Nepoznato o poznatom: Dragojla Jarnević

četvrtak, 12.09.2024.

Dragojla (Karolina) Jarnević rodila se u Karlovcu 4. 1. 1812., gdje je i umrla 12. 3. 1875. godine. Lina, kako su je zvali u obitelji, živjela je po svojim pravilima, posvetila se posebno borbi za ženska prava, a bila je i učiteljica što joj je omogućilo isticanje boljeg obrazovanja djevojčica. Željna izazova i novih avantura, boravila je i radila u mnogim europskim gradovima. Nikad se nije udavala, aktivno je zagovarala ilirski pokret no svakako je svoju ljubav pružala i prirodnim ljepotama. Kroz život je doživljavala razne pustolovine, a sve ih je dokumentirala kroz svoj osobni dnevnik…od razbojništva u Lici do nagovaranja poznanika na uspon kroz stijenu Okića u Samoborskom gorju. Iz nekog razloga u to doba kada nije postojala moderna alpinistička oprema nije mogla među muškima naći istomišljenika koji bi ju pratio u njenoj vratolomiji.

Ipak je u tome uspjela u rujnu 1843. godine kada se u pratnji nekadašnjeg vojnika iz Karlovca kojemu su vratolomije bila poznanica, neumorno i ogromne volje i želje, skliskim i razvaljenim putem gdje je svaki njen bosonogi korak bio na granici smrtonosnog pada, kao mačka dovukla na vrh i time ostavila trag u povijesti.

Krenula je iz Karlovca znajući da je mjesto Okić u to vrijeme bilo udaljeno pet sati vožnje i da je tamo na vrhu neka stara razvalina. Njen uspon je, prema starim vjerskim i narodnim običajem okićkog kraja, smješten u vrijeme proštenja na Malu Gospu. Najvjerojatnije je uspon počela šumskim kolnikom iz Popova Dola (danas Novo Selo Okićko) do pod Okić s južne strane. Do vrha stazu nisu tražili jer je nije ni bilo te su, po svemu sudeći, krenuli s podnožja južne okićke strmine od kamenitog potoka Okićnice ravno prema gore između srednjeg i istočnog stjenovitog rebra. U donjem dijelu su se penjali kroz obrasli kamenjar, a u gornjem između stijena čiji su procijep svladali pomoću oborenog debla i preko kamenjara zasutog kamenjem sa zida. Nakon opasnog i tada suludog uspona uživali su u pogledu koji se pružao u daljinu. Kao strastven ljubitelj prirode posebno se trudila upoznati domovinu koja joj je bila vječna ljubav.

Bosonoga alpinistica, kako su je kasnije zvali, bila je žena koja je izvela prvi penjački podvig u povijesti hrvatskog planinarstva usponom na Okić.

U Dragojlinu čast povodom tog uspona, jedna od staza koja vode na Okić je po njoj i dobila ime. Iz njenog opisa staze i današnje izvedbe može se zaključiti da to nije u potpunosti taj put kojim je Dragojla bosonoga kročila no „Dragojlina staza“ urezala je dubok trag u povijest hrvatskog planinarstva.

Izvor:

• NP 1973/01
• https://blog.visitkarlovac.hr/2024/04/5-stvari-koje-mozda-niste-znali-o-dragojli-jarnevic/
• https://underdreamskies.com/2024/01/25/dragojla-jarnevic-avanturistica-koja-je-ostvarila-prvi-penjacki-podvig-u-povijesti-hrvatskog-planinarstva/
• https://www.okic.aureldesign.com/dragojla_jarnevic.html