Ulaganja u planinarsku infrastrukturu u Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030.

petak, 05.03.2021.

U veljači 2021. u Hrvatskom saboru usvojena je Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine, koja predstavlja jedan od strateških dokumenata za razvoj u svim djelatnostima na nacionalnoj razini. Cijela strategija dostupna je na mrežnoj stranici hrvatska2030.hr, a za planinarstvo je značajna jer je njome jasno utvrđeno strateško opredijeljenje RH za promoviranje planinarskih sadržaja i ulaganja u planinarsku infrastrukturu – planinarske domove i putove.

Strateški cilj 5. „Zdrav, aktivan i kvalitetan život“ Nacionalne razvojne strategije RH do 2030. godine obuhvaća pet prioritetnih područja javnih politika. Strategijom je posebno naglašena važnost unaprjeđenja zdravog i aktivnog života građana kroz sport i rekreaciju, a u vezi s time izričito se navodi nužnost promidžbe i ulaganja u planinarske sadržaje i infrastrukturu: „S ciljem poticanja zdravog i aktivnog života promovirat će se biciklistički i planinarski sadržaji i povezana infrastruktura te će se ulagati u njih.“ (Nacionalna razvojna strategija RH do 2030. godine, str. 81).

Planinarsku infrastrukturu u Hrvatskoj čini razgranata mreža od preko 6500 kilometara obilježenih planinarskih putova te 160 planinarskih domova, kuća i skloništa, o kojima skrbe Hrvatski planinarski savez i udruge članice Saveza. Ta infrastruktura ima osobitu važnost ne samo za više desetaka tisuća registriranih planinara, nego i za mnogo širi krug posjetitelja koji dolaze u planine radi zdravlja i rekreacije, uključujući i sve veći broj turista iz inozemstva. Svima njima nužno je osigurati najveću moguću sigurnost pri kretanju i boravku u hrvatskim planinama.

Planinarima je dobro poznato da je riječ o izrazito značajnoj javnoj infrastrukturi: većina planinarskih objekata vlasništvo je Republike Hrvatske ili jedinica lokalne uprave, a markirani putovi su svojevrsni nastavak javne prometne infrastrukture u planinskim područjima i ujedno najveći sportski objekt u Hrvatskoj. Štoviše, budući da su mnoga planinska područja ujedno zaštićena kao nacionalni parkovi i parkovi prirode, planinarski putovi i domovi ujedno predstavljaju i ključnu posjetiteljsku infrastrukturu tih parkova (Sjeverni Velebit, Paklenica, Risnjak, Velebit, Učka, Biokovo, Papuk, Medvednica, Žumberak i Samoborsko gorje, odnedavno i Dinara).

Bitno obilježje svih oblika planinarske infrastrukture je potreba za kontinuiranim održavanjem jer su objekti u nepovoljnim planinskim uvjetima pojačano izloženi propadanju. Osim vremenskih okolnosti u zimskom dobu godine, znatan izazov predstavlja i njihova udaljenost od urbanih središta i prometnica te od druge komunalne infrastrukture. Dodatna je okolnost što zbog sezonalnosti, posjećenosti samo u dane vikenda i drugih faktora, prihodi ostvareni poslovanjem planinarskih objekata često nisu dostatni niti za njihovu samoodrživost, a kamoli za značajnija ulaganja.

Iako su planinarski putovi i objekti nedvojbeno važni, a i unatoč stalnom povećanju broja posjetitelja hrvatskih planina, dosad nažalost na najvišoj razini nije uspostavljen stabilan, održiv i učinkovit model ulaganja javnih sredstava u planinarsku infrastrukturu. Upravo zato treba pozdraviti Nacionalnu razvojnu strategiju i njezino jasno određenje o promoviranju planinarskih sadržaja i ulaganjima u planinarsku infrastrukturu kao osnovu za značajnije iskorake u tom pogledu.

Unatoč svim poteškoćama i izazovima, a imajući u vidu činjenicu da je funkcionalna infrastruktura važan preduvjet za sigurnost planinarenja, Hrvatski planinarski savez i planinarske udruge ulažu značajne napore i sredstva u održavanje i unaprjeđenje infrastrukture u hrvatskim planinama. Hrvatski planinarski savez kontinuirano i redovito već godinama iz svojih vlastitih sredstava sufinancira obnovu, održavanje i uređenje planinarskih domova, kuća i skloništa. Ipak, već više godina zapaža se da potrebe na terenu znatno premašuju financijske te amaterske volonterske kapacitete planinara i planinarskih udruga budući da planinarska razmjerno skromna sredstva ne omogućavaju ozbiljnija investicijska ulaganja, a infrastruktura zbog starosti i intenzivnog korištenja sve više treba upravo takva ulaganja.

Hrvatski planinarski savez kontinuirano se zalaže za uspostavljanje konkretnih, primjenjivih i održivih modela ulaganja u planinarsku infrastrukturu, ističući da je ta vrsta ulaganja ujedno i oblik prijeko potrebne potpore održivom razvoju brdsko-planinskih područja. Naša djelatnost izravno je usmjerena na potporu svim vrstama planinarskih sadržaja te stvaranje uvjeta za siguran i ugodan boravak u prirodi svih onih koji posjećuju planine radi zdravlja i rekreacije, a nova Nacionalna razvojna strategija RH s odrednicama o planinarskim sadržajima i infrastrukturi svakako predstavlja dobro uporište za sve daljnje razvojne korake u tom smjeru.