115 godina od pronalaska velebitske degenije

nedjelja, 17.07.2022.

Dana 17. srpnja 1907., prije točno 115 godina, mađarski prirodoslovac Árpád von Degen (1866. – 1934.) otkrio je na Velebitu jedan od najpoznatijih hrvatskih biljnih endema, danas poznat pod imenom velebitska degenija (Degenia velebitica). Degen je otkriće objavio 1909. u članku "Über die Endeckung eines Vertreters der Gattung Lesquerella im Velebitgebirge", svrstavši pronađenu biljku najprije u rod Lesquerella, u kojem su američke rijetke biljne vrste, no podrobnijim pregledom nalaza jedan od najznačajnijih botaničara toga doba August Edler von Hayek (1871. – 1928.) utvrdio je da je riječ o novoj vrsti i novome rodu. Biljka je nazvana Degenia velebitica i jedina je vrsta roda Degenia.

Velebitska degenija je malena biljka visine do 10 centimetara. Ima uske šiljaste listiće srebrnastobijele boje. Cvjetovi su žute boje, a plodovi su sivo-bijeli. Cvjeta u mjesecu svibnju i lipnju. To je izuzetno rijetka, endemska biljka, koja raste na vrlo ograničenim lokalitetima promjera nekoliko metara, na planinskim točilima orijentiranim prema jugoistok i izloženima jakom vjetru. Poznata su dva staništa na južnom Velebitu, jedno na srednjem Velebitu te još jedno u blizini Senja. Kritično je ugrožena vrsta, uvrštena u Crvenu knjigu vaskularne flore Hrvatske te je zaštićena prema Zakonu o zaštiti prirode. Velebitska degenija ujedno je jedan od najprepoznatljivijih hrvatskih endema i simbola.

Árpád von Degen bio je voditelj kraljevske stanice za ispitivanje sjemena i profesor botanike na Sveučilištu u Budimpešti te član Mađarske akademije znanosti. Kao istraživač putovao je različitim dijelovima Europe i Azije. Napisao je desetak knjiga i preko stotinu eseja i članaka o europskoj i balkanskoj flori i iznio zapažanja o karakteristikama nekih orijentalnih biljaka. Za Hrvatsku je osobito značajno njegovo monumentalno djelo Flora velebitica, izdano u četiri sveska od 1936. do 1938., u izdanju Mađarske akademije znanosti i umjetnosti. U Flori velebitici zabilježeno je oko 2200 vrsta samoniklih biljaka.

I hrvatski planinari već stotinu godina aktivno skrbe o primjerenoj popularizaciji i zaštiti velebitske degenije. U Hrvatskom planinaru već 1936. (HP 10,1936, str. 316) objavljen je apel "Degenia velebitica ugrožena!" kojim odbornik za markaciju S. Šagovac i uredništvo "sve prijatelje i ljubitelje planinskog blaga" pozivaju na čuvanje ugroženog planinskog bilja. Potpredsjednik HPD-a i urednik Hrvatskog planinara dr. Fran Kušan uredio je 1967. u Modrić-dolcu pod Balinovcem i Velikim Zavižanom Velebitski botanički vrt, te u njega presadio velebitsku degeniju, a planinar akademik Sergej Forenbaher objavio je na temelju svojeg dugogodišnjeg istraživanja Velebita opsežnu monografiju "Velebit i njegov biljni svijet". Nalaz velebitske degenije kod Senja 2001. predstavila je osobno u Hrvatskom planinaru senjska planinarka Marica Matijević koja je planinareći s Vesnom i Mirkom Belavićem i suprugom Željkom Matijevićem 11. travnja 1999. pronašla to novo stanište. U srpnju 2007. povodom 100. obljetnice otkrića velebitske degenije objavljen je u Hrvatskom planinaru opsežan članak i naslovna fotografija.