Hrvatski planinar - Veljača 2026.
04.02.2026.
Hrvatski planinar stiže u vaše poštanske sandučiće. Pročitajte što Vas čeka u novom broju.
U nedjelju 27. studeni 2022. u prostorijama HGSS stanice Zagreb (Žica) održan je okrugli stol na temu geobaštine, georaznolikosti i speleoloških objekata kojeg je vodila Valerija Butorac iz SO HPD Željezničar.
Ciljevi okruglog stola bile su sljedeće tri točke:
1. Efikasno prikupljanje podataka o georaznolikosti speleoloških objekata u okviru Crospeleo platforme i temeljnih speleoloških istraživanja
Nameće se pitanje o tome kako i koji podaci se prikupljaju putem zapisnika i nacrta koji su primarni reziltati speleološkog istraživanja. Jedan od problema je taj da su tehnički opis i opis objekta objedinjeni te iz tog razloga većina osoba koja ispunjava ispuni samo tehnički opis, dok opis objekta ili izostavi ili bude izuzetno manjkav i jednostavan.
Sam zapisnik onome tko ispunjava nameće neke termine koji nisu opće poznati pa je nekome tko ispunjava zapisnik teško točno ispuniti i većinom onda taj dio i preskoči. S druge strane i razina “kompliciranosti” zapisnika odbija osobe da ga posvećeno ispunjavaju.
Što se tiče geoloških, geomorfoloških i pedoloških osobitosti speleoloških objekata, obzirom na potrebno specifično znanje u determinaciji pojava, procesa i oblika, najbolji način za donošenje podataka o geo-osobitostima objekata je opisivanje, unošenje pojedinosti na nacrt i fotodokumentacija (npr. Veća posvećenost sedimentima u podu objekta na nacrtu, opisivanje mezo i mikromorfologije objekta u zapisniku i sl).
Prema statistici popunjenosti zapisnika u crospeleo bazi, jasno je kako se uvijek popunjavaju samo osnovni podaci. Takvim pristupom gube se potencijalno vrijedni podaci u tako jedinstveno organiziranoj bazi podataka u kojoj sudjeluju svi speleolozi iz RH. Upravo po toj statistici je razvidno sljedeće:
Jedan od prijedloga prisutnih na Okruglom stolu je da se revidira komisijski zapisnik na način da:
Shodno tome, biti će okupljena radna skupina koja će revidirati zapisnik KSHPS-a i predložiti izmjene, a raspravu i ideje o tome bi bilo dobro uključiti na seminar o edukaciji. Osim toga, s MINGOR-om treba iskomunicirati činjenicu da je potrebno poboljšati sučelje za unos podataka u katastar, a prije toga popisati sve greške i nelogičnosti kako bi im bile dostavljene na uvid.
Primjer za kojim bi se trebali voditi jest manual za kartiranje i skupljanje geoinformacija OpenStreetMap-a. Ideja takvog zapisnika je da bude interaktivan i da služi i kao svojevrstan priručnik pri samom istraživanju objekta. Bitno je i unutar društava naglašavati koliko je bitno da svaki član tima ima neku ulogu. Ukoliko jedna osoba crta, a druga oprema, treći član tima trebao bi obavljati ostale zadatke kao što su fotodokumentacija, potraga za faunom, determinacija nekih detalja o georaznolikosti objekta, mjerenje temperature i vlažnosti zraka i sl. Uz prethodno, izuzetno je bitno u društvima naglašavati kako ispunjavanje zapisnika nije posao crtača već cijelog tima koji je sudjelovao u istraživačkoj akciji.
Jedan od prijedloga za oplemenjivanje topografskih nacrta je i dodavanje legende na nacrt u kojoj bi bili prikazani sedimenti ili neki drugi elementi georaznolikosti evidentirani u objektu.
