Komisija za speleologiju

Komisija za speleologiju organizira, usklađuje i provodi speleološka istraživanja u Hrvatskoj i inozemstvu, usklađuje i unaprjeđuje speleološko školovanje te predstavlja hrvatsku speleologiju u domaćim i međunarodnim strukovnim udruženjima. Komisija aktivno skrbi o prikupljanju i sistematiziranju svih vrsta podataka koji se prikupljaju u speleološkim istraživanjima te se ističe svestranim doprinosom zaštiti krškog podzemlja.

POVEZNICE

• Dopuštenje za provođenje istraživanja i obavljanje radnji u speleološkim objektima za 2025. godinu
• Dopuštenje MZOZT za provođenje speleološke edukacije u 2025. godini

SPELEOLOGIJA

Speleologija je skup aktivnosti vezanih uz istraživanje špilja, jama i drugih podzemnih krških fenomena. Riječ speleologija dolazi od starogrčke riječi spelaion koja označava prirodnu podzemnu šupljinu.

Primarni cilj speleološkog istraživanja je izrada speleološkog nacrta špilje ili jame na temelju istraživanja te mjerenja dimenzija i pružanja špiljskih kanala, kao i redoviti monitoring te dokumentiranje opaženih geoloških, morfoloških, hidroloških i drugih svojstava. Stručno i znanstveno istraživanje u speleologiji obuhvaća proučavanje procesa okršavanja (nastanka špilja i jama), hidrogeologije krša, te bogate špiljske faune (koja je zbog izoliranih uvjeta izuzetno zanimljiva, te je često endem pojedinog područja). Rezultati speleoloških istraživanja osobito su vrijedni sa stajališta geologije, hidrologije, biologije i drugih znanstvenih disciplina.

Složenost špilja i jama zahtijeva posebne tehnike i obučenost timova speleologa te se u dubokim jamama i složenim špiljama aktivnost speleologa može smatrati nekom vrstom podzemnog alpinizma. U tom smislu, dio speleoloških aktivnosti se, poput alpinizma, može smatrati sportskom djelatnošću.

ZADAĆE KOMISIJE ZA SPELEOLOGIJU HPS-a

Glavna zadaća Komisije za speleologiju HPS-a je koordiniranje rada speleoloških odsjeka i udruga članica te usmjeravanje njihova rada. Najvažnije aktivnosti su speleološko školovanje (organiziranje i provođenje speleoloških škola, seminar i ispita), ishođenje dozvola za speleološka istraživanja i potpora kod organiziranja kompleksnih speleoloških istraživanja i ekspedicija, posredovanje kod posjeta stranih speleologa (ispunjavanje uvjeta za speleološka istraživanja i posjećivanje špilja i jama u Republici Hrvatskoj). Komisija aktivno surađuje s državnim i javnim ustanovama, provodi stručna i znanstvena istraživanja u kršu i speleološkim objektima, bavi se zaštitom speleoloških objekata, razmjenjuje i objavljivanje podatake o speleološkim istraživanjima u raznovrsnim speleološkim i drugim izdanjima te u Katastru speleoloških objekata Republike Hrvatske.

Načela rada Komisije za speleologiju:

1. Suradnja između speleologa, bez obzira u kojoj organizaciji djeluju.
2. Rezultati speleoloških istraživanja su vrijedni bez obzira tko ih je izveo. Promoviranje rezultata speleoloških istraživanja svih udruga i pojedinaca važna je za daljnji razvoj speleologije.
3. KS HPS-a voljna je za dogovor s HSS-om, ZSS-om te ISS-om o zajedničkom predstavljanju Hrvatske u međunarodnim asocijacijama.
4. Nije prihvatljivo onemogućavanje bilo kojeg speleologa ili udruge u obavljanju speleološke djelatnosti ili uspostave suradnje, bilo u Hrvatskoj ili izvan nje.
5. Uvažavajući sve rezultate prethodnih generacija speleologa i ne umanjujući ničiji značaj, smatramo da daljnje djelovanje treba biti usmjereno prema postizanju novih rezultata speleoloških istraživanja, poboljšanju statusa hrvatske speleologije, promociji rezultata istraživanja te unaprjeđenju speleološkog školovanja, a neopterećeno povijesnim razilaženjima i osobnim animozitetima.
6. S obzirom na zamršenu zakonsku regulativu, važno je da hrvatski speleolozi imaju usklađeno djelovanje prema državnim i javnim ustanovama, neovisno u kojim organizacijama djelovali.
7. Moguće ujedinjenje hrvatskih speleologa proces je koji se može odvijati u pozitivnoj atmosferi uspješne zajedničke suradnje.

