Okrugli stol na temu geobaštine, georaznolikosti i speleoloških objekata

srijeda, 30.11.2022.

U nedjelju 27. studeni 2022. u prostorijama HGSS stanice Zagreb (Žica) održan je okrugli stol na temu geobaštine, georaznolikosti i speleoloških objekata kojeg je vodila Valerija Butorac iz SO HPD Željezničar.

neki opis

Ciljevi okruglog stola bile su sljedeće tri točke:

1. Efikasno prikupljanje podataka o georaznolikosti speleoloških objekata u okviru Crospeleo platforme i temeljnih speleoloških istraživanja

Nameće se pitanje o tome kako i koji podaci se prikupljaju putem zapisnika i nacrta koji su primarni reziltati speleološkog istraživanja. Jedan od problema je taj da su tehnički opis i opis objekta objedinjeni te iz tog razloga većina osoba koja ispunjava ispuni samo tehnički opis, dok opis objekta ili izostavi ili bude izuzetno manjkav i jednostavan.

Sam zapisnik onome tko ispunjava nameće neke termine koji nisu opće poznati pa je nekome tko ispunjava zapisnik teško točno ispuniti i većinom onda taj dio i preskoči. S druge strane i razina “kompliciranosti” zapisnika odbija osobe da ga posvećeno ispunjavaju.

Što se tiče geoloških, geomorfoloških i pedoloških osobitosti speleoloških objekata, obzirom na potrebno specifično znanje u determinaciji pojava, procesa i oblika, najbolji način za donošenje podataka o geo-osobitostima objekata je opisivanje, unošenje pojedinosti na nacrt i fotodokumentacija (npr. Veća posvećenost sedimentima u podu objekta na nacrtu, opisivanje mezo i mikromorfologije objekta u zapisniku i sl).

Prema statistici popunjenosti zapisnika u crospeleo bazi, jasno je kako se uvijek popunjavaju samo osnovni podaci. Takvim pristupom gube se potencijalno vrijedni podaci u tako jedinstveno organiziranoj bazi podataka u kojoj sudjeluju svi speleolozi iz RH. Upravo po toj statistici je razvidno sljedeće:

  • Nepoznavanje terminologije i manjak znanja o elementima georaznolikosti unutar speleoloških objekata
  • Manjkavost zapisnika koji traži neka znanja, ali i ograničava opisno odgovaranje
  • Generalno manjak detalja na nacrtima (mikromorfologija, sedimenti)

Jedan od prijedloga prisutnih na Okruglom stolu je da se revidira komisijski zapisnik na način da:

  • Bude kompatibilan s unosom u crospeleo
  • Ima opciju help (oblačić s informacijama) kako bi onoga tko ispunjavao educirao i navodio na odgovor

Shodno tome, biti će okupljena radna skupina koja će revidirati zapisnik KSHPS-a i predložiti izmjene, a raspravu i ideje o tome bi bilo dobro uključiti na seminar o edukaciji. Osim toga, s MINGOR-om treba iskomunicirati činjenicu da je potrebno poboljšati sučelje za unos podataka u katastar, a prije toga popisati sve greške i nelogičnosti kako bi im bile dostavljene na uvid.

Primjer za kojim bi se trebali voditi jest manual za kartiranje i skupljanje geoinformacija OpenStreetMap-a. Ideja takvog zapisnika je da bude interaktivan i da služi i kao svojevrstan priručnik pri samom istraživanju objekta. Bitno je i unutar društava naglašavati koliko je bitno da svaki član tima ima neku ulogu. Ukoliko jedna osoba crta, a druga oprema, treći član tima trebao bi obavljati ostale zadatke kao što su fotodokumentacija, potraga za faunom, determinacija nekih detalja o georaznolikosti objekta, mjerenje temperature i vlažnosti zraka i sl. Uz prethodno, izuzetno je bitno u društvima naglašavati kako ispunjavanje zapisnika nije posao crtača već cijelog tima koji je sudjelovao u istraživačkoj akciji.

Jedan od prijedloga za oplemenjivanje topografskih nacrta je i dodavanje legende na nacrt u kojoj bi bili prikazani sedimenti ili neki drugi elementi georaznolikosti evidentirani u objektu.

Na seminaru o topografskom snimanju potrebno je naglašavati važnost ispunjavanja zapisnika kao nadopunu nacrtu. Odgovornost društava je da među svojim ljudima detektiraju osobe koje neodgovorno donose podatke s terena, te ih na neki način ili educiraju ili isključe iz daljnjih istraživanja. Krivi ili nepotpuni podaci s terena ničemu ne služe, stoga je bolje nekada i ne otići na teren nego dostaviti manjkave podatke.

