Rezervat biosfere Mura - Drava - Dunav

četvrtak, 21.10.2021.

15. rujna 2021., na UNESCO MAB ICC sastanku u Abuji (Nigerija), proglašen je prvi petodržavni rezervat biosfere u svijetu pod nazivom Rezervat biosfere Mura - Drava - Dunav.

Aktivnosti na uspostavljanju rezervata službeno su započele 2011. godine, kada su ministri zaštite okoliša 5 zemalja (Austrija, Hrvatska, Mađarska, Slovenija i Srbija) potpisali Deklaraciju o uspostavi prekograničnog Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav. Riječ je o najvećem riječnom zaštićenom području u Europi, koje pokriva gotovo milijun hektara i 700 kilometara riječnih tokova, u kojem živi oko 900.000 stanovnika.

2012. godine proglašen je hrvatsko-mađarski prekogranični Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav koji je primjer dobre suradnje dviju država. Na području Republike Srbije je 2017. godine proglašen Rezervat biosfere Bačko Podunavlje, na području Republike Slovenije 2018. godine Rezervat biosfere Mura, a na području Republike Austrije 2019. godine Rezervat biosfere Štajerska Mura, čime su ispunjeni preduvjeti za zajedničku nominaciju svih 5 zemalja. Koordinacijski odbori svih 5 zemalja tijekom 2019. godine izradili su nominacijski obrazac za proglašenje 1. petodržavnog rezervata biosfere u Svijetu koji je finaliziran na sastanku Koordinacijskih odbora 5 zemalja u rujnu 2019. godine u Posjetiteljskom centru Dravska priča te potpisan u proljeće 2020. godine od strane nadležnih ministara svih 5 zemalja.

Petodržavni rezervat biosfere ujedinjuje više od 10 pojedinih zaštićenih područja Mure, Drave i Dunava s ciljem zajedničkog upravljanja riječnim ekosustavom na održiv način. Koncept rezervata definira oko 300.000 hektara područja jezgre i utjecajnog područja te dodatnih 700.000 hektara prijelaznog područja. Područje jezgre je zakonom zaštićeno i sastoji se od postojeće mreže zaštićenih područja kao osnove rezervata.

Rezervati biosfere su područja kopnenih i morskih ekoloških sustava koja promoviraju rješenja usklađena s ciljevima očuvanja biološke raznolikosti i održivim razvojem. Međunarodno su priznati oblik zaštite i nominirani su od nacionalnih vlada te ostaju pod suverenom nadležnošću država u kojima se nalaze. Svi rezervati biosfere čine Svjetsku mrežu rezervata biosfere, unutar koje se potiče razmjena informacija i iskustava. Svaki rezervat biosfere mora ispuniti tri temeljne funkcije koje se međusobno nadopunjuju, a to su: zaštitna funkcija, razvojna funkcija i logistička funkcija koje promoviraju skladan suživot čovjeka i prirode, očuvanje iznimnih prirodnih vrijednosti te biološke i krajobrazne raznolikosti, daju podršku istraživanju, monitoringu i razmjeni podataka te pronalaze rješenja za usklađivanje očuvanja bioraznolikosti i socio-ekonomskog razvoja.

Područje rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav obiluje rijetkim i ugroženim staništima i vrstama, a dugogodišnji napori rezultirali su uspješnom regionalnom suradnjom i povezivanjem 5 zemalja oko istog cilja – zaštite i očuvanja prirode.

Iako područje nije primarno planinarsko, planinari kao ljubitelji prirode ga rado posjećuju. Ove su godine Dani hrvatskih planinara održani upravu u Podravini, u Đurđevcu i okolici.

Slika.

Najnovije vijesti

Usvojene izmjene i dopune Statuta HPS-a

Usvojene izmjene i dopune Statuta HPS-a

23.01.2026.

Od 13. do 19. siječnja 2026. provedena je 38. izvanredna elektronička sjednica Skupštine HPS-a. Na sjednici su sudjelovali predstavnici 102 planinarske udruge članice HPS-a te je jednoglasno donesena Odluka o izmjeni i dopuni Statuta HPS-a. Ove izmjene i dopune u fokusu imaju isključivo usklađenja sa zakonskom regulativom, bez mijenjanja unutarnjeg ustroja i ciljeva HPS-a.

Tematska rasprava o ciljevima i smjernicama za Strategiju razvoja hrvatskog planinarstva

Tematska rasprava o ciljevima i smjernicama za Strategiju razvoja hrvatskog planinarstva

14.01.2026.

U Posjetiteljskom centru Poklon na Učki održana je 13. siječnja 2026. prva u nizu tematskih rasprava o ciljevima i smjernicama za Strategiju razvoja hrvatskog planinarstva 2026. – 2030. Cilj radionice bio je razgovor o ciljevima i smjernicama za Strategiju razvoja hrvatskog planinarstva. Želja i namjera Hrvatskog planinarskog saveza je s planinarskim udrugama otvoriti i raspraviti neke najvažnije točke trenutnog stanja i statusa planinarstva, zajednički formulirati ciljeve i prioritete te poslušati prijedloge konkretnih aktivnosti i mjera za postizanje željenih ciljeva.

38. Skupština HPS-a

38. Skupština HPS-a

13.01.2026.

Kako je već najavljeno u pozivu s dnevnim redom objavljenom na našem webu 8. prosinca 2025., od 13. do 19. siječnja 2026. provodi se izvanredna elektronička sjednica Skupštine HPS-a. Skupština je sazvana radi donošenja odluke o izmjeni i dopuni Statuta Hrvatskog planinarskog saveza. Ove izmjene i dopune u fokusu imaju isključivo usklađenja sa zakonskom regulativom, bez mijenjanja unutarnjeg ustroja i ciljeva HPS-a.











footer
Copyright 2026 © Hrvatski planinarski savez   |   Hosting i održavanje: Auris d.o.o.