Alpinizam proglašen nematerijalnom kulturnom baštinom čovječanstva

nedjelja, 15.12.2019.

Alpinizam je sveukupno kulturno, estetsko, etičko i sportsko djelovanje u planinama. Ta djelatnost obuhvaća kombinirano korištenje planinarskih i penjačkih vještina (slobodno/tehničko – u suhoj stijeni, u snijegu, po zaleđenoj podlozi, u ledu i sl.) i specijalizirane opreme, ali i sve druge vještine, tjelesne i psihičke izazove i rizike povezane s kretanjem na nepristupačnim terenima i boravkom u visokim planinama. Etika alpinizma podrazumijeva da alpinist samostalno postavlja osiguranja pri usponu, što u kombinaciji s logistikom uspona, promišljanjem o pristupima i silazima, vremenskim uvjetima, raznovrsnim opasnostima i drugim izazovima čini alpinistički uspon izrazito zahtjevnim.

U obrazloženju proglašenja alpinizma nematerijalnom kulturnom baštinom UNESCO navodi i ističe:

Alpinizam je kultura penjanja na vrhove i stijene u visokim planinama, u svim godišnjim dobima, po stjenovitom i zamrznutom terenu. On obuhvaća fizičke, tehničke i intelektualne vještine, korištenje odgovarajućih tehnika, opreme i vrlo specifičnih alata poput užadi i cepina. Alpinizam je tradicionalna fizička aktivnost karakteristična po kulturi sačinjenoj od znanja o kretanju i boravku u visokom gorju, povijesti i razvoju vrijednosti povezanih s alpinizmom i specifičnim vještinama. Alpinizam obuhvaća napredno znanje o prirodnom okolišu, promjenjivim vremenskim uvjetima i o opasnostima u planinama, a obuhvaća također i etičke aspekte. Alpinisti se usavršavaju u primjeni penjačkih tehnika, suživotu s krajolikom i harmoniji s prirodnim okolišem. Vještine povezane s boravkom i alpinističkim kretanjem u visokom gorju mobiliziraju etičke principe utemeljene na osobnim sposobnostima i angažmanu. Druga bitna sastavnica je timski duh, koji povezuje alpiniste različitih razina iskustva i znanja. Alpinisti djeluju u planinarskim društvima i alpinističkim klubovima koji razvijaju i šire specifične alpinističke vještine širom svijeta. Udruge organiziraju zajedničke uspone, razmjenjuju praktične informacije i surađuju u različitim publikacijama, stvarajući temeljnu snagu specifične alpinističke kulture. Do 20. stoljeća i u njemu, planinarski i alpinistički klubovi u vodećim alpinističkim zemljama (Francuskoj, Italiji i Švicarskoj) razvili su čvrstu povezanost kroz različite alpinističke susrete i akcije na svim razinama, koja se uspješno proširila na cijeli svijet.

Alpinizam u Hrvatskoj razvija se u okviru Komisije za alpinizam Hrvatskog planinarskog saveza, kroz brojne alpinističke ekspedicije, pohode, logore, škole i druge vrste aktivnosti. Hrvatski alpinisti i alpinistice izveli su alpinističke uspone na najviše vrhove svijeta i u svim svjetskim velegorjima.

Podrobnije informacije mogu se pronaći na internetskim stranicama UIAA i UNESCO-a