Kozarčeva 22, 10000 Zagreb, Hrvatska/Croatia   |   e-mail: hps@hps.hr   |   tel: 01/4823-624, tel/fax: 01/4824-142





Planinarski putevi na Moslavačkoj gori

ponedjeljak, 21.10.2019.

Sjeverozapadni dio Moslavačke Gore, ako promatramo predio sjeverozapadno od ceste Gornja Jelenska – Podgarić, u najvećem je dijelu do sada bio bez registriranih ili s tek nekoliko registriranih ali u većoj mjeri zapuštenih planinarskih puteva.

Pozdrav izvođača radova

Upravo zato, HPD Garjevica Čazma, kao mlado planinarsko društvo, svjesno je krenulo sredinom prošle godine s idejom i realizacijom jednog, da tako kažemo dugoročnog projekta, kojem je temeljni cilj bio otvaranje ovog dijela ali i cjelokupne Moslavačke gore (iako je Moslavačka gora zbog srednjovjekovnih utvrda koje su je okruživale bila poznata pod nazivom „Zaprta gora“ ili „Mons Claudius“), široj planinarskoj ali i inoj javnosti i upoznavanje s velikom geološkom raznolikošću i kulturno-povijesnom tradicijom ovog starog gorja.

Jednostavno rečeno, ideja je bila oživljavanje i revitalizacija tog djela Moslavačke gore, za širu planinarsku javnost uspostavom novih kao i preuzimanjem skrbi o nekim od postojeći ali zapuštenih planinarskih puteva.

Također, HPD Garjevica Čazma je kao planinarsko društvo s respektabilnim brojem članova, bilo jedino planinarsko društvo iz Moslavine, a koje u tom trenutku nije imalo svojih planinarskih staza na Moslavačkoj gori, iako je gledajući teritorijalno, praktički 1/3 Moslavačke gore usmjerena svojim sjeverozapadnim obroncima upravo prema gradu Čazmi i čazmanskom kraju.

Kao važan faktor za ustrojavanje planinarskih staza na ovom dijelu Moslavačke gore govorila je i činjenica da je taj dio Moslavačke gore proglašen Regionalnim parkom ukupne površine 15111,32 ha, a zbog regionalnog značaja za očuvanje krajobrazne, geološke i biološke raznolikosti, te bogate kulturno-povijesne i tradicijske baštine. Taj park se inače prostire područjem dviju županija u približno jednakom omjeru, odnosno 45,74 % ili 6911,38 ha područjem Bjelovarsko-bilogorske, a 54,26 % ili 8199,94 ha područjem Sisačko-moslavačke županije.

U cilju proučava stanja zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti osnovana Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Bjelovarsko bilogorske županije, a sjedište koje je upravo u Gradu Čazmi.

Sam Grad Čazma, kao jedno od najstarijih gradskih središta Moslavine, a koje se nalazi upravo na sjeverozapadnim obroncima Moslavačke gore, odnosno HPD Garjevica Čazma, kao jedino društvo koje u njemu djeluje iz ovog sjeverozapadnog dijela Moslavačke gore, u neku je ruku bilo „hendikepirano“ jer nije imalo apsolutno nikakvu početnu točku ili planinarski put ka najvišem vrhu Moslavačke gore ili središnjem dijelu tog gorja, iako je za to bilo iznimno mnogo potencijala.

Početak, u tom trenutku, „imaginarnog“ projekta, koji je „rođen“ u glavi predsjednika društva, Kristijana Čikora, da bi se uopće mogao kao takav realizirati, morao je imati temelj, a temelj je predstavljalo školovanje naših članova za buduće markaciste i aktivno učlanjivanje istih u širu zajednicu markacista.

Cijeli plan išao je kako se kaže „kao po loju“, jer je iz redova društva iznjedrena iznimno kvalitetna baza ljudi, njih petorica, među kojima su se posebno isticali Mladen Golubić i Mladen Kolenc, a koji su po završenom markacističkom tečaju, odmah prionuli u planiranje i realizaciju ovog projekta.

Uslijedili su mnogobrojni sati i dani razgovora, dogovora, dopisivanja, prepisivanja, planiranja i trasiranja budućih planinarskih puteva na Moslavačkoj gori.

U tome je društvo imalo veliku stručnu pomoć Komisije za planinarske puteve Hrvatskog planinarskog saveza, a glede financija, potporu i razumijevanje od svog matičnog grada – Čazme. Također, neprestano je ostvarivan kontakt sa susjednim društvima, PD Yeti i HPD Jelengrad jer su novoizgrađeni planinarski putevi u konačnici povezani na njihove, postojeće staze. To su bili priključci kod Košutagrada, Jelengrada i kod Strme međe.

