Dinara proglašena parkom prirode

petak, 05.02.2021.

Odlukom Hrvatskog Sabora 5. veljače 2021. proglašen je Park prirode Dinara kao dvanaesti park prirode u Republici Hrvatskoj. Parkom prirode Dinara zaštićeno je 63.052 hektara na području Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije. Na temelju opsežnih stručnih istraživanja i elaborata zaštićen je najveći dio masiva Dinare (Dinara, Troglav i Kamešnica), uključujući izvorišni dio i gornji tok rijeke Cetine te krška polja uz Cetinu: Hrvatačko, Paško i Vrličko.

Hrvatski je planinarski savez među prvima, odmah nakon Domovinskog rata, počeo isticati prirodne vrijednosti Dinare i nužnost odgovarajuće zaštite toga velikog i nadasve zanimljivog planinskog prostora. Istovremeno, hrvatski planinari prionuli su uređenju planinarskih putova i planinarskih objekata, koji omogućuju sigurno kretanje cijelom Dinarom i boravak na njoj. U pripremi za proglašenje Parka prirode Dinara HPS je za potrebe Ministarstva zaštite okoliša i energetike (sada Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja) pripremio i opsežan elaborat »Planinarstvo na planini Dinari i uloga planinara u vrednovanju i očuvanju biološke raznolikosti Dinare«. U njemu je posebno istaknuto da zahvaljujući angažmanu brojnih planinarskih udruga članica HPS-a planinarska infrastruktura na Dinari danas omogućuje zainteresiranim posjetiteljima da obilazeći planinu otkriju mnoge prirodne ljepote, dožive nove vidike i upoznaju skrivene kutke u planini i njenom podnožju te kulturno-povijesne znamenitosti važne za razumijevanje hrvatske prošlosti. Upravo je radi popularizacije Dinare HPS s planinarskim društvima Dinara iz Knina i Sinjal 1831 iz Kijeva nedugo nakon oslobođenja Dinare započeo organizirati skupni uspon na njezin vrh, a 2004. na Dinari je održan Dan hrvatskih planinara s više od tisuću sudionika. U Hrvatsku planinarsku obilaznicu (HPO) vrh Dinare uvršten je kao obvezna kontrolna točka za stjecanje drugog stupnja priznanja (srebrne značke).

S prirodoslovnog je gledišta važno istaknuti da je Dinara stanište više od 1000 biljnih vrsta, od toga 75 nacionalnih endema, a poznato je više od 20 endemskih vrsta životinja. Dinarski je krš fenomen prepoznat na međunarodnoj razini i obuhvaća mnogo šire područje, a dobio je ime upravo po Dinari kao tipskom lokalitetu. To je najvrjednija prirodna krška cjelina na svijetu, s naslagama debljim od osam kilometara te izrazito razvijenim krškim poljima, koja objedinjavaju sve krške pojave.

Raznolikošću pejzaža - od kamenih goleti i slikovitih bjelogoričnih i crnogoričnih šuma do prostranih livada i pojasa klekovine - te jedinstvenom povezanošću s morem, hrvatske planine čine gorski dio zemlje jednim od najslikovitijih područja u ovom dijelu Europe. Neke su od tih planina zahvaljujući svojoj ljepoti, položaju, povijesnim značajkama ili drugim obilježjima – primjerice Velebit, Biokovo i Klek - već davno postale simboli. I Dinara ima potencijal da bude jedan od najprepoznatljivijih hrvatskih nacionalnih simbola. Imena vrhova poput Mont Blanca, Grossglocknera, Olimpa ili Triglava danas su gotovo postala sinonimi za imena zemalja u kojima se nalaze. Dinara itekako zaslužuje da to postane. Nema dvojbe da proglašenjem Parka prirode Dinara to područje dobiva nove adute za kvalitetno vrednovanje, primjerenu popularizaciju i učinkovitu zaštitu.

Slika.

Najnovije vijesti

Video priča o izložbi Tragom prvog izleta HPD-a i 150. obljetnici planinarstva u Hrvatskoj

Video priča o izložbi Tragom prvog izleta HPD-a i 150. obljetnici planinarstva u Hrvatskoj

21.08.2025.

U emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" na prvom programu HRT-a emitirana je 21. kolovoza zanimljiva video priča Tomislava Rataja o planinarskoj izložbi Tragom prvog izleta HPD-a i 150. obljetnici planinarstva u Hrvatskoj.

Planinarsko sklonište Skorpovac uskoro u funkciji

Planinarsko sklonište Skorpovac uskoro u funkciji

16.08.2025.

Tijekom ovoga ljeta na trasi Premužićeve staze i Velebitskog planinarskog puta u Skorpovcu izgrađeno je novo planinarsko sklonište koje će omogućiti siguran i ugodan zaklon planinarima na uzdružnim turama po srednjem Velebitu. Konstrukcija skloništa podignuta je u lipnju, na mjestu staroga skloništa koje je izgorjelo u požaru...

95 godina Rossijevog skloništa

95 godina Rossijevog skloništa

15.08.2025.

Prije točno 95 godina, na Veliku Gospu 15. kolovoza 1930. otvoreno je Rossijevo sklonište u Rožanskim kukovima. To je danas jedan od najprepoznatljivijih planinarskih objekata u hrvatskim planinama. Sklonište je sagradilo Hrvatsko planinarskog društvo (HPD) i nazvalo ga po svojem istaknutom članu - istraživaču velebitske flore Ljudevitu Rossiju.











footer
Copyright 2025 © Hrvatski planinarski savez   |   Hosting i održavanje: Auris d.o.o.