Dokumenti Komisije za speleologiju:

Aktualna speleološka istraživanja i rezultati rada članica Komisije za speleologiju detaljno su predstavljeni na portalu www.speleologija.hr.

Načela rada Komisije za speleologiju:

1. Suradnja između speleologa, bez obzira u kojoj organizaciji djeluju.
2. Rezultati speleoloških istraživanja su vrijedni bez obzira tko ih je izveo. Promocija rezultata speleoloških istraživanja svih udruga i pojedinaca važna je za daljnji razvoj speleologije.
3. KS je za dogovor s HSS-om, ZSS-om te ISS-om o zajedničkom predstavljanju Hrvatske u međunarodnim organizacijama.
4. Nije prihvatljivo onemogućavanje bilo kojeg speleologa ili udruge u obavljanju speleološke djelatnosti ili uspostave suradnje, bilo u Hrvatskoj ili izvan nje.
5. Uvaživši sve rezultate prethodnih generacija speleologa i ne umanjujući ničiji značaj, smatramo da daljnje djelovanje treba biti usmjereno prema postizanju novih rezultata speleoloških istraživanja, poboljšanju statusa hrvatske speleologije, promociji rezultata istraživanja, te unaprjeđenju speleološkog školovanja, a neopterećeno povijesnim sukobima i osobnim animozitetima.
6. S obzirom na zamršenu zakonsku regulativu u Hrvatskoj bitno je da hrvatski speleolozi imaju usklađeno djelovanje prema državnim i javnim ustanovama neovisno u kojim organizacijama djelovali.
7. Moguće ujedinjenje hrvatskih speleologa je proces koji se može odvijati u pozitivnoj atmosferi uspješne zajedničke suradnje.

Speleologija u Hrvatskoj

Špilje i jame u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je do 2013. godine poznato preko 9000 špilja i jama, no precizni podaci o njima još nisu objedinjeni u okviru državnog speleološkog katastra. Hrvatski krš je poznat u svijetu po dubokim jamama. U Hrvatskoj su do sada istražene 54 jame dublje od 250 m, od čega su 3 jame dublje od 1000 m - Jamski sustav Lukina jama-Trojama (-1431 m), Slovačka jama (-1320 m) i Jamski sustav Velebita (-1026 m), a ukupno ih je 18 dubljih od 500 m. Najveći broj dubokih jama nalazi se na planinama Velebit i Biokovo. Speleolozi svake godine pronalaze veći broj do sada neistraženih špilja i jama. Od aktualnih istraživanja, u nekim velikim špiljama i jamama ona traju godinama (npr. špilje Kita Gaćešina i Munižaba, jamski sustav Velebita). Također, u dijelu najvećih speleoloških objekata postoje perspektive za daljnja istraživanja. Stoga unatoč tisućama do sada istraženih špilja i jama, daleko smo od nekog konačnog broja istraženih objekata. Najdulje hrvatske špilje su prema podacima iz 2019. Jamski sustav Kita Gaćešina - Draženova puhaljka (trenutna stvarna duljina 37.640 m), Špiljski sustav Đulin ponor – Medvedica (horizontalna duljina 16.4 km) i Špiljski sustav Panjkov ponor- Kršlje (Muškinja - Varićakova špilja) (horizontalna duljina 12.9 km). Popis 10 najvećih špilja i jama dostupan je na Najveće hrvatske špilje i na Najdublje hrvatske jame a popis 50 najduljih i najdubljih dostupan je na Popis najdubljih i najduljih speleoloških objekata u RH - svibanj 2019..

Uloga speleologa

Monitoring i zaštita špilja su među osnovnim zadacima speleološke djelatnosti. Višegodišnjim uvidom u stanje na terenu speleolozi su pronašli veći broj ugroženih špilja i jama, od čega ima najviše ugroženih otpadom koji se namjerno baca u njih, zagađenim vodama, te geotehničkim zahvatima u okolišu. Speleolozi vode popis najugroženijih krških fenomena s ciljem da se istakne potreba dodatnih napora nadležnih ustanova za rad na njihovoj zaštiti i saniranju onečišćenja, te puno više radi na preventivi i edukaciji.

Speleološkom djelatnošću se mogu baviti isključivo educirani speleolozi, što je regulirano Zakonom o zaštiti prirode temeljem kojeg se izdaju dopuštenja za speleološke aktivnosti. Jedan od osnovnih zadataka Komisije za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza je školovanje speleologa koje se danas odvija kroz speleološke škole, seminare, ispite za naziv speleolog i instruktorske seminare. Prvi speleološki tečaj organiziran je 1957. godine u Ogulinu, zatim u Donjoj Cerovačkoj špilji 1958. te u Tounju 1960. godine. Organizacija speleoloških škola po programu Komisije započinje 1966., a od osnutka Zagrebačke speleološke škole 1971. godine one se organiziraju svake godine u Zagrebu, Splitu, Karlovcu, Šibeniku i drugim gradovima. Redovito se organiziraju seminari radi unaprjeđenja znanja iz pojedinih područja speleologije, a članovi Komisije sudjeluju na skupovima i seminarima u inozemstvu. Uz poticaj Komisije izdano je više stručnih publikacija i priručnika za potrebe speleološke edukacije. Od 1970. do 2019. godine je pod Komisijom za speleologiju steklo naziv 65 instruktora speleologije, 251 speleolog, a edukacijom na speleološkim školama svake godine se školuje oko 90ak novih speleoloških pripravnika.

Poveznice
Komisija za speleologiju
Novosti iz Komisije za speleologiju | Hrvatski speleološki poslužitelj
Godišnje obveze članica KS HPS-a
Povijest speleologije | Speleološka edukacija| Speleološki priručnici | Savjeti za speleologe| Izvještaji o radu KS HPS-a | Zaštita špilja i jama | Najveće hrvatske špilje | Najdublje hrvatske jame| Kazalo weba | Naslovnica