Kozarčeva 22, 10000 Zagreb, Hrvatska/Croatia   |   e-mail: hps@hps.hr   |   tel: 01/4823-624, tel/fax: 01/4824-142





Dužnosnici HPS-a u posjetu speleološkim logorima na Velebitu

subota, 01.08.2020.

Dana 30. i 31. srpnja predsjednik Izvršnog odbora HPS-a prof. dr. sc. Darko Grundler, član Izvršnog odbora HPS-a Vladimir Novak i glavni tajnik HPS-a Alan Čaplar posjetili su speleološke logore na Velebitu te izrazili potporu speleolozima u istraživanjima koja provode u okviru Komisije za speleologiju HPS-a.

U razgovoru sa članovima Speleološkog odsjeka HPD-a Željezničar u teško pristupačnom speleološkom logoru kod Jame vjetrova u području Crnopca na južnom Velebuitu dužnosnici HPS-a neposredno su upoznati s izazovima speleoloških istraživanja i aktualnim rezultatima ovogodišnjih istraživanja podzemlja Crnopca a zatim su posjetili ulaz u jamski sustav Crnopac (ulaz Kita Gaćešina).

Slika.Hrvatski su speleolozi organizirani u Komisiji za speleologiju HPS-a u istraživanje Crnopca uložili desetljeća predanog rada i upornosti. Speleološka istraživanja na Crnopcu započeli su speleolozi HPD-a Željezničar Zagreb prije tridesetak godina, a prvi logor organizirao je Ozren Lukić (1965. – 1992.), koji je nedugo nakon prvih ostvarenih speleoloških rezultata na južnom Velebitu poginuo kao pripadnik Planinske satnije Velebit. U spomen na njega, najdublja hrvatska jama nazvana je Lukina jama. U početku su istraživanja na području Crnopca bila usmjerena na jamu Munižabu, a u lipnju 2004. šibenski su speleolozi otkrili ulaz u jamu Kitu Gaćešinu. Posljednjih su se desetak godina zbog izvanredno velikog broja otkrivenih jama istraživanju objekata na Crnopcu pridružili speleolozi iz čitave Hrvatske pa je taj dio Velebita postao pravo središte speleoloških zbivanja. Najveći je rezultat toga rada istraživanje jame Kite Gaćešine, u čemu ključnu ulogu imaju speleološki i bračni par Aida i Teo Barišić iz Šibenika, članovi šibenskoga HPK-a Sveti Mihovil. Otkrićem spoja između Kite Gaćešine – Draženove puhaljke i jame Oaze u kolovozu 2019. cijeli taj jamski sustav premašio je duljinu od 42 kilometra. Novim istraživanjima duljina jamskog sustava Crnopac stalno se povećava.

U području Crnopca ima razmjerno mnogo velikih speleoloških objekata i lako je moguće da su oni također povezani, odnosno da je riječ o jedinstvenom gigantskom speleološkom sustavu. Uz morfološke vrijednosti Jamskog sustava Crnopac, treba istaknuti i podzemnu bioraznolikost toga prostora. U podzemlju Crnopca zabilježeno je dosad najmanje 40 »pravih« špiljskih vrsta, od kojih su pet njih endemi Crnopca, devet velebitski, a 17 hrvatski endemi.

U logoru kod jame Vjetrova na Crnopcu

U petak 31. srpnja dužnosnici HPS-a posjetili su speleološki logor u Lomskoj dulibi koji su organizirali SO PDS Velebit i Komisija za speleologiju HPS-a, a zatim su se pod vodstvom zamjenika pročelnice Komisije za speleologiju HPS-a Marka Rakovca popeli do ulaza u jamu Nedam u Hajdučkim kukovima. Tu su ispratili istraživačku i transportnu ekipu koja se radi pripreme speleoronjenja uputila na dno jame. Prethodnim istraživanjima ove godine jama Nedam je istražena do dubine od 1250 metara, gdje je pronađen sifon.

Ulaz u jamu NedamBudući da je jama prošle godine bila istražena do dubine od 1021 m, nova istraživanja bila su usmjerena na istraživanje najdubljih dijelova jame. Kako bi se omogućilo takvo istraživanje bilo je potrebno izraditi bivak na većoj dubini, postaviti telefonski kabel te preopremiti dijelove linije za napredovanje u jami. Lipanjskim istraživanjem jama Nedam je s dubinom od 1143 m postala treća jama po dubini u RH, a novim istraživanjima jama je „produbljena“ preko 1200 metara. U jami je primijećena endemska velebitska pijavica (Croatobranchus mestrovi) i to cijelim putem od dubine 740 m (Meandar sreće) do police na dubini od 1110 m. Osim istraživanja u jami Nedam, speleolozi istražuju i druge perspektivne objekte u neposrednoj blizini Lukine i Lubuške jame te prikupljaju podatke za upis u katastar speleoloških objekata RH.

U speleološkom logoru na Malom Lomu

Zbog golemih podzemnih prostora, za čije je istraživanje potrebno angažirati velik broj istraživača i veliku količinu opreme, speleološka istraživanja su izrazito zahtjevna. Speleološki rezultati postignuti prethodnih godina i u prvom dijelu ove upućuju na zaključak da velikim otkrićima hrvatskih speleologa nije kraj.

Istraživanja se provode u sklopu projekta Istraživanje hrvatskog krša Komisije za speleologiju HPS-a.

Slika 1 od 4.Slika 2 od 4.Slika 3 od 4.Slika 4 od 4.
Preminuo Borislav Černi

Preminuo Borislav Černi (17.09.2020.)

PD Psunj iz Parkaca izvijestio je da je dana 16. rujna 2020. iznenada u 68. godini preminuo Borislav Černi. Borislav Černi bio je planinar sa 50-godišnjim stažom u PD-u Psunj. U svojoj dugogodišnjoj planinarskoj karijeri obnašao je brojne dužnosti u svojem planinarskom društvu. Istaknuo se u kao neumorni suradnik na brojnim društvenim akcijama u matičnom društvu i u HPS-u.

31. Skupština HPS-a

31. Skupština HPS-a (16.09.2020.)

Temeljem članka 30., stavak 2. Statuta Hrvatskog planinarskog saveza predsjednik HPS-a Darko Berljak sazvao je 31. sjednicu Skupštine HPS-a. Sukladno mjerama i preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera Civilne zaštite u cilju zaštite zdravlja, a temeljem konzultacija s Gradskim uredom za opću upravu Grada Zagreba o načinu održavanja sjednice Skupštine, prema odluci Izvršnog odbora HPS-a od 14. 9. 2020. sjednica Skupštine HPS-a održat će se elektronički.

Izvršni odbor usvojio Knjigu standarda za signalizaciju na planinarskim putovima

Izvršni odbor usvojio Knjigu standarda za signalizaciju na planinarskim putovima (15.09.2020.)

Izvršni odbor HPS-a 14. rujna 2020. usvojio je Knjigu standarda signalizacije na planinarskim putovima. Knjigom standarda objedinjene su na jednom mjestu oznake koje se primjenjuju za obilježavanje planinarskih putova u Hrvatskoj.

Google Search


hps.hr web

Mobilne aplikacije







Web kamere:
Zavižan |Dinara |Platak
Copyright 2020 © Hrvatski planinarski savez   |   Hosting i održavanje: Auris d.o.o.