Zaštita speleoloških objekata

Očuvanje krša i krškog podzemlja te biološke i krajobrazne raznolikosti krškoga područja nalaze se među strateškim ciljevima Republike Hrvatske na području zaštite prirode. Jedan od glavnih ciljeva djelatnosti hrvatskih speleologa upravo je aktivna zaštita krškog podzemlja. Ona se ostvaruje brojnim organiziranim speleološkim akcijama koje uključuju praćenje stanja u špiljama i jamama te obavješćivanje nadležnih institucija i javnosti o tome.

Kontinuiranim speleološkom radom i praćenjem stanja na terenu hrvatski su speleolozi detektirali, evidentirali i istražili velik broj onečišćenih i ugroženih špilja i jama. Većina tih speleoloških objekata onečišćena je otpadom koji se namjerno baca u njih, zagađenim vodama i posljedicama geotehničkih zahvata u okolišu. Premda su svi speleološki objekti zaštićeni zakonom, speleolozi nastoje istaknuti posebno značajne objekte kako bi ukazali na potrebu sustavnog rada na zaštiti svih krških fenomena u Hrvatskoj.

Jamski sustav Đula - Medvedica, Foto: Tomislav RatajImajući u vidu činjenicu da je zaštita speleoloških objekata izrazito važna zbog niza razloga, Komisija za speleologiju HPS-a, speleološke udruge i odsjeci u HPS-u aktivno surađuju s nadležnim institucijama, a osobito s javnim ustanovama za zaštitu prirode i upravljanje zaštićenim područjima (nacionalnim parkovima i parkovima prirode) i lokalnim zajednicama. Svestranim zalaganjem danas je velik broj špilja i jama adekvatno zaštićen i pod nadzorom su stručnjaka. Hrvatska ima adekvatno organiziranu zaštitu podzemlja, čak i puno kvalitetniju nego sto je prosječna praksa u Europskoj uniji. U većini sredina postoji svijest, interes i inicijative lokalnih zajednica da se ugrožene špilje i jame zaštite, a onečišćene na odgovarajući način saniraju. Stoga se kod ukupne ocjene stanja ne mogu gledati samo najdrastičniji slučajevi onečišćenih i ugroženih speleoloških objekata.

<a href=Velik doprinos zaštiti krškog podzemlja daje speleološka inicijativa Čisto podzemlje koja se bavi problemom divljih odlagališta otpada u špiljama i jamama. Speleolozi okupljeni u ovoj inicijativi očistili su niz jama od otpada te promoviraju vrijednosti krškog podzemlja i nužnost njegova očuvanja.




SPELEOLOŠKI OBJEKTI IZRAVNO UGROŽENI DESTRUKTIVNIM AKTIVNOSTIMA I OBJEKTI U KOJIMA JE POTREBNO SANIRATI OŠTEĆENJA NASTALA RADOM KAMENOLOMA

  • Špilja u kamenolomu Tounj, Tounj
  • Grgosova špilja 2, Samobor
  • Špilja Debeljača, Lovinac

SPELEOLOŠKI OBJEKTI ONEČIŠĆENI OTPADOM, ZAGAĐENIM VODAMA ILI DRUGIM VIDOVIMA ZAGAĐENJA

  • Špiljski sustav Đulin ponor - Medvedica, Ogulin
  • Pazinska jama, Pazin
  • Jama Omerovica, Kučići, Rabotek
  • Špilja Pijavica, Senj

SPELEOLOŠKI OBJEKTI UGROŽENI PLANIRANIM ILI VEĆ IZVEDENIM GEOTEHNIČKIM ZAHVATIMA U OKOLIŠU

  • Munižaba i jama Kita Gaćešina, Crnopac, Južni Velebit
  • Špiljski sustav Vilina špilja - Ombla, Dubrovnik
  • Ponorno područje rijeke Gacke
  • Speleološki objekti na rijeci Dobri uzvodno od buduće HE Lešće

SPELEOLOŠKI OBJEKTI KOJI SU UGROŽENA STANIŠTA ENDEMSKE FAUNE ILI UGROŽENE ARHEOLOŠKE / PALEONTOLOŠKE LOKACIJE / NEADEKVATNO UPRAVLJANJE TURISTIČKIM ŠPILJAMA

  • Markova špilja na Hvaru
  • Špilja Vindija, Varaždin
  • Špilja Šipun kod Cavtata
  • Ponor Uviraljka, Papuk


Poveznice
Vrh ove stranice | Kazalo weba | Naslovnica
Komisija za speleologiju | Novosti iz Komisije za speleologiju | Hrvatski speleološki poslužitelj
Godišnje obveze članica KS HPS-a | Speleološki akti i obrasci | Nositelji naziva speleolog
Povijest speleologije | Speleološko školovanje | Speleološki priručnici | Savjeti za speleologe
Izvješća o radu KS HPS-a | Zaštita speleoloških objekata | Najveći speleološki objekti u Hrvatskoj

footer
Copyright 2021 © Hrvatski planinarski savez   |   Hosting i održavanje: Auris d.o.o.