne više uzvisine udaljena najmanje jedan kilometar (mjereno po grebenu između njih), a od najnižega je sedla koje se nalazi između nje i svake od susjednih uzvisina (ako je na grebenu više njih) viša najmanje 50 metara ili (2) ako je od susjedne više uzvisine udaljena manje od jednoga kilometra, ali je najmanje 100 metara viša od najnižega sedla između njih. Ponekad na određenje vrha utječu i druge okolnosti, kao što je npr. njegov značaj ili povijesni razlozi.

vrijeme

trenutno stanje atmosfere na nekom području.

vrijeme hoda

duljina planinarskih putova izražena u satima i minutama hoda. Kao vrijeme hoda uzima se obično ono koje utroši prosječan planinar koji hoda umjerenim hodom, bez odmora. Vrijeme hoda zaokružuje se na bliske logične vrijednosti. Vrijeme hoda navodi se na natpisima, putokazima i putokaznim pločama te u planinarskim vodičima.

vrlet

strm, kamenit i teško prohodan teren.

vrlo težak put

kategorija zahtjevnosti planinarskog puta (D) koja se koristi u međunarodnoj klasifikaciji zahtjevnih putova. Odnosi se na put po vrlo strmoj ili okomitoj stijeni, većim dijelom vrlo izložen i osiguran čeličnom užadi radi navezivanja. Put može imati i kratke prevjesne dionice, osigurane klinovima i ljestvama. Za kretanje su nužne jake ruke, dobra penjačka vještina i osiguranje.

vrtača

> Vidi ponikva.

vrućina

visoko zagrijano stanje atmosfere koje pogoduje pojavi sunčanice i toplotnog udara. Zbog pojačanog znojenja lako se poremeti količina soli u tijelu, što može rezultirati općom slabošću organizma. Za vrijeme vrućina uputno je izbjegavati izlaganje suncu i bilo kakve napore.

vrzni čvor




Z

Z sustav

sustav za izvlačenje palog penjača koji se temelji na principu dijeljenja sila i smanjivanja sila potrebnih za izvlačenje. Pri izradi Z sustava možemo koristiti nekoliko načina izrade, na način kako se to izvodi i u suhoj stijeni (pomoću garda čvora, prusika, blokera i sl.).

zaglavak, čok

penjačko pomagalo koje se koristi umjesto klina za izradu međuosiguravališta u širim pukotinama. Zaglavci (čokovi) raznih oblika ne zabijaju se u stijenu nego se uglavljuju na odgovarajuća mjesta u stijeni, gdje pri opterećenju mogu čvrsto stajati. Neke vrste zaglavaka su: stoperi, heksovi, tricami i frendovi (frendovi se mogu prilagođavati širini pukotine do određene granice).

zahtjevni put

uređeni put u planini na kojem se pri kretanju na dijelu puta treba pomagati rukama. Zahtjevni putovi mogu biti neosigurani ili osigurani. Zahtjevni put koji je osiguran umjetnim hvatištima i gazištima koja omogućuju lakši i sigurniji prelazak kritičnih dijelova puta naziva se osigurani put. Za sigurnost na zahtjevnim putovima uputno je, a na težim mjestima i neophodno, koristiti zaštitnu opremu: kacigu, penjački pojas te ferata set.

zamka, pomoćno uže

kratko i tanko pomoćno uže, široko primjenjivo u planinarstvu. Služi u izradi sidrišta, za postavljanje međuosiguranja, za navezivanje i u raznovrsnim drugim situacijama, ali se ne koristi za dinamičko osiguranje. Koristi se i za razne improvizacije u slučaju takve potrebe. Najčešće se koriste zamke duljine 5 - 6 metara i promjera (debljine) 6 milimetara.

zapuh

vjetrom naneseni snijeg na jedno mjesto; nanos, zamet.

zaravan, visoravan

prostrana, zaravnjena ili blago ukošena valovita površina na uzvisinama.

zaštita prirode

djelatnost i sve radnje kojima je cilj očuvanje prirode.

zatezni čvor

zavala

prostrano udubljenje na površini Zemlje blago nagnutih strana.

zavoj

naglo skretanje puta kojom se savladava strmina na planinskom terenu.

zbor vodiča

savjetodavno tijelo vodičke službe HPS-a na kojem se raspravljaju stručne, organizacijske, obrazovne i ostale vodičke teme. Održava se prema potrebi, u pravilu jednom u četiri godine.

zelenica

travom ili klekovinom obrasla polica ili greda koja leži negdje u stijeni. Iz doline izgleda kao tamnozelena mrlja.

zemljovid

> Vidi karta.

zimska soba

nezaključana, izvana dostupna, stalno otvorena prostorija koja služi kao sklonište u vrijeme kada je planinarska kuća zatvorena, a inače kao dodatni prostor za noćenje. Ako je takvo sklonište u samoj kući ili u njezinoj neposrednoj blizini (u vidokrugu), naziva se zimska soba i ne smatra se zasebnim planinarskim skloništem. Kao i u planinarskom skloništu, u zimskoj sobi nalazi se u pravilu skupni ležaj, klupa, peć, a u mnogima i posuđe za kuhanje te ogrjev.

zimski alpinistički smjer

alpinistički smjer u suhoj stijeni s izlazom višim od 1500 m nadmorske visine, popet tijekom kalendarske zime u stijeni koja nije orijentirana prema J, JZ ili JI (na sjevernoj polutki), odnosno prema S, SZ ili SI (na južnoj polutki) i u kojoj tijekom izvedbe uspona prevladavaju uvjeti snijega i leda.