U konačnici, stvoreno je ukupno 36,4 kilometara novih planinarskih puteva na Moslavačkoj gori:

- Imanje obitelji Salaj – Poljanak, u dužini 8.1 km (oznaka 120)

- Poljanak – Stara straža, u dužini 1.9 km (oznaka 121)

- Košutgrad – Pleterac, u dužini 6 km (oznaka 122)

- Pleterac – Mjesec, u dužini 5.3 km (oznaka 123)

- Jelengrad – Mjesec, u dužini 2.8 km (oznaka 124)

- Pešut – Mjesec, u dužini 9 km (oznaka 125)

- Prijevoj Baza – Kaluđerov grob, u dužini 3.3 km (oznaka 126)

Kako se radi o dosta zahtjevnom poslu, isti je podijeljen u dvije faze, tako da je upravo sredinom mjeseca listopada ove godine, završeno označavanje predmetnih staza markacijama, a posljednji metri ovih puteva, obilježeni su na lokaciji poznatoj po nazivu „Kaluđerov grob“, kao jednoj od najmističnijih lokaliteta na Moslavačkoj gori.

Upravo na toj lokaciji je odmah potom, izvršeno postavljanje novog, više od 4 metara visokog, hrastovog križa, po uzoru na križ koji se tu nalazio na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Križ je postavljen na identičnoj lokaciji kao i dotadašnji stari, derutni križ, kao trajni znamen zanimljive povijesne legende koja je vezana uz ovaj lokalitet, s temeljnom željom da taj križ i ta lokacija postanu poveznica svih planinarskih društava koja gravitiraju Moslavačkoj gori.

Konačno, par dana prije pisanja ovog teksta, članovi HPD Garjevica su na najstrmijem i najzahtjevnijem dijelu planinarskih puteva, podno samih zidina drevnog Jelengrada, izgradili ukupno 83 stepenice, prateće rukohvate i drveni mostić preko obližnjeg potoka, kako bi ovu zahtjevnu dionicu dodatno osigurali i učinili lako dostupnom za sve planinare.

Time je završena prva faza izgradnje planinarskih puteva na sjeverozapadnom dijelu Moslavačke gore, koja još obuhvaća i postavljanje univerzalnih, planinarskih tabli.

U drugoj fazi slijede određena iznenađenja.

Kao zaključak, možemo konstatirati da gore navedeni planinarski putevi, predstavljaju jedno interesantno putovanje sjeverozapadnim dijelom Moslavačke gore, jedno putovanje koje povezuje prošlost i sadašnjost ovog lokaliteta, bogatu i burnu povijest, te veličanstvenu floru i faunu kojom ovaj lokalitet obiluje.

Napominjemo da sve ove planinarske puteve već možete vidjeti i na Interaktivnoj planinarskoj karti Hrvatske.

Kristijan Čikor

predsjednik HPD Garjevica Čazma

Slika 1 od 7.Slika 2 od 7.Slika 3 od 7.Slika 4 od 7.Slika 5 od 7.Slika 6 od 7.Slika 7 od 7.
Iz tiska izašao Planinarski kalendar HPS-a za 2020.

Iz tiska izašao Planinarski kalendar HPS-a za 2020. (18.11.2019.)

Iz tiska je izašao atraktivan zidni kalendar HPS-a za 2020. godinu s odabranim fotografijama planinskih područja u Hrvatskoj. Uz slike planina i planinske prirode, u kalendaru je pregled svih važnijih akcija u sljedećoj godini.

Novi broj Hrvatskog planinara za studeni 2019.

Novi broj Hrvatskog planinara za studeni 2019. (08.11.2019.)

U ovom broju planinarimo po Karpatima, Kleku, Ugljanu, Pašmanu, Svilaji i feratama na Omiškoj Dinari i kanjonu Zrmanje.

Skupštine UIAA i EUMA

Skupštine UIAA i EUMA (07.11.2019.)

Od 31. listopada do 3. studenoga u Larnaki na Cipru održani su sastanci raznih tijela te godišnje skupštine Svjetske planinarske asocijacije (UIAA) i Europske unije planinarskih saveza (EUMA).

Google Search


hps.hr web















Vrijeme: Zavižan |Platak

Copyright 2019 © Hrvatski planinarski savez   |   Hosting i održavanje: Auris d.o.o.