U požaru izgorjelo planinarsko sklonište Skorpovac
31.10.2024.
U četvtak 31. listopada oko 2 sata u noći došlo je do požara u planinarskom skloništu Skorpovac. Sklonište je u požaru u cijelosti izgorjelo.
Hrvatsko planinarsko društvo Mosor iz Splita 10. listopada 2024. godine slavi 93. godišnjicu svog planinarskog doma „Umberto Girometta“ na Mosoru. Taj planinarski dom, koji ponosno nosi ime najzaslužnije osobe za njegovu izgradnju, prvi je planinarski objekt sagrađena u Dalmaciji. Kroz burne godine svog postojanja, građen, rušen i obnavljan, izuzetnim entuzijazmom svojih članova i mnogih pojedinaca koji su svoju ljubav prema Mosoru i planinarstvu nesebično utkali u ovaj velebni dom, danas stoji na ponos HPD-u Mosor i hrvatskom planinarstvu.
HPD Mosor osnovan je 04.12.1925. g. i vrlo brzo su se krenule osnivati razne sekcije prema interesima članova čiji je broj neprestano rastao. U svakoj sekciji se tijekom godina istaknulo po nekoliko članova svojim radom, penjačkim usponima, doprinosom razvoju planinarstva i njihova imena su ušla u povijest Mosora, hrvatskog, ali i svjetskog planinarstva. Ali imena članova jedne sekcije možda nisu toliko poznata javnosti, ali njihova djela su ostala za vječnost, a to su planinarski objekti.
I prije početaka organiziranog planinarstva u Dalmaciji, planina Mosor privlačila je brojne ljubitelje prirode i znanstvenike. Dolazak stranaca i zanimanje za planinarenje bio je velik, ali zbog nepostojanja objekta u kojem se moglo boraviti, Mosor su mogli obilazili samo po danu koliko su im mogućnosti dozvoljavale. Historiografu Alfonsu Paviću pl. Pfauenthal (1839. – 1919.), velikom Poljičkom dobrotvoru, pripada zasluga što je planinu Mosor približio planinarima. Njegovim nastojanjem sagrađena je šumarska kuća (Lugarnica) na Užinskoj kosi 1903. g, koja je splitskim planinarima bila prvo sklonište pod kojim su mogli osjetit planinu i posebni osjećaj boravka na njoj. Bilo je to vrijeme kad su šumarske vlasti pokrenule pošumljavanje Mosora tako da su lugarnice bile neophodne za njihove aktivnosti. Planinari koji su planinarili po Mosoru koristili su lugarske kuće kako bi mogli boraviti u planini, ali one nisu bile najadekvatnije tako da je planinarski dom na Mosoru bila neophodan.
Ideja o gradnji doma se motala po glavi Mosoraša od samog osnutka društva. Riječi profesora Giromette, legendarnog splitskog planinara, popularizatora planinarstva te predsjednika HPD-a Mosor, “onako kako lađe računaju na luke tako i planinari računaju na planinarske kuće, to su im njihova sidrišta i uporišta” savršeno opisuju tu ideju i želju Mosoraša o sigurnom utočištu planinara- izgradnji planinarskog doma na Mosoru. Tim više što početkom 20. stoljeća u cijeloj Dalmaciji nije postojao nijedan pravi planinarski objekt. U sporazumu s Hrvatskim planinarskim društvom iz Zagreba, podružnica Mosor je prvo planirala sagraditi prizemnicu s potkrovljem međutim kasnije su odlučili da podignu veći dom koji može pod svoj krov primiti više planinara i posjetitelja. Zato je Mosor stao prikupljati sredstva za veći i udobniji dom.
Dana 24.11.1929. g. svečano je položen kamen temeljac za buduću sigurnu “luku” u ljutom kršu čemu je nazočio veliki broj planinara iz HPD-a “Mosor” i “Biokovo” na čelu s predsjednicima prof. Giromettom i ing. Orašom, a događaj su uveličali i načelnik turističkog odsjeka u ministarstvu trgovine i industrije dr. Ć. Žižek, podpredsjednik središnjice HPD-a J. Poljak i brojni drugi uzvanici. Prof. Girometta se u govoru posebno obratio mnogobrojnim okupljenim Poljičanima koji su tijekom sljedeće dvije godine svojim radom uvelike pomogli izgradnju Doma i svim gostimaa: “Treba da znate, da smo teškim trudom isprosili veći dio potrebitog novca za izgradnju Doma. Sa tim novcem nismo išli, da u gradu gradimo naš Dom, već smo evo, kako vidite, došli k vama u ovu golet, da ga ovdje sagradimo, da nju oživimo, da je pošumimo, pa da tako unaprijedimo selo i seljaka. Sjetite se, da će ovaj Dom biti hram ljubavi prema planini, prema selu i seljaku. Svi oni koji će ovom Domu zalaziti, bili ma koje vjere ili narodnosti, svi će biti prožeti istim čuvstvima ljubavi prema vama, kao i mi. Stoga u svakoj prigodi treba da prema planinarima iskažete ljubav, susretljivost i gostoljubivost, jer su oni najbolji vaši prijatelji. Dok će ovaj Dom dobro doći nama planinarima, da nam bude moguće što podesnije nauživati se sunca, zraka i planine i da nam pruža sigurno zaklonište od nevremena, dotle se on uglavnom gradi u korist vašu i vaše djece, jer ono, što su ceste i željezničke tračnice za nizinu, to su su planinarske kuće za planinu. Jedna sama planinarska kuća kadra je da planinu oživi i usreći. Sjetite se, da će ovaj Dom biti ne samo živa veza između vaših sela i grada Splita, već također između vaših sela i cijelog svijeta, pa upravo će se zbog te svestrane veze vaša sela dizati i cvjetati.”