zimski uvjeti

sve okolnosti pri kojima je tlo prekriveno snijegom ili ledom. Budući da temperatura zraka opada s visinom, u visokim planinama snijega i leda ima u svako godišnje doba pa pojam zimski uvjetiu planinarstvu ne treba povezivati samo s kalendarskom zimom. U vrlo visokim planinama te na Zemljinim polovima zimski uvjeti vladaju cijele godine. Duljinu zadržavanja snijega i leda na tlu uvjetuju razni činitelji, a ponajviše velike količine napadalog snijega te razmjerno niske temperature u većem dijelu dana. Vjetar, vlaga i toplina i drugi utjecaji znatno mijenjaju svojstva snijega koji leži na tlu.

zimsko planinarenje

prema opisu standarda koji se primjenjuju u HPS-u i u UIAA, to je kretanje po zasniježenoj ili smrznutoj podlozi blagog nagiba, u područjima gdje postoji minimalna opasnost od lavina (opasnost 1. stupnja). Obuhvaća i kretanje uz korištenje krplji te kretanje uz korištenje dereza i jednog cepina po podlozi prekrivenoj pretežito neskorenim snijegom, na kojoj se ne trebamo nužno koristiti posebnom opremom pri napredovanju ili za osiguravanje. Takav teren čine snijegom prekriveni nezahtjevni planinarski putovi i tereni na kojima ne postoji opasnost od pada s visine niti lavinska opasnost drugog ili višeg stupnja.

značajni krajolik

prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i biološke raznolikosti ili kulturno-povijesne vrijednosti ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino područje, namijenjen odmoru i rekreaciji ili osobito vrijedan krajobraz. U njemu nisu dopušteni zahvati i radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen.

znak HPS-a

stilizirani obris planine Klek sa znakom runolistova cvijeta, uokviren vrpcom vezanom ispod cvijeta. Gornji dio vrpce s natpisom "Hrvatski planinarski savez" je crvene boje, a donji dio vrpce je plave boje, i u njemu su upisana slova HPD i 1874 - godina osnivanja Hrvatskog planin(ar)skog družtva. Klek je simbol hrvatskog planinarstva zbog svoje uloge u njegovu ranom razvitku.

zrak

smjesa plinova koja ispunjava atmosferu. Čine ju dušik (78 %) i kisik (21 %), a u maloj količini prisutan je ugljični dioksid, drugi plinovi te razne krute i tekuće čestice, npr. voda, prašina, pelud i kristalići morske soli.

zrnati led

led koji se stvara postupno od odležanog snijega uslijed pritiska gornjih masa snijega i zbog smrzavanja.

zrnati snijeg, firn

nastaje kada se snijeg preko dana zagrijavanjem pretvara u kapljice vode, koje se noću ponovno smrzavaju. Takav se snijeg pod težinom sliježe i stvara vrlo tvrd i zbijen snijeg. Od takvog su snijega sastavljeni i snježanici. Razlikujemo suhi zrnati snijeg, koji nastaje uz razmjerno niske temperature, te mokri zrnati snijeg, koji se stvara za znatno toplijeg vremena. Suhi je zrnati snijeg veoma dobar za skijanje.

zub, zubac

> Vidi toranj.

zupčasta željeznica

željeznica koja radi savladavanja većih uspona u planinskim predjelima ima pogon pomoću zupčanika i zubaca ugrađenih na pruzi.




Ž

žabice

> Vidi poludereze.

ždrijelo

ulazni otvor jame, grotlo. U ikavskim krajevima koristi se izraz ždrilo.

žičara

prijevozno sredstvo s kabinama ili otvorenim sjedalima koje vuče žičana užad.

žig, pečat

naprava s natpisom ili simbolom koji se otiskuje na željenu podlogu radi dokazivanja posjeta planinarskom odredištu. Planinarski žigovi postavljaju se u planinarske domove, kuće i skloništa, na vrhove i na druge kontrolne točke planinarskih obilaznica. Većina obilaznica ima posebno oblikovane žigove na kontrolnim točkama. Na žigu trebaju pisati naziv odredišta, nadmorska visina i po želji redni broj kontrolne točke. Gumeni žig ima bolji otisak od metalnoga, no metalni žig je trajan, dok se gumeni žigovi na vrhovima i osamljenim mjestima često otuđuju. Zbog malih dimenzija, metalni žig se teško zapaža, pa se njegov položaj označava natpisom ŽIG i strelicom usmjerenom prema njemu.

žimar

> Vidi penjalica.

žlijeb

udubina u stijeni koja se proteže u okomitom smjeru, a manjih je razmjera od jaruge.

županijski/gradski planinarski savez

planinarska udruga u Hrvatskoj koju sačinjavaju osnovne planinarske udruge na području županije/grada. Osniva se radi objedinjavanja planinarskog rada na nekom području, u sredinama gdje se za takvim udruživanjem ukazala potreba. Glavna zadaća joj je organiziranje zajedničkih akcija koje manja planinarska društva i klubovi ne mogu poduzeti sami te usklađivanje rada na održavanju planinarskih putova u području zajedničkog djelovanja. U većini županija danas postoje županijski planinarski savezi, no u nekima ih nema jer osnovne planinarske udruge na tim područjima nemaju interesa za takav oblik udruživanja.

footer
Copyright 2021 © Hrvatski planinarski savez   |   Hosting i održavanje: Auris d.o.o.