Hrvatski planinar - Veljača 2026.
04.02.2026.
Hrvatski planinar stiže u vaše poštanske sandučiće. Pročitajte što Vas čeka u novom broju.

Dragutin Hirc – rođen u Zagrebu 16.4.1853., gdje i umire 1.5.1921. godine.
Putopisac, istraživač, speleolog, botaničar, urednik, planinar, sin tapetara i domaćice, a unuk priznatog freskoslikara i plemića od djetinjstva ukazuje kojim smjerom u svom životu planira ići. Imao je 12 godina kada je s prijateljem prešao cijelu zagrebačku okolicu i Zagrebačku goru. Svoje istraživanje domovine nastavlja planinareći i istražujući penjući se na najviše vrhove i silazeći u tamne dubine špilja. Istražujući i opisujući špilje među prvima koristi izraz „špiljarstvo“. Omiljeni mu Veliki Risnjak obišao je sedam puta u razno doba godine.
Proučavajući svoj narod, floru i faunu, svaki detalj marno upisuje u svoj dnevnik stvarajući tako bogatu materiju za nekolicinu putopisa koje kroz život objavljuje. Stvarajući tako kroz svoja djela, stvorila se prilika i trenutak da u redovima Hrvatskog planinarskog društva upravo on osmisli i predstavi časopis kojim bi se obuhvatila bogata materija o planinarstvu svoje domovine pa i šire. Bila je to 1898. godina kada ga je između svojih članova, upravni odbor imenovao odgovornim urednikom časopisa „Hrvatski planinar“ koji vjerno i iscrpno služi planinarstvu više od 100 godina. Uredništvo „Hrvatskog planinara“ napušta nakon nepunih 6 godina, 1903. godine.
Sa suprugom Sofijom imao je šesnaestero djece od kojih je planinarstvu najpoznatiji njihov sin Miroslav Hirtz.
Posebno zanimanje pokazivao je za floristiku istarsko-kvarnerskog dijela Hrvatskog primorja i otoka.
Godine 1882., bečki rodolog Hinko Braun u austrijskom botaničkom časopisu „Sistematika i evolucija biljaka“ („Plant Systematics and Evolution“), ružu koju je Hirc sabrao u bakarskoj okolini, proziva Rosa Hirciana, njemu u čast.
Njegovo ime nosi i planinarska kuća na području lokaliteta Bijele stijene, u Gorskom kotaru.
I danas se Hirc smatra jednim od najistaknutijih planinarskih publicista zahvaljujući preko tisuću priređenih stručnih, znanstvenih i putopisnih članaka. Čitavim svojim literarnim radom i zalaganjem utjecao je i bez sumnje pomogao te usmjerio planinarstvo današnjice do razine na kojoj ime Dragutina Hirca ne smije iščeznuti.

Donosimo dio dojmova sa njegova pohoda Velikom Risnjaku: „Iztaknuo se pred nama Veliki Risnjak veličanstveno u onom nebeskom modrilu svojim bielim pećinama, koje pokriva gusta mrka šuma borića ili klekovine i smričina. Jutarnje sunce razsvietlilo je cieli vrh, koji se pred nama uzdizao poput golema diva, kojega topli traci prenuše od noćnog sna na nov, svjež i pomladjen život. Neobično me je čuvstvo obuzelo, kad sam “svoj“ Risnjak nakon 13 godina opet zdrav i čil mogao pozdraviti, a pozdraviti ga pun zanosa.“
Izvori:

Hrvatski planinar stiže u vaše poštanske sandučiće. Pročitajte što Vas čeka u novom broju.

Od 13. do 19. siječnja 2026. provedena je 38. izvanredna elektronička sjednica Skupštine HPS-a. Na sjednici su sudjelovali predstavnici 102 planinarske udruge članice HPS-a te je jednoglasno donesena Odluka o izmjeni i dopuni Statuta HPS-a. Ove izmjene i dopune u fokusu imaju isključivo usklađenja sa zakonskom regulativom, bez mijenjanja unutarnjeg ustroja i ciljeva HPS-a.
U Posjetiteljskom centru Poklon na Učki održana je 13. siječnja 2026. prva u nizu tematskih rasprava o ciljevima i smjernicama za Strategiju razvoja hrvatskog planinarstva 2026. – 2030. Cilj radionice bio je razgovor o ciljevima i smjernicama za Strategiju razvoja hrvatskog planinarstva. Želja i namjera Hrvatskog planinarskog saveza je s planinarskim udrugama otvoriti i raspraviti neke najvažnije točke trenutnog stanja i statusa planinarstva, zajednički formulirati ciljeve i prioritete te poslušati prijedloge konkretnih aktivnosti i mjera za postizanje željenih ciljeva.