Rezervat biosfere Mura - Drava - Dunav

četvrtak, 21.10.2021.

15. rujna 2021., na UNESCO MAB ICC sastanku u Abuji (Nigerija), proglašen je prvi petodržavni rezervat biosfere u svijetu pod nazivom Rezervat biosfere Mura - Drava - Dunav.

Aktivnosti na uspostavljanju rezervata službeno su započele 2011. godine, kada su ministri zaštite okoliša 5 zemalja (Austrija, Hrvatska, Mađarska, Slovenija i Srbija) potpisali Deklaraciju o uspostavi prekograničnog Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav. Riječ je o najvećem riječnom zaštićenom području u Europi, koje pokriva gotovo milijun hektara i 700 kilometara riječnih tokova, u kojem živi oko 900.000 stanovnika.

2012. godine proglašen je hrvatsko-mađarski prekogranični Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav koji je primjer dobre suradnje dviju država. Na području Republike Srbije je 2017. godine proglašen Rezervat biosfere Bačko Podunavlje, na području Republike Slovenije 2018. godine Rezervat biosfere Mura, a na području Republike Austrije 2019. godine Rezervat biosfere Štajerska Mura, čime su ispunjeni preduvjeti za zajedničku nominaciju svih 5 zemalja. Koordinacijski odbori svih 5 zemalja tijekom 2019. godine izradili su nominacijski obrazac za proglašenje 1. petodržavnog rezervata biosfere u Svijetu koji je finaliziran na sastanku Koordinacijskih odbora 5 zemalja u rujnu 2019. godine u Posjetiteljskom centru Dravska priča te potpisan u proljeće 2020. godine od strane nadležnih ministara svih 5 zemalja.

Petodržavni rezervat biosfere ujedinjuje više od 10 pojedinih zaštićenih područja Mure, Drave i Dunava s ciljem zajedničkog upravljanja riječnim ekosustavom na održiv način. Koncept rezervata definira oko 300.000 hektara područja jezgre i utjecajnog područja te dodatnih 700.000 hektara prijelaznog područja. Područje jezgre je zakonom zaštićeno i sastoji se od postojeće mreže zaštićenih područja kao osnove rezervata.

Rezervati biosfere su područja kopnenih i morskih ekoloških sustava koja promoviraju rješenja usklađena s ciljevima očuvanja biološke raznolikosti i održivim razvojem. Međunarodno su priznati oblik zaštite i nominirani su od nacionalnih vlada te ostaju pod suverenom nadležnošću država u kojima se nalaze. Svi rezervati biosfere čine Svjetsku mrežu rezervata biosfere, unutar koje se potiče razmjena informacija i iskustava. Svaki rezervat biosfere mora ispuniti tri temeljne funkcije koje se međusobno nadopunjuju, a to su: zaštitna funkcija, razvojna funkcija i logistička funkcija koje promoviraju skladan suživot čovjeka i prirode, očuvanje iznimnih prirodnih vrijednosti te biološke i krajobrazne raznolikosti, daju podršku istraživanju, monitoringu i razmjeni podataka te pronalaze rješenja za usklađivanje očuvanja bioraznolikosti i socio-ekonomskog razvoja.

Područje rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav obiluje rijetkim i ugroženim staništima i vrstama, a dugogodišnji napori rezultirali su uspješnom regionalnom suradnjom i povezivanjem 5 zemalja oko istog cilja – zaštite i očuvanja prirode.

Iako područje nije primarno planinarsko, planinari kao ljubitelji prirode ga rado posjećuju. Ove su godine Dani hrvatskih planinara održani upravu u Podravini, u Đurđevcu i okolici.

Slika.

Najnovije vijesti

Novosti u Interaktivnoj planinarskoj karti Hrvatske

Novosti u Interaktivnoj planinarskoj karti Hrvatske

09.08.2022.

Interaktivna planinarska karta Hrvatske na mrežnoj stranici HPS-a proširena je ovoga ljeta podacima o svim planinarskim udrugama članicama HPS-a. Na novom sloju karte, označenom crveno-bijelom pribadačom nalik na planinarsku markaciju, dostupan je pregled geolokacija svih planinarskih udruga u Hrvatskoj.

115 godina od pronalaska velebitske degenije

115 godina od pronalaska velebitske degenije

17.07.2022.

Dana 17. srpnja 1907., prije točno 115 godina, mađarski prirodoslovac Árpád von Degen otkrio je na Velebitu jedan od najpoznatijih hrvatskih biljnih endema, danas poznat pod imenom velebitska degenija (Degenia velebitica).

100 godina planinarske markacije

100 godina planinarske markacije

01.07.2022.

Prije točno stotinu godina (1922.) slovenski planinar Alojz Knafelc uveo je u uporabu jednoobraznu planinarsku markaciju – bijelu točku s crvenim prstenom. Ta se oznaka, poznata kao Knafelčeva markacija, i danas primjenjuje u svim zemljama koje povezuje Dinarsko gorje i jedan je od prepoznatljivih simbola planinarstva u Sloveniji, Hrvatskoj i drugim zemljama.

footer
Copyright 2022 © Hrvatski planinarski savez   |   Hosting i održavanje: Auris d.o.o.