ČLANICE KOMISIJE ZA SPELEOLOGIJU HPS-a

Članice Komisije za speleologiju HPS-a razvrstavaju se na aktivne i neaktivne. Status aktivne speleološke udruge stječe se ispunjavanjem godišnjih obaveza članica KS HPS-a. Trajno neaktivnima smatraju se udruge koje tri godine zaredom ne ispune godišnje obveze te se time brišu iz popisa članica KS HPS-a. Ovakva kategorizacija je neophodna je jer Komisija za speleologiju HPS-a može pribavljati godišnje dopuštenje za obavljanje speleoloških aktivnosti samo na temelju aktivnosti i urednih izvješća svojih članica.

Speleološka udruga ili speleološki odsjek	Kontakt	Web adresa
Speleološki odsjek HPD Ante Bedalov, Kaštel Kambelovac	e-mail	web stranica
Speleološki odsjek PD Željezničar, Gospić	e-mail	web stranica
Speleo8 - Speleološka sekcija Osmica, Karlovac	e-mail	web stranica
Speleološki odsjek HPD Imber, Omiš	e-mail	web stranica
Speleološki odsjek HPD Imotski, Imotski	e-mail	web stranica
Speleološka udruga Kraševski zviri, Ivanec	e-mail	web stranica
Speleološki odsjek Liburnija PD Paklenica, Zadar	e-mail	web stranica
Speleološki odsjek HPD Mosor, Split	e-mail	web stranica
Speleološki odsjek PD Promina, Drniš	e-mail	web stranica
Speleološki odsjek HPD Sniježnica, Dubrovnik	e-mail	web stranica
Speleološki odsjek HPK Sveti Mihovil, Šibenik	e-mail	web stranica
Speleološki odsjek PDS Velebit, Zagreb	e-mail	web stranica
Speleološki odsjek HPD Željezničar, Zagreb	e-mail	web stranica
Speleološko alpinistički klub Ekstrem, Makarska	e-mail	web stranica
Speleološki odsjek PD Profunda, Postira (Brač)	e-mail
Speleološka udruga Međimurje, Čakovec	e-mail	web stranica
Speleološki klub Ozren Lukić, Zagreb	e-mail	web stranica
Dinaridi - Društvo za istraživanja i snimanja krških fenomena, Zagreb	e-mail	web stranica
Speleološki odsjek HPD Biokovo, Makarska	e-mail	web stranica
Speleološka sekcija PD Sveti Jakov, Bitelić	e-mail
Speleološki odsjek HPD Kozjak, Kaštel Sućurac	e-mail	web stranica
Speleološki odsjek HPD Hum, Vis	e-mail	web stranica
Speleološka sekcija HPD Papuk, Virovitica	e-mail	web stranica




Aktualna speleološka istraživanja i rezultati rada članica Komisije za speleologiju HPS-a predstavljeni su na Hrvatskom speleološkom poslužitelju.


---

MEĐUNARODNA SURADNJA

Važna aktivnost je suradnja sa speleološkim udrugama u inozemstvu i predstavljanje hrvatske speleologije u međunarodnim speleološkim asocijacijama: Međunarodnoj speleološkoj uniji (UIS), Europskoj speleološkoj federaciji (FSE) i Balkanskoj speleološkoj uniji (BSU). Komisija za speleologiju HPS-a punopravna je članica sve tri međunarodne speleološke asocijacije.