Na seminaru o topografskom snimanju potrebno je naglašavati važnost ispunjavanja zapisnika kao nadopunu nacrtu. Odgovornost društava je da među svojim ljudima detektiraju osobe koje neodgovorno donose podatke s terena, te ih na neki način ili educiraju ili isključe iz daljnjih istraživanja. Krivi ili nepotpuni podaci s terena ničemu ne služe, stoga je bolje nekada i ne otići na teren nego dostaviti manjkave podatke.
Na razini Komisije i samih društava potrebno je istaknuti vrijednost osoba koje donose potpune i dobre podatke s terena (zapisnik i nacrt) te ih poistovjetiti s dobrim postavljačima, jer to zaista i je tako. Takav pristup mogao bi doprinijeti većem interesu i odgovornosti pri obavljanju tih zadataka.
Svakako, odgovornost za podatke s terena je i na speleolozima i instruktorima speleologije koji trebaju inzistirati na odgovornom i točnom ispunjavanju zapisnika i izradi što vjernijih nacrta.
Na razini društava, ali i na razini Komisije potrebna je svojevrstan filter, tj pregled podataka i mogućnost slanja na doradu. Jedan od prijedloga je da društva imaju otvorene podijeljene foldere s nacrtima i zapisnicima kako bi drugi članovi mogli komentirati te na taj način poslati na doradu.
Prema današnjoj raspravi, ali i prema iskustvima s jučerašnjeg seminara, uvijek se vraćamo na činjenicu da bi zakon o speleološkoj djelatnosti uvelike riješio neke probleme, ali i dao na značaju samoj speleološkoj zajednici.
2. Dodatno obrazovanje speleološke zajednice o geološkim i geomorfološkim obilježjima speleoloških objekata
Manjkavo znanje o georazolikosti speleoloških objekata svakako se može riješiti i boljom edukacijom. Geološka i geomorfološka obilježja objekata uvijek se na školama obrađuju putem prezentacija, dok je najbolji način za razumijevanje i prepoznavanje tih pojava i procesa rad na terenu.
Prijedlog je da se uz standarde prezentacije i predavanja izrade Komisijski priručnici za pojedine „školske“ objekte koji se posjećuju na speleološkim školama. Priručnik bi služio svakom voditelju terena da u posjet speleološkom objektu uključi i interpretaciju geoloških i geomorfoloških obilježja objekta.
3. Zaključno
Potrebno je osnovati radnu skupinu za zapisnik i radnu skupinu za izradu priručnika za terensku nastavu geo-geo u okviru speleoloških škola.
Prioritet je, a i u kraćem vremenu izvedivije, izraditi priručnike za terene. Putem HPS-a potrebno je ići prema MINGOR-u s idejom Zakona o speleološkoj djelatnosti.
Sudionici:
Zapisnik vodila: Valerija Butorac, SO HPD Željezničar

Hrvatski planinar stiže u vaše poštanske sandučiće. Pročitajte što Vas čeka u novom broju.

Od 13. do 19. siječnja 2026. provedena je 38. izvanredna elektronička sjednica Skupštine HPS-a. Na sjednici su sudjelovali predstavnici 102 planinarske udruge članice HPS-a te je jednoglasno donesena Odluka o izmjeni i dopuni Statuta HPS-a. Ove izmjene i dopune u fokusu imaju isključivo usklađenja sa zakonskom regulativom, bez mijenjanja unutarnjeg ustroja i ciljeva HPS-a.
U Posjetiteljskom centru Poklon na Učki održana je 13. siječnja 2026. prva u nizu tematskih rasprava o ciljevima i smjernicama za Strategiju razvoja hrvatskog planinarstva 2026. – 2030. Cilj radionice bio je razgovor o ciljevima i smjernicama za Strategiju razvoja hrvatskog planinarstva. Želja i namjera Hrvatskog planinarskog saveza je s planinarskim udrugama otvoriti i raspraviti neke najvažnije točke trenutnog stanja i statusa planinarstva, zajednički formulirati ciljeve i prioritete te poslušati prijedloge konkretnih aktivnosti i mjera za postizanje željenih ciljeva.