Nepoznato o poznatom: Osnivanje HPD

utorak, 30.04.2024.

Slika.

Ogulin, proljeće 1874. godine, mladi upravni činovnik, Srbin Budislav (Bude) Budisavljević i mladi pravnik, Hrvat Vladimir Mažuranić, sin „bana pučanina“ Ivana Mažuranića, ćaskaju tako prisno i prijateljski u hladovini nekadašnje ogulinske pukovnije, vjerojatno se dosađujući.

Prilazi im pomalo čudnovati stranac, znameniti austrijski alpinist, profesor matematike sveučilišta u Grazu dr. Johannes Frischauf, odličan poznavalac slovenskih i hrvatskih planina te budući inicijator osnutka hrvatskog planinarskog društva.

Taj susret bio je presudan u povijesti hrvatskog planinarstva i mnogo je zapisa u tom susretu. Pokušati ćemo izdvojiti neke zanimljivosti.

U jednom od pisama koje je dr. Johannes Frischauf iz Graza poslao Budi glasi:
„…Slobodan sam priposlati Vam izvještaj o posljednjoj mjesečnoj skupštini štajerskoga planinskog družtva. Ujedno se usuđujem zapitati najuljudnije: da li će ljetos koje družtvance poći iz Ogulina na Plješivicu ili na Plitvička jezera? Bude li mi voljkako moguće, pridružio bih se, da upoznam i te krajeve Hrvatske… Kako je sa hrvatskim alpinskim družtvom? Mi u Grazu živo želimo, da ožive što prije. Sada već ponovice rade ugarsko, galičko, pače i francesko društvo; a njemačko, austrijsko, švicarsko i talijansko, postoje već odavno. Sva se ova družtva dobro paze i domienjaju zamjenito; a baš ovakva su družtva te kako podobna, da zbliže strane elemente....“

Potaknut dolaskom Frischaufa i njegovim nagovorom pismima, Bude se pismeno obraća u Zagreb, profesoru geologije dr. Gjuri Pilaru, koji mu pozitivno odgovara.

Ubrzo su se na Pilarev poziv, 15. listopada 1874. godine, u zgradi Narodnog muzeja u Zagrebu, a radi dogovora oko osnivanja planinarskog družtva sakupili: Bude Budisavljević, Spiro Brusina, Gjuro Crnadak, dr. Uroš Čučković, Vaso Dizdar, Ilija Guteša, Josip Janda, Petar Matković, dr. Josip Schlosser, Josip Torbar, Ljudevit Vukotinović i Pavao Žulić.

Gjuri Pilaru, Josipu Torbaru i Ljudevitu Vukotinović je povjerena izrada društvenih pravila.

Predložena pravila tadašnja Vlada prihvatila je 20. ožujka 1875. godine, a prva glavna skupština sazvana je za 29. travnja 1875. godine na kojoj se sastalo 26 članova te za predsjednika u 1875. godini izabralo dr. Josipa Schlossera.

Nakon prvotnih dilema oko naziva društva, jednoglasno je, kratko i jasno, odlučeno o nazivu: Hrvatsko planinsko družtvo.

Prema podacima u prvoj poslovnoj godini (1874-1875.) broj članova se navodi kao 252 + 1 = 253 odnosno taj 1 član, bila je žena…prva Hrvatica, članica i „organizirana“ planinarka, Josipa Vrbančić.



dr. Josip Schlosser

Od spomenutih izdvojit ćemo dr. Josipa Schlossera, predsjednika HPD-a u prvoj radnoj godini:
Rođen 26. siječnja 1808. u Jindřihovu u sjevernoj Moravskoj. Obitelj je htjela da postane svećenik, no sve se više počeo zanimati za prirodne znanosti pa je upisao studij medicine u Beču gdje je diplomirao. Najprije je radio kao liječnik u bolnici u Beču, potom je proučavao koleru u Lombardiji i Veneciji, a 1836. postao je profesor botanike u kirurškoj školi u Salzburgu gdje je brzo došao u sukob s nadređenima. To je bio povod Schlosseru da 1836. dođe u Hrvatsku.

U početku je kao osobni liječnik grofa Ladislava Pejačevića djelovao u Našicama, a zatim seli u dvorac Sveta Helena nedaleko Svetog Ivana Zeline gdje je bio osobni liječnik grofa Adamovića Čepinskog.

Nakon Varaždinskih Toplica i Križevaca, vraća se u Zagreb 1864. kad je postao praliječnik Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije.

Schlosser je poznatiji po istraživanjima biljnoga i životinjskog svijeta Hrvatske pa se smatra osnivačem znanstvene botanike u Hrvatskoj. Osobito su mu značajna istraživanja hrvatske flore u suradnji s dugogodišnjim prijateljem Ljudevitom Vukotinovićem s kojim je prošao gotovo sve hrvatske planine.

Kao prirodoslovac, uz floristiku se bavio i istraživanjima ptica i leptira.

Zbog svojih zasluga dobio je titulu viteza, s pridjevkom Klekovski, u čast planine Klek.

Tijekom boravka u Križevcima Schlosser se oženio Izabelom Žigrović koja je rano umrla. S njom je dobio dvojicu sinova, Levina i Ljudevita. Hrvatsku je prihvatio kao svoju domovinu pa je i svoje srednje ime Kalasancije pisao kao Krasoslav.

Josip Kalasancije Schlosser Klekovski umro je u Zagrebu 27. travnja 1882. i pokopan na Mirogoju. Osim Schlosserovih stuba u Zagrebu, njegovo ime nose i Schlosserova livada i planinarski dom podno Risnjaka.

Predsjednik HPD-a bio je od 1874-1876. godine.

Izvori:

  • HP 1999/05
  • https://nacionalnemanjine.hr/josip-schlosser-utemeljitelj-hrvatske-znanstvene-botanike/

Najnovije vijesti

Dani hrvatskih planinara 25.-26. svibnja 2024. na Kamenitovcu

Dani hrvatskih planinara 25.-26. svibnja 2024. na Kamenitovcu

23.05.2024.

Hrvatski planinarski savez i HPD Bilogora iz Bjelovara pozivaju sve zainteresirane planinare na Dane hrvatskih planinara koji će se održati 25. i 26. svibnja 2024. na Kamenitovcu, s organiziranim izletima i turama po Bilogori.

15 godina od uspona Hrvatske ženske alpinističke ekspedicije na vrh Mount Everesta

15 godina od uspona Hrvatske ženske alpinističke ekspedicije na vrh Mount Everesta

19.05.2024.

Na današnji dan, 19. svibnja 2009. sestre Darija i Iris Bostjančić popele su se na najvišu točku našeg planeta – na vrh Mount Everesta (8850 m) na Hrvatskoj ženskoj alpinističkoj ekspediciji koju je organizirao Hrvatski planinarski savez. Bile su prve žene u toj sezoni na vrhu Everesta, a ujedno i prve sestre u povijesti koje su na vrh svijeta stigle s nepalske strane planine. Tog dana hrvatska zastava prvi puta je istaknuta na najvišem mjestu na svijetu

Predstavljanje knjige Durmitor 23. svibnja u Zagrebu

Predstavljanje knjige Durmitor 23. svibnja u Zagrebu

18.05.2024.

U četvrtak 23. svibnja s početkom u 19:30 sati u Knjižnici Bogdan Ogrizović (Cvjetni trg, Preradovićeva 5) u Zagrebu će biti predstavljena knjiga "Durmitor - nacionalni park" Vlade Vujisića.














footer
Copyright 2024 © Hrvatski planinarski savez