33. Pješačenjem do zdravlja 2022
utorak, 26.04.2022.
Još pred desetak godina među planinarima je bila omiljena uzrečica "nema lošeg vremena, samo loše opremljenih planinara".
U međuvremenu, izbor opreme za sve vremenske uvjete je postao lako dostupan, ali izgleda da je nestalo motivacije za druženjem s planinarima neovisno o vremenskim uvjetima. Loša vremenska prognoza postala je presudan čimbenik za odaziv na planinarske aktivnosti.
33. Pješačenjem do zdravlja planirano za nedjelju 24.4.2022. u svoje programe izleta je stavilo više društava ali, kako se bližio vikend, počeli su stizati otkazi.
Nakon prisilnog otkaza Zimskog uspona na Viševicu u siječnju zbog strogih covid-mjera, nismo htjeli propustiti priliku za uspon na Viševicu 24.4. točno 120 godina od prvog zabilježenog uspona koji je bio 24.4.1902.g. Za Hrvatski planinar tada je članak napisao dr August Langhoffer.
Ni otkaz ni odgoda nisu bili opcija - Viševica je "naša" i prirasla srcu pa je četrdesetak članova Strileža odlučilo u nedjelju ujutro krenuti put Ravna, do ispod Stupa, bez obzira na pljušteću kišu. S velikim zadovoljstvom smo pozdravili i jedine vanjske planinare, iz Istre su stigli Sergio Ostović i Feručo Lazarić, poznati dvojac s prehodane Via Adriatice.
A kako je naglo počela kiša, tako je naglo i prestala te omogućila održavanje Pješačenja prema najavljenom planu. Stiglo se i nazdraviti i pojesti fine domaće kolače naših članica. Na Viševicu se krenulo u dvije grupe.
Uspon je započeo kombinacijom putova kroz šumu i cestom do ulaska na Goranski planinarski put koji je na ovom području zbog sječe šume gotovo neprepoznatljiv. Privremeno smo ga označili sprejanim oznakama i plastičnim trakama (zbog dugotrajnog zadržavanja snijega nije bilo prilike obnoviti planinarske markacije). Grupa koja se uputila na vrh Viševice, 1428 m, ostala je uskraćena za panoramske vidike koje inače ovaj vrh - vidikovac pruža, ali svi su bili oduševljeni kružnom stazom i prilazom po zapadnoj strani od Stipanove vode kojim se domaći planinari rijetko služe.
Druga grupa se laganom šetnjom popela do područja Lasca (Lazac) gdje se pogledalo ostatke kamenih ljetnih stanova uz opise Josipa Pasarića o usponu na Viševicu na Veliku subotu 1911.g. gdje spominje da je cijelo područje Ravna pred sto godina bilo prepuno pastirskih koliba i stoke te šumarskih nastambi (tekst iz HP-a). Na livadama Golca nas je nakratko sunce nagradilo pogledom na okolne planine i Viševicu pod sivom kapom. Uslijedio kružni povratak do ishodišta.
Po završetku planinarenja, smjestili smo se u toploj Vagabundinoj kolibi gdje su svima podjeljeni bedževi i zahvalnice pohoda, te izvršeni upisi u knjižice Pješačenja i podjeljene 2 srebrne značke za sudjelovanje na 5 pohoda.
Hrvatske šume su nam omogućili ulaz na područje koje je inače zaključano iza rampe, a TZ Vinodolske općine nam je financijski pomogla u pokriću troškova pohoda
Tekst napisala Tanja Malovoz, predsjednica PD Strilež