Na razini Komisije i samih društava potrebno je istaknuti vrijednost osoba koje donose potpune i dobre podatke s terena (zapisnik i nacrt) te ih poistovjetiti s dobrim postavljačima, jer to zaista i je tako. Takav pristup mogao bi doprinijeti većem interesu i odgovornosti pri obavljanju tih zadataka.

Svakako, odgovornost za podatke s terena je i na speleolozima i instruktorima speleologije koji trebaju inzistirati na odgovornom i točnom ispunjavanju zapisnika i izradi što vjernijih nacrta.

Na razini društava, ali i na razini Komisije potrebna je svojevrstan filter, tj pregled podataka i mogućnost slanja na doradu. Jedan od prijedloga je da društva imaju otvorene podijeljene foldere s nacrtima i zapisnicima kako bi drugi članovi mogli komentirati te na taj način poslati na doradu.

Prema današnjoj raspravi, ali i prema iskustvima s jučerašnjeg seminara, uvijek se vraćamo na činjenicu da bi zakon o speleološkoj djelatnosti uvelike riješio neke probleme, ali i dao na značaju samoj speleološkoj zajednici.

2. Dodatno obrazovanje speleološke zajednice o geološkim i geomorfološkim obilježjima speleoloških objekata

Manjkavo znanje o georazolikosti speleoloških objekata svakako se može riješiti i boljom edukacijom. Geološka i geomorfološka obilježja objekata uvijek se na školama obrađuju putem prezentacija, dok je najbolji način za razumijevanje i prepoznavanje tih pojava i procesa rad na terenu.

Prijedlog je da se uz standarde prezentacije i predavanja izrade Komisijski priručnici za pojedine „školske“ objekte koji se posjećuju na speleološkim školama. Priručnik bi služio svakom voditelju terena da u posjet speleološkom objektu uključi i interpretaciju geoloških i geomorfoloških obilježja objekta.

3. Zaključno

Potrebno je osnovati radnu skupinu za zapisnik i radnu skupinu za izradu priručnika za terensku nastavu geo-geo u okviru speleoloških škola.

Prioritet je, a i u kraćem vremenu izvedivije, izraditi priručnike za terene. Putem HPS-a potrebno je ići prema MINGOR-u s idejom Zakona o speleološkoj djelatnosti.

Sudionici:

  • SK Ozren Lukić: Nina Trinajstić, Damir Janton, Clea Tunjić, Julija Capjak Kovačević, Igor Knež
  • SU Kraševski zviri: Vinka Dubovečak, Damir Androić, Jurica Jagetić, Valentina Kraš, Josip Težak
  • SO PDS Velebit: Marina Grandić, Barbara Domitrović, Ana Ercegovac, Marko Rakovac, Ivan Bašić
  • SO HPD Željezničar: Valerija Butorac
  • SU Estavela: Lovel Kukuljan

Zapisnik vodila: Valerija Butorac, SO HPD Željezničar

Najnovije vijesti

Poziv na iskazivanje potreba za uređenje planinarskih putova i objekata

Poziv na iskazivanje potreba za uređenje planinarskih putova i objekata

24.01.2023.

Hrvatski planinarski savez poziva planinarske udruge - upravitelje i održavatelje planinarskih putova i objekata na iskazivanje potreba za obnovu, održavanje, uređenje i opremanje planinarske infrastrukture, u cilju organizirane nabave materijala, alata i pribora za te namjene.

125 godina Hrvatskog planinara

125 godina Hrvatskog planinara

06.01.2023.

U 2023. navršava se 125 godina od početka izlaženja Hrvatskog planinara. Časopis Hrvatski planinar jedan je od najstarijih hrvatskih časopisa i jedan od najstarijih planinarskih časopisa na svijetu. Od 1898. godine, kada je počeo izlaziti, pa do najnovijeg siječanjskog broja 2023. objavljeno je 37.528 stranica s 24.675 članaka i vijesti te 26.065 slika i ilustracija.

Hrvatski planinarski savez u 2022. godini

Hrvatski planinarski savez u 2022. godini

01.01.2023.

Organizirano djelovanje Hrvatskoga planinarskog saveza (HPS), planinarskih udruga i planinara u protekloj godini obilježio je zamah svih aktivnosti, osobito nakon prestanka ograničavajućih okolnosti zbog pandemije bolesti Covid-19. Osim brojnih uspješno ostvarenih izleta, tura, pohoda, ekspedicija, logora, tečaja, ispita i drugih aktivnosti, ostvarena su i postignuća i iskoraci u pogledu kvalitete rada u brojnim djelatnostima.

footer
Copyright 2023 © Hrvatski planinarski savez   |   Hosting i održavanje: Auris d.o.o.