Ulaganja u planinarsku infrastrukturu u Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030.

petak, 05.03.2021.

Slika.U veljači 2021. u Hrvatskom saboru usvojena je Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine, koja predstavlja jedan od strateških dokumenata za razvoj u svim djelatnostima na nacionalnoj razini. Cijela strategija dostupna je na mrežnoj stranici hrvatska2030.hr, a za planinarstvo je značajna jer je njome jasno utvrđeno strateško opredijeljenje RH za promoviranje planinarskih sadržaja i ulaganja u planinarsku infrastrukturu – planinarske domove i putove.

Strateški cilj 5. „Zdrav, aktivan i kvalitetan život“ Nacionalne razvojne strategije RH do 2030. godine obuhvaća pet prioritetnih područja javnih politika. Strategijom je posebno naglašena važnost unaprjeđenja zdravog i aktivnog života građana kroz sport i rekreaciju, a u vezi s time izričito se navodi nužnost promidžbe i ulaganja u planinarske sadržaje i infrastrukturu: „S ciljem poticanja zdravog i aktivnog života promovirat će se biciklistički i planinarski sadržaji i povezana infrastruktura te će se ulagati u njih.“ (Nacionalna razvojna strategija RH do 2030. godine, str. 81).

Planinarsku infrastrukturu u Hrvatskoj čini razgranata mreža od preko 6500 kilometara obilježenih planinarskih putova te 160 planinarskih domova, kuća i skloništa, o kojima skrbe Hrvatski planinarski savez i udruge članice Saveza. Ta infrastruktura ima osobitu važnost ne samo za više desetaka tisuća registriranih planinara, nego i za mnogo širi krug posjetitelja koji dolaze u planine radi zdravlja i rekreacije, uključujući i sve veći broj turista iz inozemstva. Svima njima nužno je osigurati najveću moguću sigurnost pri kretanju i boravku u hrvatskim planinama.

Planinarima je dobro poznato da je riječ o izrazito značajnoj javnoj infrastrukturi: većina planinarskih objekata vlasništvo je Republike Hrvatske ili jedinica lokalne uprave, a markirani putovi su svojevrsni nastavak javne prometne infrastrukture u planinskim područjima i ujedno najveći sportski objekt u Hrvatskoj. Štoviše, budući da su mnoga planinska područja ujedno zaštićena kao nacionalni parkovi i parkovi prirode, planinarski putovi i domovi ujedno predstavljaju i ključnu posjetiteljsku infrastrukturu tih parkova (Sjeverni Velebit, Paklenica, Risnjak, Velebit, Učka, Biokovo, Papuk, Medvednica, Žumberak i Samoborsko gorje, odnedavno i Dinara).

Bitno obilježje svih oblika planinarske infrastrukture je potreba za kontinuiranim održavanjem jer su objekti u nepovoljnim planinskim uvjetima pojačano izloženi propadanju. Osim vremenskih okolnosti u zimskom dobu godine, znatan izazov predstavlja i njihova udaljenost od urbanih središta i prometnica te od druge komunalne infrastrukture. Dodatna je okolnost što zbog sezonalnosti, posjećenosti samo u dane vikenda i drugih faktora, prihodi ostvareni poslovanjem planinarskih objekata često nisu dostatni niti za njihovu samoodrživost, a kamoli za značajnija ulaganja.

Iako su planinarski putovi i objekti nedvojbeno važni, a i unatoč stalnom povećanju broja posjetitelja hrvatskih planina, dosad nažalost na najvišoj razini nije uspostavljen stabilan, održiv i učinkovit model ulaganja javnih sredstava u planinarsku infrastrukturu. Upravo zato treba pozdraviti Nacionalnu razvojnu strategiju i njezino jasno određenje o promoviranju planinarskih sadržaja i ulaganjima u planinarsku infrastrukturu kao osnovu za značajnije iskorake u tom pogledu.

Unatoč svim poteškoćama i izazovima, a imajući u vidu činjenicu da je funkcionalna infrastruktura važan preduvjet za sigurnost planinarenja, Hrvatski planinarski savez i planinarske udruge ulažu značajne napore i sredstva u održavanje i unaprjeđenje infrastrukture u hrvatskim planinama. Hrvatski planinarski savez kontinuirano i redovito već godinama iz svojih vlastitih sredstava sufinancira obnovu, održavanje i uređenje planinarskih domova, kuća i skloništa. Ipak, već više godina zapaža se da potrebe na terenu znatno premašuju financijske te amaterske volonterske kapacitete planinara i planinarskih udruga budući da planinarska razmjerno skromna sredstva ne omogućavaju ozbiljnija investicijska ulaganja, a infrastruktura zbog starosti i intenzivnog korištenja sve više treba upravo takva ulaganja.

Hrvatski planinarski savez kontinuirano se zalaže za uspostavljanje konkretnih, primjenjivih i održivih modela ulaganja u planinarsku infrastrukturu, ističući da je ta vrsta ulaganja ujedno i oblik prijeko potrebne potpore održivom razvoju brdsko-planinskih područja. Naša djelatnost izravno je usmjerena na potporu svim vrstama planinarskih sadržaja te stvaranje uvjeta za siguran i ugodan boravak u prirodi svih onih koji posjećuju planine radi zdravlja i rekreacije, a nova Nacionalna razvojna strategija RH s odrednicama o planinarskim sadržajima i infrastrukturi svakako predstavlja dobro uporište za sve daljnje razvojne korake u tom smjeru.

Najnovije vijesti

Ljetni dvobroj Hrvatskog planinara

Ljetni dvobroj Hrvatskog planinara

23.07.2021.

Kao i svakog ljeta, Hrvatski planinar izlazi kao dvobroj. Uvodna tema je Prva hrvatska alpinistička ekspedicija Grenland 1971, a tu su i inspirativni članci o Durmitoru, Bilogori, Midžoru, Banskom brdu, Grossglockneru, planinarskoj prehrani i mnogim drugim temama.

Prva hrvatska alpinistička ekspedicija Grenland 1971. u TV kalendaru HRT-a

Prva hrvatska alpinistička ekspedicija Grenland 1971. u TV kalendaru HRT-a

20.07.2021.

Prva hrvatska alpinistička ekspedicija Grenland 1971. predstavljena je 18. 7. 2021. u TV kalendaru HRT-a. Pogledajte prilog emitiran povodom 50. obljetnice prvenstvenog uspona na Ingolfsfjeld.

50 godina od Prve hrvatske alpinističke ekspedicije Grenland ‘71

50 godina od Prve hrvatske alpinističke ekspedicije Grenland ‘71

16.07.2021.

Prva hrvatska alpinistička ekspedicija Grenland ‘71 izvedena je od 7. srpnja do 15. kolovoza 1971., prije točno 50 godina. U području Ingolsfjelda hrvatski su alpinisti ispenjali niz vrlo teških smjerova, među kojima je posebno značajan prvenstveni uspon na Ingolfsfjaeld.

footer
Copyright 2021 © Hrvatski planinarski savez   |   Hosting i održavanje: Auris d.o.o.