115 godina od pronalaska velebitske degenije

nedjelja, 17.07.2022.

Slika. Dana 17. srpnja 1907., prije točno 115 godina, mađarski prirodoslovac Árpád von Degen (1866. – 1934.) otkrio je na Velebitu jedan od najpoznatijih hrvatskih biljnih endema, danas poznat pod imenom velebitska degenija (Degenia velebitica). Degen je otkriće objavio 1909. u članku "Über die Endeckung eines Vertreters der Gattung Lesquerella im Velebitgebirge", svrstavši pronađenu biljku najprije u rod Lesquerella, u kojem su američke rijetke biljne vrste, no podrobnijim pregledom nalaza jedan od najznačajnijih botaničara toga doba August Edler von Hayek (1871. – 1928.) utvrdio je da je riječ o novoj vrsti i novome rodu. Biljka je nazvana Degenia velebitica i jedina je vrsta roda Degenia.

Slika.Velebitska degenija je malena biljka visine do 10 centimetara. Ima uske šiljaste listiće srebrnastobijele boje. Cvjetovi su žute boje, a plodovi su sivo-bijeli. Cvjeta u mjesecu svibnju i lipnju. To je izuzetno rijetka, endemska biljka, koja raste na vrlo ograničenim lokalitetima promjera nekoliko metara, na planinskim točilima orijentiranim prema jugoistok i izloženima jakom vjetru. Poznata su dva staništa na južnom Velebitu, jedno na srednjem Velebitu te još jedno u blizini Senja. Kritično je ugrožena vrsta, uvrštena u Crvenu knjigu vaskularne flore Hrvatske te je zaštićena prema Zakonu o zaštiti prirode. Velebitska degenija ujedno je jedan od najprepoznatljivijih hrvatskih endema i simbola.

Slika.Árpád von Degen bio je voditelj kraljevske stanice za ispitivanje sjemena i profesor botanike na Sveučilištu u Budimpešti te član Mađarske akademije znanosti. Kao istraživač putovao je različitim dijelovima Europe i Azije. Napisao je desetak knjiga i preko stotinu eseja i članaka o europskoj i balkanskoj flori i iznio zapažanja o karakteristikama nekih orijentalnih biljaka. Za Hrvatsku je osobito značajno njegovo monumentalno djelo Flora velebitica, izdano u četiri sveska od 1936. do 1938., u izdanju Mađarske akademije znanosti i umjetnosti. U Flori velebitici zabilježeno je oko 2200 vrsta samoniklih biljaka.

Slika.I hrvatski planinari već stotinu godina aktivno skrbe o primjerenoj popularizaciji i zaštiti velebitske degenije. U Hrvatskom planinaru već 1936. (HP 10,1936, str. 316) objavljen je apel "Degenia velebitica ugrožena!" kojim odbornik za markaciju S. Šagovac i uredništvo "sve prijatelje i ljubitelje planinskog blaga" pozivaju na čuvanje ugroženog planinskog bilja. Potpredsjednik HPD-a i urednik Hrvatskog planinara dr. Fran Kušan uredio je 1967. u Modrić-dolcu pod Balinovcem i Velikim Zavižanom Velebitski botanički vrt, te u njega presadio velebitsku degeniju, a planinar akademik Sergej Forenbaher objavio je na temelju svojeg dugogodišnjeg istraživanja Velebita opsežnu monografiju "Velebit i njegov biljni svijet". Nalaz velebitske degenije kod Senja 2001. predstavila je osobno u Hrvatskom planinaru senjska planinarka Marica Matijević koja je planinareći s Vesnom i Mirkom Belavićem i suprugom Željkom Matijevićem 11. travnja 1999. pronašla to novo stanište. U srpnju 2007. povodom 100. obljetnice otkrića velebitske degenije objavljen je u Hrvatskom planinaru opsežan članak i naslovna fotografija.

Slika.

Slika 1 od 5.Slika 2 od 5.Slika 3 od 5.Slika 4 od 5.Slika 5 od 5.

Najnovije vijesti

Novosti u Interaktivnoj planinarskoj karti Hrvatske

Novosti u Interaktivnoj planinarskoj karti Hrvatske

09.08.2022.

Interaktivna planinarska karta Hrvatske na mrežnoj stranici HPS-a proširena je ovoga ljeta podacima o svim planinarskim udrugama članicama HPS-a. Na novom sloju karte, označenom crveno-bijelom pribadačom nalik na planinarsku markaciju, dostupan je pregled geolokacija svih planinarskih udruga u Hrvatskoj.

100 godina planinarske markacije

100 godina planinarske markacije

01.07.2022.

Prije točno stotinu godina (1922.) slovenski planinar Alojz Knafelc uveo je u uporabu jednoobraznu planinarsku markaciju – bijelu točku s crvenim prstenom. Ta se oznaka, poznata kao Knafelčeva markacija, i danas primjenjuje u svim zemljama koje povezuje Dinarsko gorje i jedan je od prepoznatljivih simbola planinarstva u Sloveniji, Hrvatskoj i drugim zemljama.

Preporuke za sigurno i ugodno planinarenje

Preporuke za sigurno i ugodno planinarenje

23.06.2022.

Kako bi planinarenje bilo sigurno i ugodno, za svaki odlazak u planinu potrebno je kvalitetno se pripremiti i opremiti te primjenjivati osnovna planinarska pravila. U cilju sigurnosti na početku ljeta podsjećamo sve planinare i posjetitelje planina na pravila koja su primjenjiva za sve odlaske u planine.

footer
Copyright 2022 © Hrvatski planinarski savez   |   Hosting i održavanje: Auris d.o.o.