Delegati Hrvatske u međunarodnim speleološkim asocijacijama

Međunarodna speleološka asocijacija	Delegat Hrvatske
Međunarodna speleološka unija (Union Internationale de Spéléologie, UIS)	Delegat: dr. sc. Neven Bočić (Hrvatski speleološki savez), Vicedelegat: Aida Barišić (Komisija za speleologiju HPS-a).
Europska speleološka federacija (Fédération Spéléologique Européenne, FSE)	Delegat: Neven Šuica (Hrvatski speleološki savez), Vicedelegat: Teo Barišić (Komisija za speleologiju HPS-a).
Balkanska speleološka unija (BSU)	Marina Grandić (Komisija za speleologiju HPS-a)




---

SPELEOLOGIJA U HRVATSKOJ



Čovjek je od davnina ulazio u špilje. U špilji Šandalji kod Pule akademik Malez je pronašao tragove pračovjeka stare oko 900.000 godina. Prvi pisani podatak o hrvatskoj špilji datira iz 1096. godine, a prvo znanstveno djelo o špiljskim pojavama napisao je dubrovački filozof Nikola Gučetić 1584. godine. Organizirana speleološka djelatnost u Hrvatskoj ima dugu tradiciju, što je rijetkost u europskim okvirima. Godine 1900. godine počela je s radom speleološka sekcija pri Planinarsko turističkom društvu Liburnija koja je organizirala ne samo istraživanja špilja, već i zahtjevnije projekte poput prve hrvatske speleološke ekspedicije po Kornatskom otočju 1903. godine. Na tim principima speleološke udruge djeluju i danas - kao speleološki odsjeci pri planinarskim društvima i speleološki klubovi. Znatan dio tih udruga organizirano djeluje unutar Komisije za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza, osnovane 1956. godine. Članice Komisije su kroz desetljeća organiziranog djelovanja istražile više tisuća speleoloških objekata, a posebno su značajna istraživanja na speleološkim ekspedicijama i speleološkim logorima u Hrvatskoj i svijetu. Rezultati istraživanja dubokih jama zapaženi su u svjetskim okvirima.

---

ŠPILJE I JAME U HRVATSKOJ

U Hrvatskoj je danas poznato više od 10.000 špilja i jama. Hrvatski krš je poznat u svijetu po dubokim jamama. U Hrvatskoj je do sada istraženo više desetaka jama dubljih od 250 metara, među kojima i nekoliko dubljih od 1000 metara. Najveći broj dubokih jama nalazi se na Velebitu i na Biokovu. Istraživanja u velikim špiljama i jamama traju godinama te se svake godine povećava broj istraženih objekata, kao i njihove istražene duljine i dubine. U mnogim velikim speleološkim objekatima postoje perspektive za daljnja istraživanja, pa su hrvatski speleolozi, unatoč tisućama do sada istraženih špilja i jama, daleko od nekog konačnog broja istraženih objekata. Najdulji sustav u Hrvatskoj je jamski sustav Crnopac na južnom Velebitu, a najdublji jamski sustav Lukina jama - Trojama. Pregled najdubljih i najduljih speleoloških objekata u Hrvatskoj dostupan je na stranici Najveći speleološki objekti.




---

Poveznice
Vrh ove stranice | Kazalo weba | Naslovnica
Komisija za speleologiju | Novosti iz Komisije za speleologiju | Hrvatski speleološki poslužitelj
Godišnje obveze članica KS HPS-a | Speleološki akti i obrasci | Nositelji naziva speleolog
Povijest speleologije | Speleološko školovanje | Speleološki priručnici | Savjeti za speleologe
Izvješća o radu KS HPS-a | Zaštita speleoloških objekata | Najveći speleološki objekti u Hrvatskoj