Prvo se krenulo s izgradnjom jednog krila doma, kojem mu je temelje i prizemlje prvog kata sve do krova od kamena izgradio poznati graditelj naših planinarskih kuća Marko Vukelić. Krov, vodovod s bunarom, unutarnje uređenje i nabavu namještaja izveo je Mosor s domaćim majstorima. Toj gradnji su stajale na putu mnogobrojne poteškoće, od težine same gradnje, prebacivanja materijala te nepostojanje prilaznih cesta, a najveća poteškoća je bila nedostatak financijskih sredstava koja je neko vrijeme onemogućavala da se izgradnja privede kraju. Ali uz veliku pomoć mještana susjednih sela, izgradnju doma su novčanim prilozima pomogli tadašnje samoupravne oblasti (zagrebačka i splitska), HPD središnjica u Zagrebu i neke njezine podružnice, Ministarstvo trgovine i industrije, Ministarstvo šuma i ruda, okolne općine i Primorska banovina.
Dom je svečano otvoren 11. listopada 1931. g. pod imenom Dom kraljice Marije i bio je prvi takav u Dalmaciji i najveći u Hrvatskoj nakon Tomislavovog doma na Sljemenu. Tom događaju bili su nazočni ne samo Mosoraši već i planinari iz drugih krajeva Hrvatske, žitelji okolnih mjesta u narodnim nošnjama, glavari poljičkih sela, predstavnici vlasti iz Splita i ostali uzvanici. Među uzvanicima su bili i predstavnici HPD-a iz Zagreba prof. Josip Pasarić i dr. Zlatko Prebeg, te predstavnik slovenskog planinarskog društva iz Ljubljane gosp. Horvatin. Poslije prigodnog govora prof. Giromette i svečanog otvaranja, dom je blagoslovio don Ivan Čotić, župnik iz Poljica.
Planinarski dom “Umberto Girometta” je tijekom ovih devet desetljeća imao pet značajnijih obnova, prva je bila neposredno nakon II. svjetskog rata kad se morao gotovo iz temelja podići, druga 1967. kad su električne instalacije u Domu izveli članovi Bogomir Medić, Miljenko Kriška i Nikola Podrug, dok su rupe za stupove dalekovoda iskopali pripadnici JNA, treća 1975. povodom 50. godišnjice Društva, četvrta 2019. kada je renoviran gornji kat u planinarskom domu gdje se nalaze sanitarni čvorovi i spavaonice, te peta 2022/2023. kada su obnovljeni krovište, fasada, zamijenjeni dotrajali prozori u blagovaonici i prizemlju, obojeni svi zatvori na zgradi, te obnovljeni sanitarni čvorovi i kupaonica u prizemlju. I obnove idu dalje.
Da je ljubav Mosoraša, ali i drugih planinara prema Domu bezgranična svjedoči činjenica da je u svim akcijama uređenja aktivno sudjelovalo više stotina članova HPD Mosor i još bar toliko volontera i prijatelja planinara iz Hrvatske te Bosne i Hercegovine. U svaki projekt svi sudionici ulaze sa srcem, a iz njega izlaze sa ponosom jer znaju da su ostavili zalog za buduće generacije.U četvtak 31. listopada oko 2 sata u noći došlo je do požara u planinarskom skloništu Skorpovac. Sklonište je u požaru u cijelosti izgorjelo.
U programu Sportske televizije predstavljena je 150. obljetnica organiziranog planinarstva u Hrvatskoj i svečana akademija u kazalištu Kerempuh.
Radna skupina za djecu i mlade HPS-a organizira susret voditelja planinarskih grupa djece i mladih. Susret će se održati u Radoboju 23. i 24. studenog 2024.