Hrvatski planinar - Veljača 2026.
04.02.2026.
Hrvatski planinar stiže u vaše poštanske sandučiće. Pročitajte što Vas čeka u novom broju.

Još od osnutka planinarske organizacije u Hrvatskoj jedan od osnovnih zadatka i ciljeva bila je zaštita prirode.
Poznato je da su o zaštiti prirode raspravljali još u 19. stoljeću mnogi ugledni prirodoslovci u svrhu sprječavanja, ne samo štetnog prodiranja civilizacije koja je tu prirodu ugrožavala, već i njeno negativno djelovanje u obliku neopravdanog i pretjeranog iskorištavanja nacionalnih dobara. Ono što je manje poznato široj javnosti je činjenica da su velika većina tih znanstvenika bi li i istaknuti planinari. Oni su bili zaslužni kako za hrvatsku planinarsku prošlost tako i za zaštitu prirode stoga se može tvrditi da su planinari ustvari preteče zaštite prirode.
Inicijatori zaštite mnogih vrijednih prirodnih predjela kroz zakonske odredbe bili su planinari. Istaknimo kako su prvi nacionalni parkovi u Hrvatskoj proglašeni Financijskim zakonom 1928. zaslugom predsjednika Hrvatskog planinskog društva, Ivana Krajača, Nacionalni park Risnjak proglašen je zaslugom potpredsjednika HPD-a dr. Ive Horvata, a nacionalni parkovi Paklenica i Mljet na poticaj predsjednika Planinskog saveza Hrvatske, akademika Branimira Gušića.
Skupština Planinarskog saveza Hrvatske je u nedjelju, 25. travnja 1971. godine, između mnogih zaključaka, donijela i taj da se osnuje Komisija za zaštitu prirode u PSH.
O radu Komisije od njenog osnutka kroz izvješća Skupštine može se zaključiti da je nakon pripreme programa svog djelovanja uglavnom koordinirala radom s drugim organizacijama i institucijama koje rade na tom području. Imala je zadatak vođenja brige o zaštiti prirode kroz programsko educiranje svog članstva u svim planinarskim organizacijama i kroz zajedničku suradnju sa svim državnim, stručnim i društvenim tijelima i organizacijama.
Njen prvi pročelnik bio je Željko Kašpar.

I danas ova Komisija potiče i podupire ekološke inicijative planinarskih udruga članica HPS-a te provodi i sudjeluje u raznim ekološkim projektima s ciljem širenja svijesti u javnosti o važnosti zaštite planinske prirode. Organiziraju se i tečajevi za čuvare planinarske prirode te usmjerava rad planinarskih udruga.
U tri i pol desetljeća rada postignuti su mnogi rezultati na polju zaštite prirode, zahvaljujući organiziranom radu na zaštiti ugroženih biljnih endema u planinskim i ostalim staništima, pomaka prema održivom upravljanju objektima u zaštićenim dijelovima prirode.
Najveći rezultati u zaštiti planinske prirode postignuti su kroz velike kampanje kao što su bile zaštita Smrčevih dolina na Velebitu, zaštita kanjona Kamačnika, otklanjanje opasnosti od izgradnje elektrane na ugljen, na pragu NP-a itd.
Glavne aktivnosti Komisije i danas se ogledaju prije svega u obrazovanju najmlađih (radionice u osnovnim školama), promicanju važnosti zaštite planinske prirode u planinarskim školama (svi planinari) i edukacija zainteresiranih skupina planinara kroz jednodnevne i višednevne tečajeve na putu širenja kruga obrazovanih i okolišno osjetljivih planinara.
Povodom obilježavanja 150 godina organiziranog planinarstva u Hrvatskoj, Komisija za zaštitu prirode HPS-a provodi akciju pod nazivom "150 ekoloških akcija za 150 godina planinarstva".
Izvori:

Hrvatski planinar stiže u vaše poštanske sandučiće. Pročitajte što Vas čeka u novom broju.

Od 13. do 19. siječnja 2026. provedena je 38. izvanredna elektronička sjednica Skupštine HPS-a. Na sjednici su sudjelovali predstavnici 102 planinarske udruge članice HPS-a te je jednoglasno donesena Odluka o izmjeni i dopuni Statuta HPS-a. Ove izmjene i dopune u fokusu imaju isključivo usklađenja sa zakonskom regulativom, bez mijenjanja unutarnjeg ustroja i ciljeva HPS-a.
U Posjetiteljskom centru Poklon na Učki održana je 13. siječnja 2026. prva u nizu tematskih rasprava o ciljevima i smjernicama za Strategiju razvoja hrvatskog planinarstva 2026. – 2030. Cilj radionice bio je razgovor o ciljevima i smjernicama za Strategiju razvoja hrvatskog planinarstva. Želja i namjera Hrvatskog planinarskog saveza je s planinarskim udrugama otvoriti i raspraviti neke najvažnije točke trenutnog stanja i statusa planinarstva, zajednički formulirati ciljeve i prioritete te poslušati prijedloge konkretnih aktivnosti i mjera za postizanje željenih ciljeva.