Na +40 na Visočici

utorak, 03.07.2012.

Oko 200 planinara iz 14 društava cijele Hrvatske došlo je u nedjelju uveličati memorijalni pohod Gospićana na Visočicu. Bilo je to u spomen na 2. srpnja 1898. godine kada je 20 Gospićana seoskim kolima krenulo u Divoselo i dalje svojim prvim planinarskim usponom prema vrhu Visočice. Zanoćilo se u udolini podno vrha, a u cik zore uživancija na vrhu pod prvim zrakama sunca. Prekrasni pogledi na ličku i morsku stranu i zavjet za povijest i buduće generacije planinara. Tako je i bilo, jer su 20. kolovoza 1899. prvo gospićko planinarsko društvo nazvali upravo po vrhu Visočici.

Nakon pozdravnih riječi dopredsjednika Hrvatskog planinarskog saveza Tomislava Čanića planinari su krenuli pješice s kraja sela Rizvanuše prema Delukinom vrelu koje je desetljećima bila polazna točka za uspon na vrh. Hodanje po dobro markiranom planinarskom putu kroz šumu bilo je vrlo ugodno. Nakon sat i pol laganog uspona prelazi se šumska cesta i dalje dosta strmo uz „pisak“. Podno Jandrine poljane „laganica“ do krivog gaja. Posljednji odmor u šumi i uspon do razrušenog Gojtanova doma.

Najteže na nedjeljnom pohodu bio je uspon na vrh Visočice od Gojtanova doma kada se krenulo po temparaturi od 40 stupnjeva. Trebalo je izdržati pol sata, a isto toliko i natrag. Dodatno osvježenje bila je hladna voda iz Ivinog vrela ispod samog vrha na 1500 metara nadmorske razine, što je kuriozitet u Velebitu. Posebno iznenađenje na vrhu bila je četverogodišnja Lidija iz Crikvenice, koja je uz pomoć roditelja došla bez problema. Prekrasni vidici s vrha Visočice do Svetog Brda s jugoistočne strane gotovo do Zavižana sa sjeverozapadne strane, Jadransko more i otoci, a cijela Lika kao na dlanu.

Nakon uspješno organiziranog pohoda druženje planinara uz planinarski grah i pivo Ličanku se nastavilo na „staroj pili“ u Brušanima. Planinari Željezničara su se i ovog puta dokazali kao dobri organizatori sličnih manifestacija. Uz vodiča Milana Klobučara istaknuli su se članovi društva koji su istovremeno i članovi HGSS-a Tomislav Rukavina, Josip Brozičević, Mario Šaban, Nikola Milinković i Karlo Jelinić. Oni su osiguravali cijelu kolonu, pomagali slabijima i snabdijevali s vodom one koji je nisu ponijeli dovoljno za tadašnje uvjete. U logistici su se istakli Ivana Butorac Galac, Nikola Maras, Ivan Galac, Paula Fajdić i Nikolina Rukavina.