Nepoznato o poznatom: Dragutin Hirc

nedjelja, 07.04.2024.

Dragutin Hirc

Dragutin Hirc – rođen u Zagrebu 16.4.1853., gdje i umire 1.5.1921. godine.

Putopisac, istraživač, speleolog, botaničar, urednik, planinar, sin tapetara i domaćice, a unuk priznatog freskoslikara i plemića od djetinjstva ukazuje kojim smjerom u svom životu planira ići. Imao je 12 godina kada je s prijateljem prešao cijelu zagrebačku okolicu i Zagrebačku goru. Svoje istraživanje domovine nastavlja planinareći i istražujući penjući se na najviše vrhove i silazeći u tamne dubine špilja. Istražujući i opisujući špilje među prvima koristi izraz „špiljarstvo“. Omiljeni mu Veliki Risnjak obišao je sedam puta u razno doba godine.

Proučavajući svoj narod, floru i faunu, svaki detalj marno upisuje u svoj dnevnik stvarajući tako bogatu materiju za nekolicinu putopisa koje kroz život objavljuje. Stvarajući tako kroz svoja djela, stvorila se prilika i trenutak da u redovima Hrvatskog planinarskog društva upravo on osmisli i predstavi časopis kojim bi se obuhvatila bogata materija o planinarstvu svoje domovine pa i šire. Bila je to 1898. godina kada ga je između svojih članova, upravni odbor imenovao odgovornim urednikom časopisa „Hrvatski planinar“ koji vjerno i iscrpno služi planinarstvu više od 100 godina. Uredništvo „Hrvatskog planinara“ napušta nakon nepunih 6 godina, 1903. godine.

Sa suprugom Sofijom imao je šesnaestero djece od kojih je planinarstvu najpoznatiji njihov sin Miroslav Hirtz.

Posebno zanimanje pokazivao je za floristiku istarsko-kvarnerskog dijela Hrvatskog primorja i otoka.

Godine 1882., bečki rodolog Hinko Braun u austrijskom botaničkom časopisu „Sistematika i evolucija biljaka“ („Plant Systematics and Evolution“), ružu koju je Hirc sabrao u bakarskoj okolini, proziva Rosa Hirciana, njemu u čast.

Njegovo ime nosi i planinarska kuća na području lokaliteta Bijele stijene, u Gorskom kotaru.

I danas se Hirc smatra jednim od najistaknutijih planinarskih publicista zahvaljujući preko tisuću priređenih stručnih, znanstvenih i putopisnih članaka. Čitavim svojim literarnim radom i zalaganjem utjecao je i bez sumnje pomogao te usmjerio planinarstvo današnjice do razine na kojoj ime Dragutina Hirca ne smije iščeznuti.


Hircov Veliki Risnjak

Donosimo dio dojmova sa njegova pohoda Velikom Risnjaku: „Iztaknuo se pred nama Veliki Risnjak veličanstveno u onom nebeskom modrilu svojim bielim pećinama, koje pokriva gusta mrka šuma borića ili klekovine i smričina. Jutarnje sunce razsvietlilo je cieli vrh, koji se pred nama uzdizao poput golema diva, kojega topli traci prenuše od noćnog sna na nov, svjež i pomladjen život. Neobično me je čuvstvo obuzelo, kad sam “svoj“ Risnjak nakon 13 godina opet zdrav i čil mogao pozdraviti, a pozdraviti ga pun zanosa.“

Izvori:

  • HP 2008/6
  • HP 1903/5 - Po četvrti puta na Velikom Risnjaku (1528 m), D. Hirc
  • »Hrvatski narod«, br. 1034, 14. svibnja 1944., str. II DRAGUTIN HIRC PRIGODOM 90. GODIŠNJICE ROĐENJA Danica Jerand
  • https://www.dinarskogorje.com/istra382iva269i-i-kroni269ari.html#hirc
  • https://www.sumari.hr/hirc/

Najnovije vijesti

Video priča o izložbi Tragom prvog izleta HPD-a i 150. obljetnici planinarstva u Hrvatskoj

Video priča o izložbi Tragom prvog izleta HPD-a i 150. obljetnici planinarstva u Hrvatskoj

21.08.2025.

U emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" na prvom programu HRT-a emitirana je 21. kolovoza zanimljiva video priča Tomislava Rataja o planinarskoj izložbi Tragom prvog izleta HPD-a i 150. obljetnici planinarstva u Hrvatskoj.

Planinarsko sklonište Skorpovac uskoro u funkciji

Planinarsko sklonište Skorpovac uskoro u funkciji

16.08.2025.

Tijekom ovoga ljeta na trasi Premužićeve staze i Velebitskog planinarskog puta u Skorpovcu izgrađeno je novo planinarsko sklonište koje će omogućiti siguran i ugodan zaklon planinarima na uzdružnim turama po srednjem Velebitu. Konstrukcija skloništa podignuta je u lipnju, na mjestu staroga skloništa koje je izgorjelo u požaru...

95 godina Rossijevog skloništa

95 godina Rossijevog skloništa

15.08.2025.

Prije točno 95 godina, na Veliku Gospu 15. kolovoza 1930. otvoreno je Rossijevo sklonište u Rožanskim kukovima. To je danas jedan od najprepoznatljivijih planinarskih objekata u hrvatskim planinama. Sklonište je sagradilo Hrvatsko planinarskog društvo (HPD) i nazvalo ga po svojem istaknutom članu - istraživaču velebitske flore Ljudevitu Rossiju.











footer
Copyright 2025 © Hrvatski planinarski savez   |   Hosting i održavanje: Auris d.o.o.